Naslov
Europski mračnjak - rasprostranjenost, štetnost i mogućnosti suzbijanja
(Velvetleaf - distribution, harmfull effects and possibilities for control)

Autori
Flegar, Zvonimir ; Novak, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite, Sažeci 50. seminara biljne zaštite, 1 - dodatak 2006 / - , 2006, 56-57

Skup
Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.02.2006. - 10.02.2006

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
europski mračnjak; korov okopavina; alelopatija
(velvetleaf; weed of row crop; allelopathy)

Sažetak
Europski mračnjak ili Teofrastova lipica (Abutilon theophrasti Med.) je biljka pridošlica u širenju u raznim dijelovima svijeta, uključujući većinu sredozemnih i srednjoeuropskih država. Prije svega korov je okopavina, a može se naći i kao ruderalna biljka na neobrađenim i zapuštenim površinama uz ograde, puteve i pored naselja. Vrsta potječe iz Kine i Tibeta gdje se uzgajala kao biljka za dobivanja grubih vlakana. Početkom 18. stoljeća unesena je u Ameriku kao zamjena za konoplju i ubrzo postala korov okopavina. To je vrlo snažna jednogodišnja biljka visine 40 – 350 (400) cm, koja ima jaka kompetitivna i alelopatska svojstva. Niče vrlo rano već pri temperaturama 3-4 C. Sjeme može nicati do dubine tla 13 cm i kasnije u vegetaciji sve do mrazeva. Ima veliku produkciju sjemena (do 36.800 sjemenki), koje može sačuvati u tlu klijavost do 50 godina. Već 3 biljke europskog mračnjaka na 1m2 mogu smanjiti urod kukuruza za 10%, a u soji već jedna biljka može smanjiti urod sjemena do 30%. Osim navedenih šteta ima vrlo jak alelopatski potencijal, što znači da sadrži i izlučuje kemijske tvari koje mogu štetno djelovati na rast i razvoj drugih biljaka. Kao vrsta europski mračnjak je u Republici Hrvatskoj prisutan u dugom razdoblju. Prvi podaci o nalazu objavljeni su još 1869. godine (Schlosser i Vukotinović). Posebno se brzo i nekontrolirano širi posljednjih 5 – 10 godina. Sada je to jedan od najnapasnijih korova okopavina u Republici Hrvatskoj. Proširen je u velikom dijelu kontinentalnog područja sve do Karlovca, a nađen je na više mjesta i u priobalju (Novi Vinodolski, Matulji, Poreč, Imotski, Ploče, dolina rijeke Neretve, Pula). U radu je dan prikaz svih osobina vrste (opis biljke, opis pogodnih staništa i uvjeta rasta, podaci o rasprostranjenosti, širenju i štetnosti), kao i mogućnosti suzbijanja herbicidima koje su upotpunjene s rezultatima provedenih bioloških istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA