Naslov
Utjecaj načina gospodarenja na raznolikost ihtiofaune u vodama stajaćicama ribolovnog područja Drava – Dunav
(The effect of management practice on ichthyofaunal diversity in still water bodies in the Drava – Danube fishing area)

Autori
Jelkić, Dinko ; Opačak, Anđelko ; Ozimec, Siniša ; Blažetić, Senka Blažetić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013, 226-227

ISBN
978-953-7871-07-9

Skup
48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 17.02.2013. - 22.02.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
raznolikost ; Shannon-Wiener indeks ; ribolov ; voda stajaćica
(diversity ; Shannon-Wiener index ; fishery ; still water)

Sažetak
Ribolovno područje Drava-Dunav obuhvaća prostor šest županija Republike Hrvatske gdje ribolovnim vodama gospodare 34 ovlaštenika ribolovnog prava. Ihtiofaunu čini ukupno 57 vrta riba. Među njima su i jesetarske vrste: sim (Acipenser nudiventris), pastruga (Acipenser stellatus), dunavska jesetra (Acipenser gueldenstaedtii) i moruna (Huso huso), koje su praktički nestale iz nakon izgradnje brane Đerdap. Rijeke Drava i Dunav imaju najveći prirodni utjecaj na sastav ihtiofaune voda stajaćica, a potom i načina gospodarenja. Ihtiološka istraživanja provedena su od 2010. do 2012. godine, na deset ribolovnih voda: Erdutski dunavac, Stara Drava kod Podravskih Podgajaca, Stara Drava kod Bilja, Stara Drava Repnjak, Jegeniš, Javorica, Bajer Vinkovci, Grabovo, Ribnjak Golinci i Topoljski dunavac. Inventarsko uzorkovanje urađeno je ribarskim mrežama različite veličine oka (6-12 cm), standardnom mrežom za uzorkovanje te elektroagregatom (AGH, EL65 II). Ulovljeno je 10-15 vrsta riba. Najniži Shannon- Wienerov indeks (1, 474) utvrđen je u Ribnjaku Golinci, a najviši (1, 837) u Erdutskom dunavcu. Za rijeku Dunav ovaj indeks iznosio je 2, 283 u 2011. i 2, 567 u 2012. godini, a za rijeku Dravu 2, 690 u 2011. i 2, 595 u 2012. godini. Dosadašnji način poribljavanja s ribljim vrstama dostupnima na tržištu značajno utječe na raznolikost ihtiofaune voda stajaćica. U svrhu očuvanja raznolikosti ihtiofaune predložene su promjene u načinu poribljavanja. Za ciprinidne vode je najpogodnije koristiti sljedeće vrste i omjere: šaran (Cyprinus carpio carpio) 20-30 % ; linjak (Tinca tinca) 8-16 % ; karas (Carassius carassius) 5-10 % ; klen (Squalius cephalus) 3- 8 % ; amur (Ctenopharyngodon idella) 3-5 % ; tolstolobik (Hypophthalmichthys nobilis, H. molitrix) 0, 5-1 % ; smuđ (Sander lucioperca) 3-5 % ; grgeč (Perca fluviatilis) 3-8 %, štuka (Esox lucius) 2-3 % ; som (Silurus glanis) 1-2 % ; kao i: crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), bodorka (Rutilus rutilus), uklija (Alburnus alburnus), krupatica (Blicca bjoerkna) i plotica (Rutilus virgo) 30-40 %.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA