Naslov
Japanski pridvornik - alohtona invazivna vrsta u Hrvatskoj
(Japanese knotweed - invasive alien species in Croatia)

Autori
Lodeta, Veljko ; Novak, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite, Zbornik sažetaka 54. seminara biljne zaštite / - , 2010, 8-9

Skup
Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.2010. - 12.02.2010

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Japanski pridvornik; Reynoutria japonica; invazivna vrsta
(Japanese knotweed; Reynoutria japonica; invasive species)

Sažetak
Japanski pridvornik (Reynoutria japonica Houtt.) je pripadnik biljne porodice dvornjača (Polygonaceae). Uz navedeno znanstveno ime sinonimi su mu Polygonum cuspidatum i Fallopia japonica. Potječe iz Azije. Zeljasta je trajnica. Ima šuplju uspravnu stabljiku, često crvenkasta ili s crvenim točkastim mrljama. Raste u visinu od 1 do 5 metara. Listovi su srcoliko oblikovani cjelovitih rubova. Mali bijeli ili zelenkasti cvjetovi u grozdovima cvatu od sredine srpnja do rujna. Razvija izuzetno jak korjenov sistem. Rizomi ulaze i do 2 m duboko u tlo, a bočno se granaju 5-7 m. S prvim jačim mrazom nadzemni dijelovi nekrotiziraju a novi porast počinje iz korijena u proljeće. Razmnožava se sjemenom i vegetativno. U vlažnim uvjetima fragment korijena ili stabljike velik svega 1 cm može izrasti u novu biljku. Mnoge egzotične biljke unijete u neko područje mogu se kasnije spontano širiti na površine na kojima kasnije postaju korovi (neželjene vrste). Jedan od takvih primjera je i japanski pridvornik R. japonica. Ona se već odavno uzgaja u mnogim zemljama centralne i sjeverne Europe, kao omiljena ukrasna biljka koja se, međutim, samostalno i nekontrolirano širi. U Hrvatskoj je R. japonica dosta česta ukrasna biljka, a zapažena je i kao ruderalna biljka na vlažnim staništima. Prema podacima Gaži - Baskove iz 1978. god. R. japonica je zapažena 1970. god. kao ruderalna biljka u sastavu as. Tanaceto-Artemisietum i Urtico- Sambucetum uz rubove šume u Maksimiru. Ne ulazi dublje u šumske sastojine, već se ograničava samo na rubne dijelove. U novije vrijeme zapaženo je da je R. japonica u Hrvatskoj vrlo rasprostranjena. Naročito se širi uz rubove šuma, željezničke pruge, ceste i putove i na različitim vlažnim ruderalnim staništima, posebno na površinama s većim sadržajem organske tvari. Spontano se širi uz povremeno plavljene kanale i manje vodotokove. Nije zapaženo širenje na poljoprivredne površine, osim na vlažnim staništima gdje zarašćuje vrtove i okućnice. Suzbijanje japanskog pridvornika moguće je obaviti mehaničkim mjerama te primjenom herbicida. Metode primjene herbicida su prskanje, premazivanje, injektiranje ili kombinacija ovih metoda. Koriste se različiti herbicidi na osnovi glifosata, triklopira, 2, 4 D, piklorama ili imazapira, pojedinačno ili u kombinacijama. Dobro je za potpunije djelovanje herbicida koristiti okvašivače. Nijedna od navedenih metoda jednokratnom primjenom ne daje potpuni uspjeh.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA