Naslov
Mikroklimatski monitorin u speleološkim pojavama
(Microclimate monitoring in caves)

Autori
Buzjak, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune - Zbornik sažetaka / Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor - Zagreb, 2010, 4-5

Skup
Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune

Mjesto i datum
Ogulin, Hrvatska, 30.01.2010. - 31.01.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
spilja; jama; speleometeorologija; speleomikroklima; zaštita
(cave; shaft; cave micrometeorology; cave microclimate; protection)

Sažetak
Pored svojih redovnih aktivnosti, koje se sastoje od rekognosciranja terena u potrazi za novim spiljama i jamama, izrade speleoloških nacrta i baza podataka, hrvatski speleolozi se u okviru rada speleoloških udruga ili profesionalno sve češće bave specijalističkim komponentama speleološkihistraživanja. Najčešće su to geomorfološka, geološka, hidrogeološka, mikrometeorološka, mikroklimatska i biološka istraživanja. Mikrometeorološka i mikroklimatska istraživanja u krškom podzemlju obavljaju se tijekom speleoloških istraživanja ili su to posebna istraživanja u odabranim speleološkim pojavama. Za razliku od mikrometeoroloških istraživanja, tijekom kojih se skupljaju trenutačni pokazatelji stanja zraka (temperatura i vlažnost), mikroklimatska istraživanja obavljaju se u duljim vremenskim razdobljima. To je omogućila pojava sve boljih i dostupnijih mjernih uređaja koji izabrane parametre mogu mjeriti u programiranim razmacima i trajanju od više godina. Prva takva mjerenja obavljala su se klasičnim bimetalnim termohigrografima koji su podatke kontinuirano tintom bilježili na papirnatu vrpcu. Danas se podaci prikupljaju naprednim elektroničkim uređajima koji imaju tvornički ugrađene sonde ili korisnik ima mogudnost njihove promjene prema svojim potrebama (za temperaturu, vlažnost zraka, rosište, koncentraciju plinova). Mjerenje se obavlja u programiranom intervalu, a ovisno o dostupnoj memoriji za spremanje podataka i trajanju baterije može trajati i do 3 godine. Na taj način dolazimo do vrijednih podataka o klimatskoj komponenti osjetljivih krških ekosustava bitnih za njihovu klasifikaciju, valorizaciju i zaštitu. Mikroklima podzemlja bitna je za biotičke uvjete podzemnog ekosustava, ali i za geomorfološke procese poput korozije i akumulacije. Mikroklimatska istraživanja u Hrvatskoj trenutno se obavljaju u sklopu nekoliko znanstvenih i stručnih projekata u suradnji sa institucijama koje su prepoznale njihovu važnost. U ovom trenutku raspolažemo s mikroklimatskim podacima za više od 50 spilja i jama u različitim klimatskim regijama Hrvatske. Zbog svog značenja mikrometeorološki i mikroklimatski podaci u budućem speleološkom katastru Republike Hrvatske trebaju dobiti svoje mjesto, a nadležne institucije trebaju poticati njihovo provođenje na svim razinama kroz osiguranje financijskih sredstava i opreme kako bi se zaštita osjetljivih krških ekosustava podigla na višu razinu. Osim na praćenje klasičnih parametara (temperature zraka i rosišta, relativne i apsolutne vlažnosti zraka) to se odnosi i na praćenje strujanja zraka te koncentracije CO2 bitne za biokemijske i geomorfološke procese u podzemlju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA