Naslov
Schmidt-Bolléova obnova crkve u drugoj polovici 19. stoljeća
(Schmidt-Bollé‘s Renovation of the Church in the Second Half of the 19th Century)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Crkva sv. Marka u Zagrebu: arhitektura, povijest, obnova

Urednik/ci
Puhmajer, Petar

Izdavač
Hrvatski restauratorski zavod Vlade Republike Hrvatske

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
63-96

ISBN
978-953-7389-13-0

Ključne riječi
arhitektura, Zagreb, crkva sv. Marka, 19. stoljeće, historicizam, neogotika, restauracija, Friedrich Schmidt, Herman Bollé, Franjo Klein, Ivan Kukuljević, Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački
(architecture, Zagreb, Church of St. Mark, 19th century, historicism, neo-gothic, restoration, Friedrich Schmidt, Herman Bollé, Franjo Klein, Ivan Kukuljević, Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački)

Sažetak
Svoj današnji izgled crkva sv. Marka uvelike duguje restauraciji izvedenoj u drugoj polovini 19. stoljeća. Prve ideje o potrebi obnove crkve rađaju se 1860-ih, kada tadašnji župnik župe svetog Marka Stjepan Pogledić naručuje projekt kod zagrebačkog arhitekta Franje Kleina. Nevoljkost zagrebačkog Gradskog poglavarstva, patrona crkve, da dodijeli pomoć za restauraciju, dovela je do odustajanja od Kleinova projekta 1870. Dio gradskih zastupnika u međuvremenu se počeo zalagati za uklanjanje postojeće crkve i gradnju nove, protiv čega su ustali istaknuti hrvatski povjesničari i intelektualci poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog i biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Strossmayer je u suradnji sa zagrebačkim kanonikom Franjom Rački inicirao naručivanje novoga projekta za restauraciju svetog Marka kod bečkog arhitekta Friedricha Schmidta, u to vrijeme najcjenjenijega restauratora srednjovjekovnih spomenika u Austro-ugarskoj Monarhiji. Projekt je izrađen 1875., a nakon što ga je odobrilo Gradsko poglavarstvo, konačno se 1876. započelo s izvedbom radova. Schmidt je uklonio većinu baroknih dodataka crkvi: veći dio zapadnog pročelja, oltare i ostalu unutrašnju opremu, zatim kapelu Svetog Fabijana, većim je djelom gotizirao i oblike svih prozora na brodu i svetištu, a crkvu je pokrio raskošnim polikromnim glaziranim crijepom s velikim grbovima Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grada Zagreba. Zbog nedostatka sredstava restauracija nije zahvatila toranj te južno pročelje. Zagrebački potres 9. studenog 1880. usporio je izvedbu restauracije tako da je ona konačno dovršena tek u listopadu 1882. Od kraja 1876. ili početka 1877. glavni je Schmidtov pomagač na restauraciji Markove crkve njegov učenik Herman Bollé, kasnije najvažniji arhitekt neogotike u Hrvatskoj. Po Bolléovim će projektima biti izvedena nova neogotička unutrašnja oprema (oltari, orgulje, klupe, lusteri, oslik, kandelabri, vitraji).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA