Naslov
Čudesni svijet elektromagnetskih valova: od Hertzovih pokusa, preko bežičnih komunikacija, do metamaterijala i nano-fotonike
(Marvelous World of Electromagnetic Waves: From Hertz Experiments, through Wireless Communications, to Metamaterials and Nano-photonics)

Autori
Silvio Hrabar

Izvornik
Festival znanosti Rijeka, 2013

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2013

Ključne riječi
elektromagnetski valovi
(electromagnetic waves)

Sažetak
Davne 1887. godine njemački fizičar Heinrch Hertz je u svojim slavnim pokusima pokazao postojanje „električnih valova” i zapisao u svoj dnevnik: Ovi električni valovi su vrlo zanimljivi s akademskog stanovišta, no nažalost ne vjerujem da će ikada naći neku praktičnu primjenu”. Nasreću, čak i najveći umovi poput Hertza mogu pogriješiti. Cijelo je 20. stoljeće obilježio razvoj i nezaustavljiv rast tehnologija usko povezanih s Hertzovim pokusima. U svakodnevnom životu gotovo nikada ne razmišljamo o čudesima koja nam omogućuju da pomoću mobitela koji imamo u džepu razgovaramo s bilo kime na bilo kojem mjestu na svijetu. Pomoću istoga mobitela možemo sugovorniku poslati neku sliku, film ili pjesmu, pročitati elektroničku poštu ili pomoću satelitske navigacije pronaći neku ulicu u gradu u kojem smo prvi put. Radio, televizija, radari, sve vrste bežičnih komunikacija i internet također počivaju na elektromagnetskim valovima iz Hertzovih pokusa. No primjena elektromagnetskih valova nije stala na ovome. Pri samom kraju 20. stoljeća (2000. godine) načinjene su umjetne elektromagnetske strukture – metamaterijali. Ove strukture imaju svojstva koja ne postoje u prirodi i zbog toga su klasični elektromagnetizam doslovno okrenule naglavačke. Od prvog eksperimenta do danas prošlo je više od 12 godina, a ovo je područje još uvijek zanimljivo i vrlo se intenzivno financira i istražuje diljem svijeta. A zašto je to tako? Zato jer neke od do sada predloženih (i eksperimentalno potvrđenih!) mogućih primjena metamaterijala uključuju superleće koje bi omogućivale beskonačnu razlučivost pa bi se mogle koristiti za povećavanje gustoće zapisa na medijima poput CD-a i DVD-a, radarske i optičke plašteve nevidljivosti, minijaturizaciju antena, elektroničke, optičke i nanofotoničke sklopove te mnoge druge zanimljive i strateški vrlo bitne primjene. A gdje je tu Hrvatska? Pa možda i ne tako daleko. U srpnju 2000. godine (samo dva mjeseca poslije prvoga objavljenog eksperimenta) u Hrvatskoj je uspješno načinjen prototip metamaterijala u mikrovalnom području. Samo pet godina kasnije načinjen je prvi minijaturni rezonator na svijetu, a 2010. godine je načinjen i prototip prvoga aktivnog metamaterijala na svijetu. Ovo će predavanje dati pregled razvoja elektromagnetizma i pripadnih tehnologija koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu uz poseban naglasak na prinos hrvatskih znanstvenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Elektrotehnika

POVEZANOST RADA