Pregled bibliografske jedinice broj: 632091
Velika zlatnica (Solidago gigantea Ait.) – invazivna strana biljna vrsta u Hrvatskoj
Velika zlatnica (Solidago gigantea Ait.) – invazivna strana biljna vrsta u Hrvatskoj // Glasilo biljne zaštite, sažeci 54. seminara biljne zaštite
Opatija, Hrvatska, 2010. str. 7-8 (ostalo, domaća recenzija, sažetak)
CROSBI ID: 632091 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Velika zlatnica (Solidago gigantea Ait.) – invazivna strana biljna vrsta u Hrvatskoj
(Giant goldenrod (Solidago gigantea Ait.) – invasive alien plant species in Croatia)
Autori
Nenad, Novak ; Lodeta, Veljko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Glasilo biljne zaštite, sažeci 54. seminara biljne zaštite
/ - , 2010, 7-8
Skup
Seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.2010. - 12.02.2010
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Velika zlatnica; Solidago gigantea; invazivna vrsta
(Giant goldenrod; Solidago gigantea; invasive species)
Sažetak
Velika zlatnica (Solidago gigantea Ait.) je višegodišnja biljka iz porodice glavočika (Compositae – Asteraceae) podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Razmnožava se vegetativno (podzemna stabljika) i generativno (sjemenjem). Stabljika je uspravna okruglasta i gola s puno lancetastih listova oštro nazubljenih rubova. Naraste od 50- 210 cm. Cvjetovi su zlatnožute boje skupljeni u metlice koje su smještene s gornje strane savijenih grančica. Biljka cvate od sredine srpnja do rujna. Cvatnja započinje u donjem dijelu cvata i nastavlja se prema gore. Entomofilna je biljka, glavni oprašivač je medonosna pčela (Apis mellifera) te u nešto manjoj mjeri bumbari (Bombus sp.). Velika zlatnica (zlatošipka, zlatnica kasna, zlatni prut) je u Europu unesena sredinom 19. stoljeća kao ukrasna vrsta, no budući da je agresivni kolonizator ubrzo se proširila i stabilizirala na mnogim različitim staništima. Vrsta se i dalje se vrlo agresivno širi čime potiskuje autohtono bilje, smanjuje bioraznolikost i umanjuje vrijednost prirodnih ekosustava. Ne podnosi obradu tako da je to, barem za sada, prvenstveno ruderalni korov koji vrlo brzo ″osvaja ″ zapuštena polja. Iznimka su košaračka vrba i ekstenzivni voćnjaci u kojima je zabilježen kao dominantan korov. Uz ambroziju, ova vrsta je od svih invazivnih stranih korovnih biljaka u RH najrasprostranjenija, najagresivnija, zauzima najveće površine i radi najveće štete. Zakorovljuje vrlo raznolika staništa, najčešće zapuštene poljoprivredne površine na kojima se pojavljuje u vrlo velikom broju i često formira monokulturu, nadalje kanale, razne prometnice, riječne obale, rubove i prosjeke šuma. U kompaktnim šumskim sastojinama se nalaze pojedinačne biljke dok se u prorijeđenim šumama često nalazi u vrlo velikom broju. Na vlažnim staništima s vrstom Impatiens glandulifera Royal izgrađuje zajednicu Impatienti-Solidaginetum. Suzbijanje velike zlatnice se u Hrvatskoj rijetko uspješno provodi. Jedna od metoda koja je učinkovita i višestruko isplativa je privođenje tla kulturi. Najčešće korištene metode suzbijanja su mehaničke (malčiranje, košnja, ručno čupanje biljaka, obrada tla) i kemijske (prskanje herbicidima). Niti jedna metoda ne daje potpuni uspjeh jednokratnom primjenom.
Izvorni jezik
Hrvatski
