Naslov
Srednjovjekovna crkva sv. Marka
(The Medieval Church of St. Mark)

Autori
Horvat, Zorislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Crkva sv. Marka u Zagrebu: arhitektura, povijest, obnova

Urednik/ci
Puhmajer, Petar

Izdavač
Hrvatski restauratorski zavod Vlade Republike Hrvatske

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
11-35

ISBN
978-953-7389-13-0

Ključne riječi
arhitektura ; Zagreb ; crkva sv. Marka ; romanika ; gotika ; 13. stoljeće ; 14. stoljeće ; 15. stoljeće ; razvoj ; građevni oblici
(architecture ; Zagreb ; church of St. Mark ; romanesque ; gothic ; 13th century ; 14th century ; 15th century ; development ; construction forms)

Sažetak
Crkva sv. Marka građena je nakon odlaska Tatara i proglašenja „slobodnog i kraljevskog grada“ Zagreba 1242. godine, unutar planski realiziranog glavnog gradskog trga, tijekom nešto više od dva stoljeća. Gradnja je započeta na mjestu gdje je i prije osnivanja grada stajao omanji objekt. Crkva je vjerovatno bila podignuta u 13. stoljeću, ali je tijekom 14. i 15. stoljeća znatno pregrađena. Pitanje određivanja faza gradnje u 13., 14. i 15. stoljeću, teško je sa sigurnošću razlučiti. Može se pretpostaviti da se crkva počela graditi polovicom 13. stoljeća, prislanjajući se uz neke starije zidne strukture. Deblji sjeverni zid je do visine 2 metra građen kamenom, u gradnji 13. stoljeća postaje sjeverni prostorni reper gradnje koja je nastavljena u opeci. Prihvatimo li da je djelomično ustanovljen južni zid s prozorom romaničkih oblika, postao južni obod crkve, tada je time zacrtan tlocrt crkve koji je zadržan tijekom svih kasnijih pregradnji. Raščlamba i oblikovanje unutarnjeg prostora iz 13. stoljeća nisu se ni u tragovima sačuvali. Gradnja se ponovo intenzivirala, čini se, iza sredine 14. stoljeća. Zamišljeno je svođenje s pet modula, radi čega su izgrađeni kontrafori te kratko svetište, koje je indirektni ostatak prvotne romaničke koncepcije, barem u tlocr-tu. Indikativno je, međutim, korištenje spolija zrele gotičke arhitekture u kontraforima, ali koje mogu biti veza na gradnju zagrebačke katedrale u doba biskupa Kanižaja (1356.-1374.) i nazočnosti ‚lapicida‘ i ‚parlera‘ u Zagrebu. Tijekom prvih desetljeća 15. stoljeća, započet je mnogo preuzetniji projekt s koncepcijom novom svođenja, kojom je smanjen broja svodnih polja, odnosno izveden svod s podjelom na tri traveja u svakom svodu. Na svođenje broda logično se vezuje i gradnja i ukrašavanje južnog portala s bočnim pilonima s obzirom na potrebu pridržavanja horizontalnih potisaka svoda, prilična raspona. Osim svođenja broda, u to je vrijeme produžena glavna apsida te su izgrađene male bočne apside. U istu fazu može se svrstati i gradnja zvonika, koji se prvi put spominje 1433. godine, kao i gradnja kraće sakristije s jednim svodnim poljem. Ubrzo je došlo do dogradnje sakristije i produljenja njezina svoda za još jedan travej. Gradnja kapele sv. Fabijana i Sebastijana bila je vjerojatno predodređena epidemijom kuge u Zagrebu 1468. godine, a konačni završetak radova na crkvi vjerojatno se može smatrati godina 1499. na ploči s grbom Zagreba ugrađenoj u kontrafor kapele.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA