ࡱ> Zfl>N JX2DJl ,D 0N`t468X\^p뭴֟ hYhT hYh{ hYh5+b hYhP hYh  hYho hYhD hYh0Q jhYh~-X0JU hYhJ' hYh@ hYhm hYh~-X hYh2fx hYhk9pxNf"$6   $ N P Z f """ "P"#######ļܦܦܞjhYh%l0JU]hYhz]hYhqx] hYhqx hYhJ'hYhJ']hYh]hYhT]hYh.]hYh5+b] hYh. hYhT hYh5+b hYh{8#$$z9|999zFajjkk`t}r $dha$gdt=N$dh`a$gd}!$dh`a$gd$dh`a$gd' $dha$gdJ' $dha$gdn$dh`a$gdn$dh`a$gd? $dha$gd?#$"%$%j'p'z''(()),,,,..v9x9z9|9999999999999:::F:H:h:l::::: ; ;J;L;P;R;h;|;;;;;;;*<,<Ž hYho hYhh hYh5+bhYh.]hYhh]hYh5+b]hYhqx]jhYh?0JUhYh?6 hYh0Q hYhD hYh?hYh?]<,<L<N<R<V<l<n<z<|<<<<<<<<<<<<< = =N=V=f=h===>T>V>>>>>>>?$?4?6?@?B?d?f????@@6@:@@@AA&A(AVAXA\A^A|A~AAAB8BDBHBhYh5+b] hYhz hYh6H[ hYh  hYhD hYh hYhJ' hYho hYhTO hYhh hYh5+bFHBhBnBBBBBBBC$C*C,CCCCCD$D&D*DzDDDDDDDEE@EBE\E^E`EhEjE|E~EEEEEEvFxFFFFFFFFF4G6GGGHH.I0IIII꺫 hYhjhYh0JU] hYhzhYh5+bRHhYh5+b6hYho]hYh]hYh5+b]hYhz] hYho hYh5+b@IIIIJjJJJJJZK\KKKKKKLL*L,LZLLLLL M$MzMMMMMMMMMMMMMN NNN>NOOOP P@PPPPPPQQ QhYh6Dr]hYhy]hYh]hYh5+b] hYh hYhZ hYh hYh? hYh6H[ hYhAB hYhJ' hYh  hYh5+b hYh< Q,Q.Q>Q@QxQQQQQQQRRBRDRTRVRRRRRRRRRRR$S&S>S@SSSSSSSSSSSSSSS&T WWWWRWTW^W`WrWtW~WWWWWWWWWWWW XXX X*X,XXX hYh6Dr hYh? hYh hYh5+bhYho]hYh;]hYh]hYh5+b]MXXXXX>YRY\YbYrYYYYYY"Z2ZZZZZZ[[D[F[t[x[[[<\>\J\L\P\R\v\z\\\\\\\\\\\\\](].]0]:]]]]ǿǷǷǷǿǷǷǷǯǿϑ hYhTO hYh<hYh?]hYh6Dr]hYho]hYh]hYh']hYh5+b] hYho hYh. hYhZ hYh? hYh hYh6Dr hYh5+b9]]]]]]]^^^^^^__B_D_N_P___^``````adaaaaaa$b&b0b2bXbZbbbbbbbbbcc0c2cDcFcvcxccc:deFeHeLePeZe\e hYh4,l jhYh6Dr0JRHmU] hYh? hYh' hYhD hYh< hYh5+bN\eeeeeeeeeefvfxffffffffg ggg"g$gDgTg`gbgjggggggggggggg hhh"hThph~hhhhhhhhhhhh iiii jj*j,j8jj@jܼ̼̼hYh6Dr]hYhJ9]hYh']hYh4,l]hYh5+b] hYh6Dr hYh' hYh4,l hYh5+bH@jjjjjjjjkkkbqdq\t^tbtftjtttttttuuuu$u*u0u>uDuHuZu\uzu www w.w2w8w:w$dh`a$gd<$dh`a$gd8$dh`a$gdn $dha$gd< $dha$gdnDT`d 24>@PR^bhԍ֍ ",.4HLŽƎHVTZʓ̓xڔ(:`l~Ԛ֚bҞԞݭϭϭϭ hYhBjhYh80JU hYhL hYh; hYh< hYhg hYh>. hYhjh hYh8 hYhx hYhk|FDJ ^bdڣܣƤȤʤޤLN^bFVfޯ>@BD(*&<>@FH`bf>BhlbееЮеЮеееееЮ hYhp\Y hYhY jhYh<0JU hYhT@p hYh8 hYh< hYh<>jhYhk|F0JU hYhjh hYhB hYh UBxz~ v > D     z |  VJ2L4L6LHOJOPTTTɼɴɼɲɼɫɼjhYh@0JU hYh@UhYhH6jhYhH0JU hYhH hYh hYhY jhYh<0JU hYh8 hYh< hYhp\Y<    6LLOTTTT[hzL~z$dh`a$gdxe $dha$gdxe$dh`a$gd $dh`a$gd, $dha$gdn $dha$gd<>$dh`a$gd@$dh`a$gdH $dha$gdHstvorili  novu klasu . Stotine hiljada izgubili su svoje dragocjene ~ivote, ne zato da se ukloni stara tiranija i izgradi sretniji poredak, ve zato da se jedan teror zamijeni drugim, domaim, i zato joa gorim. Medjutim, oni koji su ginuli, niti su to znali, niti su tako ~eljeli.  Povodom Sinjske alke odr~ane 10. kolovoza 1958. u HB-u je objavljeno da je jugoslavenski re~im odbacio religijske simbole na Alci i uvrstio  pukovnike JNA i udbaae da nastupaju na natjecanju iako oni nisu bili rodom iz Sinjske krajine i time su kraena pravila Alke. Narod Sinjske krajine je zato bio hladan prema Alci, ali zadovoljan na njezinom kraju jer je te godine pobjednik bio Sinjanin. U listu se potencirala prijetnja zemalja Isto noga bloka i mogunost njihove intervencije s ciljem osvajanja Jugoslavije, kao i sveobuhvatni rat Istoka i Zapada. U kolovoakom broju iz 1958. pisalo se o tome kako su  narodi Jugoslavije u napetom ia ekivanju kao i svi narodi isto ne Europe. U o ima im se ita jedna zajedni ka misao:  Rat je na domaku. Rat kojeg isto no od ~eljezne zavjese ljudi ~eljno ekaju. (...) Rat koji im mo~e donijeti sve  slobodu na prvom mjestu. Takva psihoza vlada u domovini. Neato se osjea u zraku, probudile su se stare nade i svatko samo eka da iskra zapali plamen.  lanci o slobodi politi kog djelovanja i ljudskim i graanskim pravima Stanje slobode politi kog djelovanja, kao i drugih ljudskih i graanskih prava u FNRJ-u ocijenjeno je na stranicama HB-a i NH-a kao posve neprihvatljivo i objavljeni su brojni lanci u kojima se takva ocjena pokuaavala dokazati itateljima. Pisalo se o potpunom izostanku opozicijske aktivnosti nekada najja e hrvatske stranke, Hrvatske selja ke stranke (HSS), zbog represije re~ima, ali i o stalnoj opozicijskoj aktivnosti Katoli ke crkve u Hrvatskoj, kao i drugih opozicijskih elemenata. Tako je u lanku pod naslovom  Domovina tra~i slogu objavljeno pismo neimenovanog autora iz Splita koji je bio pristaaa HSS-a i javljao je o represiji nad strankom i o njezinoj neaktivnosti koja je iz toga proizaala. Prema njegovom izvjeataju, samo se Katoli ka crkva opirala re~imu i HSS viae nije predstavljao nikakvu politi ku snagu. U listu su objavljivani iscrpni izvjeataji sa svih suenja u FNRJ-u koja su smatrana namjeatenim politi kim procesima protiv osoba koje su optu~ene za protujugoslavensko djelovanje. U izvjeatajima se ukazivalo na nepravednost suenja, neosnovanost optu~bi i nesrazmjer broja suenja po jugoslavenskim republikama, pri emu je daleko najvei broj politi kih procesa bio u Hrvatskoj. Iznosi se prete~no glediate da su mlade osobe bile osuivane na duge zatvorske kazne zbog zlo ina koji u demokratskim dr~avama nisu niti bili zlo ini. U privremenoj kolumni pod imenom Otkrijmo UDB-u! objavljivani su iskazi svjedoka i razni dokumenti o radu Udbe, jugoslavenske sigurnosne i obavjeatajne slu~be. Pisalo se o njezinom djelovanju, na inu rada, o njezinoj douani koj mre~i itd. Kao karakteristike Udbinog na ina rada i sustava istrage navedena su masovna uhienja, duga presluaavanja, grubo postupanje sa zatvorenicima, loae stanje zatvorskih prostorija, fizi ko i psiholoako mu enje zatvorenika i metode mu enja. U jednom od sljedeih lanaka komentirani su sudski politi ki procesi i masa dokumentacije koju je Udba proizvodila i iznosile su se sumnje u kredibilitet Udbinih dokumenata. U jednom je lanku prilo~en i nacrt Udbinih zgrada u Zagrebu izraen prema iskazu jednog optu~enika. Objavljen je niz lanaka tijekom 1958. i 1959. u kojima se analiziralo jugoslavenski zatvorski sustav i pozivalo na doprinos itatelja NH-a pri skupljanju dokumentacije o jugoslavenskim logorima: Golom otoku, Staroj Gradiaki, ~enskom zatvoru u Slavonskoj Po~egi, ka~njeni kim radiliatima u mo varama rijeke Lonje, Lepoglavi itd. Objavljivani su iskazi bivaih logoraaa, a neki iskazi su bili potkrepljeni tlocrtima navedenih zatvora i logora. Na stranicama lista objavljeni su dokumenti sa suenja lanovima HPO-a, zavraenog 6. travnja 1957. Dokumenti su bili rjeaenja o produljenju pritvora za optu~ene i pokazivala su da su uhienici bili zadr~avani u pritvoru preko svih zakonskih vremenskih mogunosti. U jednom od iduih brojeva lista objavljena je optu~nica optu~enih i osuenih pripadnika HPO-a, a zatim i intervju s lanovima HPO-a u inozemstvu ija imena nisu razotkrivena, a koji su pratili sudske procese svojih kolega u domovini nakon ato su prebjegli. Iznijeli su svoje stavove i stavove HPO-a: antikomunisti su i ~ele samostalnu hrvatsku dr~avu; izvanstrana ki su pokret i neovisni od hrvatskih emigrantskih organizacija. Naveli su da je tijekom 1957. bilo nekoliko suenja u Jugoslaviji zbog protujugoslavenskog djelovanja s kaznama od nekoliko godina strogog zatvora. U Mostaru je u isto vrijeme kad i u Zagrebu bilo odr~ano suenje desetorici lanova HPO-a. Opisali su ato su saznali o zagreba kom suenju: da je primjenjivano fizi ko i psiholoako mu enje optu~enika, da su optu~enici imali hrabre istupe pred sucima i da je suenje openito bilo namjeateni sudski proces. U svibanjskom broju NH-a za 1959. objavljen je lanak u kojem je navedeno da je Uredniatvo saznalo od pripadnika HPO-a da je 31. o~ujka te godine po elo suenje drugim njihovim pripadnicima u Jugoslaviji. Suenje je od strane Uredniatva nazvano protuhrvatskim: 11 osoba je optu~eno  zbog antidr~avnih aktivnosti i organiziranja ilegalnih grupa, koje su te~ile ostvarenju samostalne i demokratske hrvatske dr~ave , tj. zato ato su 12. listopada 1958. pokuaali atentat na Tita u Zenici. Bili su podvrgnuti sedmomjese nom pritvoru, ispitivanju i mu enju. Tijekom petodnevnog suenja osueni su na najte~e zatvorske kazne s presudama strogog zatvora od 6 do 20 godina. U kolovoakom broju za 1960. objavljena je vijest o bijegu iz zatvora u Petrinjskoj ulici u Zagrebu nekolicine osuenika koji su osueni na visoke kazne do 15 godina strogog zatvora zbog protujugoslavenskog djelovanja. U vezanom lanku iz velja e idue godine pisalo je da je Ivo Maaina, osuen na 11 godina strogog zatvora, koji je pobjegao s dvojicom optu~enika iz zatvora u Petrinjskoj ulici vjerojatno u srpnju te godine, uhvaen i preba en u Staru Gradiaku. Nije pisalo ato je bilo s drugom dvojicom bjegunaca. Objavljen je intervju s ameri kom dr~avljankom ije ime nije razotkriveno, a koja je u Jugoslaviji osuena na smrt zbog navodnog apijuniranja za SAD. Izjavila je da je bila uhiena, pretu ena na ispitivanju i osuena od strane vojnog suda na smrt strijeljanjem, ali je pomilovana i osuena na 20 godina zatvora u Slavonskoj Po~egi (danas Po~ega). Tamo je pro~ivjela loae postupanje i prisilni rad i bila puatena na slobodu nakon devet godina zatvora. U velja i 1959. objavljen je lanak s podacima o nacionalnoj neravnopravnosti u Jugoslaviji, posebno o Hrvatima, koji su  zapostavljeni i eksploatirani . Potencirala se prezastupljenost Srba u komunisti kom vrhu FNRJ-a i NRH-a. U o~ujku je objavljeno da meu hrvatskom komunisti kom mlade~i ima puno hrvatskih Srba, ak 50%, ato je daleko iznad tadaanjega prosje nog broja Srba u Hrvatskoj openito (12%). U lipanjskom broju NH-a iz 1959. objavljen je lanak dopisnika iz domovine koji je javljao o studentskoj pobuni koja je pokrenuta 11. svibnja te godine pred Studentskim centrom na Savskoj ulici u Zagrebu zbog loae hrane u studentskoj menzi. Studenti su navodno po eli razbijati inventar i, nakon ato ih se skupilo oko 3.000 zajedno s prisutnim graanima, krenuli su prema Trgu bana Jela ia. Zaustavila ih je policija u Frankopanskoj ulici i silom sprije ila prosvjed: 30-ak je studenata lakae ili te~e ozlijeeno, a nepoznata je studentica preminula od zadobivenih ozljeda. Agenti Udbe idui su dan po eli uhiivati osumnji enike po sveu iliatu; narednih je tjedana uhien veliki broj studenata u Zagrebu, Zadru i Rijeci iako velika veina nije bila povezana s dogaajima u Zagrebu. Po pisanju NH-a, val uhienja se nastavio 15., 18. i 28. rujna iste godine u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Puli, Osijeku i Sarajevu, a na stranicama NH-a je objavljeno 20-ak imena uhienih osoba. Obavljene su premeta ine po kuama i stanovima uhienih koji su optu~eni za neprijateljsku propagandu i udru~ivanje protiv dr~ave; bili su zlostavljani u zatvoru. Navodno su sva uhienja bila povezana s prosvjedima u svibnju iste godine. U sije anjskom broju iz 1960. objavljen je lanak o suenju 16-orici ranije uhienih osoba na zagreba kom Okru~nom sudu zbog  organiziranja ilegalnih grupa u zemlji ,  antidr~avnih aktivnosti ,  antikomunisti kih manifestacija ,  odr~avanja veze s emigrantskim skupinama, tra~enja financijskih sredstava iz inozemstva itd. U optu~nici je stajalo da su optu~eni imali za cilj stvoriti  masovnu organizaciju za preuzimanje vlasti u pogodnom trenutku . NH je objavio imena veine optu~enika. Njihova su suenja u lanku u broju NH-a za velja u 1960. nazvana  sudskim lakrdijama u zatvorenim sudnicama . Navedeno je i da je 27. studenoga 1959. vea skupina osuenika poslana na Goli otok,  najvei koncentracioni logor u Hrvatskoj . lanak je zapo et nadahnutim uvodom:  etrnaest je godina i tri dana tinjao slobodarski duh Zagreba. Zaplamsao bi ja e samo kod prigodnih manifestacija i politi kih sudjenja. etrnaest je godina ~ivjela nada ne u pomo izvana, nego u snagu vlastitih redova. I onda je doaao ponedjeljak 11. svibnja. Iskra slobode planula je odjednom, slobodarski duh je ustao. (...) Hrvatska mlade~ se joa jednom digla i u sukobu s diktaturom dokazala da postoji.  U lipanjskom broju za 1961. objavljen je lanak o suenju aestorici hrvatskih studenata za protudr~avnu djelatnost. Hercegova ke mladie uhvatila je Udba pri ilegalnom prelasku jugoslavensko austrijske granice. Istraga je trajala tri mjeseca, pri emu su optu~enici bili podvrgnuti mu enju i danononim ispitivanjima. Voa skupine, Musa Bariaa, osuen je na tri godine, a ostali na 2 i pol godine strogog zatvora i poslani su na odslu~enje kazne na Goli otok. U lanku iz travnja 1959. obrazlagalo se jugoslavensko nepoativanje meunarodnog zakona o zabrani nonog rada za ~ene, koji je i Jugoslavija potpisala ali ga se nije dr~ala. Naime, jugoslavenske tvornice tekstila, rublja, prehrambene i lake industrije imale su uglavnom ~ensku radnu snagu i esto su bile u nezdravim uvjetima rada. Time se, tvrdilo je Uredniatvo, ugro~avao ~ivotni standard ~ena u Jugoslaviji i njihovo pravo da ne rade u nonim smjenama. Kritizirala se pojava nacionalno neopredijeljenih osoba u popisima stanovniatva, primjerice u Bosni i Hercegovini, gdje je od otprilike 2.850.000 stanovnika ak 891.000 neopredijeljenih, ato se objaanjava teakim polo~ajem Hrvata i muslimana u toj republici naspram srpskog pu anstva i proizlazeim prelaskom u neopredijeljene u potrazi za boljim prilikama prigodom zapoaljavanja ili napredovanja na poslu. Pisalo se i o velikom broju mladih ljudi koji su odlu ili emigrirati iz Jugoslavije, posebno tajnim prelaskom granice. Tako je po etkom kolovoza 1958. osamnaest mladia prebjeglo u Austriju u strahu od uhienja, no ne navodi se zbog ega im je prijetilo uhienje. U lanku iz svibnja 1959. pisalo se o poveanju broja izbjeglica iz Jugoslavije u prethodnim mjesecima. Prelasci granice bili su ilegalni, a Hrvati su tvorili veinu prebjeglih osoba. U kolovoakom broju za 1960. objavljeno je da porast izbjeglica iz Jugoslavije i dalje raste i da je iz Jugoslavije u Italiju i Austriju u razdoblju od 15. do 25. srpnja te godine prebjeglo 115 osoba, od ega 88 Hrvata. Komentari jugoslavenskih izbora Kritiziran je jugoslavenski jednostrana ki politi ki sustav i predizborna kampanja provoena po tom na elu. Posebno su napadnute komunisti ke parole o novim kandidatima i izabranim zastupnicima na svakim izborima iako je bilo poznato da su svi  novi kandidati bili lanovi SKJ-a kao i njihovi prethodnici. Isto tako je kritiziran velik broj zastupnika srpske nacionalnosti na izborima u NRH-u jer je njihov broj u omjeru s postotkom pripadnika hrvatskog naroda u Hrvatskoj bio prili no vei od postotka pripadnika srpskog naroda. Sumnjali su u nepravilnosti u provoenju izbora i kritizirali preveliku koli inu novca potroaenu na predizbornu propagandu, kao i sporost iznoaenja izbornih rezultata. U sije nju 1958. objavljen je komentar jugoslavenskih izbora za opinske i kotarske Narodne odbore, koji su odr~ani sa zakaanjenjem od godinu dana. Broj glasa a, sudei po lanku u HB-u,  nije bio baa najmasovniji , tj. 58,8% u u~oj Hrvatskoj. Uredniatvo je navelo svoju sumnju u regularnost izbora. Najavljeni su i izbori za Saveznu skupatinu 23. i 26. o~ujka 1958. i opisani kao budua  zanimljiva indikacija jakosti opozicije . Prigodom tih izbora objavljen je lanak o poniatenim glasa kim listiima na kojima su bile ispisane antikomunisti ke parole. Najvei je postotak poniatenih listia, prema podacima iz lanka, bio u Zagrebu na izbornom mjestu u `ubievoj ulici, gdje su na 25% listia bile ispisane antikomunisti ke parole. U lanku iz travnja 1958. upuenom jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu uredniatvo NH-a je komentiralo Titov govor od 16. o~ujka 1958. i kritiziralo njegovu izjavu po kojoj su izbori u Jugoslaviji predstavljali  najdemokratskiji na in biranja kandidata za politi ke polo~aje. Kritizirali su monopol jedne stranke i zagovarali pravo bira a na izbor izmeu razli itih kandidata. Isto tako, ocijenili su negativnim ogromni bud~et SKJ-a ulo~en u predizbornu kampanju, ato su smatrali prevelikim razbacivanjem novca za jednu nerazvijenu zemlju kao ato je Jugoslavija. lanci o kulturnim i znanstvenim temama U lanku iz svibnja 1958.  Matica Hrvatska na izdisaju kritiziralo se smanjivanje broja izdanja Matice koja je po stavu HB-a u 1957. bila u najloaijoj situaciji od osnivanja FNRJ-a. Republi ke su vlasti bile uskratile subvencije Matici i time  dovele Maticu na prosja ki atap . Novi rje nik hrvatskosrpskog knji~evnog jezika nazvan je terorom nad hrvatskim jezikom i nad Maticom. Hrvatski i srpski lingvisti i knji~evnici su na sastanku 10. prosinca 1954. u Novom Sadu dogovorili zajedni ki jezik i pravopis, a po etkom o~ujka 1957. ustanovljena je komisija za uvoenje novoga pravopisa. Na stranicama lista je stvaranje novoga pravopisa i jedinstvenog hrvatskosrpskog jezika nazvano kulturnim zlo inom i ozna eno kao napad na hrvatski jezik s ciljem njegovog zatiranja. U vezanim lancima iz velja e i travnja 1961. komentiran je sadr~aj novoga Pravopisa srpskohrvatskog jezika koji je iziaao 1. listopada 1960. Stav dr. Zdenke Pali, autorice navedenih lanaka, o ovom pravopisu bio je izrazito negativan: smatrala je da su hrvatski jezi ni stru njaci, knji~evnici i novinari morali pru~iti sna~niji otpor ovoj  novoj jezi noj najezdi s Istoka i  nasilju nad hrvatskim jezikom . U lancima o stanju hrvatske inteligencije konstatirano je da je hrvatskih sveu iliataraca u to vrijeme bilo vrlo malo u odnosu na europski prosjek. U lanku iz lipnja 1959. pisalo se o studentskom standardu na Zagreba kom sveu iliatu: materijalno je stanje zagreba kih studenata po ocjeni NH-a bilo te~e nego ikad u proalosti. Troakovi ~ivota bili su dvostruko vei od prosje ne stipendije; mjesta u domovima je bilo za samo 11% studenata, a kalori na kvaliteta studentske hrane je bila ispod donje granice potrebne kvalitete. Kritizirao se i stalni  odljev mozgova iz Jugoslavije i malen broj hrvatskih stipendista po zapadnim zemljama u usporedbi s nekim isto noeuropskim i srednjoeuropskim zemljama. U lanku iz srpnja 1958. pisalo se o stanju meu mladim jugoslavenskim generacijama koje je karakterizirala psiholoaka zatvorenost, povu enost u sebe, nepovjerenje prema svima, uroena opreznost i izbjegavanje politi kih razgovora. Na Zagreba kom su sveu iliatu, prema tvrdnjama Uredniatva, bili besperspektivni ali  vje ni studenti koji nisu imali nikakvih sredstava za kupnju stana i osnivanje obitelji. Mladi su iskazivali antikomunisti ke osjeaje i bili demokratski nastrojeni, ato je Uredniatvo zaklju ivalo iz intervjua s mladim ljudima iz Hrvatske. Komentiran je jugoslavenski Zakon o akolstvu koji je stupio na snagu 1. rujna 1958 i kojim je uvedena jedinstvena regulacija problema obrazovanja i organizacije akola. U navedenom lanku iscrpno je opisana akolska reforma u neutralnom tonu i nije prisutna doza negativnosti koja je prisutna u veini drugih lanaka. U navedenom je lanku objektivno prikazana situacija u jugoslavenskom akolstvu 1958. i jedina je zamjerka upuena dr~avnom propagiranju  socijalisti kog odgoja , tj. uvoenju politi kog odgoja u akole: uspostavljena je  druatvena kontrola nad sveu iliatem, s ciljem odgoja  socijalisti kih naraataja . Pisano je i o ostraciranju onih polaznika Viae pedagoake akole u Zagrebu koji su bili tradicionalni vjernici, ato se kosilo sa slu~benom antireligijskom politikom u Jugoslaviji. Konstatiran je porast cijena ud~benika i nestru nost kadrova koji se zbog manjka istih preuranjeno aalju sa studija na radna mjesta. U lanku iz travnja 1961. pisano je o financijskim poteakoama akola u Hrvatskoj te o primjeni sustava plaanja po u inku. Konstatiran je ozbiljni manjak u iteljskoga kadra i loai rezultati ankete o kvaliteti obrazovanja na podru ju Hrvatske. U studena kom broju za 1959. komentirana je nestaaica nastavnoga kadra i akolskih pomagala, kao i manjkavost akolske reforme koja je trajala ve dvije godine bez pomaka. lanci o polo~aju Katoli ke Crkve u Hrvatskoj Za lanke u HB-u i NH-u karakteristi an je pozitivan stav o Katoli koj crkvi u Hrvatskoj i obrana njezinog utjecaja u druatvu. Objavljen je niz lanaka o odnosu Katoli ke crkve u Hrvatskoj i jugoslavenskih vlasti. Uredniatvo je tadaanji njezin polo~aj u Hrvatskoj smatralo vrlo loaim zbog napada vlasti na slobodu vjeroispovijesti, zajam enu Ustavnom odredbom o slobodi vjeroispovijesti. U lanku iz lipnja 1958. stoji da je nakon uspostave komunisti ke vlasti u Jugoslaviji 1945. odijeljena Crkva od dr~ave na isti na in kao ato je to u injeno i u veini zapadnoeuropskih zemalja. U Jugoslaviji je meutim ta odvojenost imala svoj poseban karakter jer je ona zna ila  zabranu uplitanja Crkve u poslove vlasti, ali ne i uplitanja vlasti u poslove Crkve , a to se uplitanje izvraavalo  neprestano preko Odbora za vjerska pitanja Savezne narodne skupatine, a posebno preko lokalnih partijskih organizacija SKJ-a s ciljem provoenja  ato potpunije kontrole nad aktivnostima rimokatoli kog klera. U lanku iz srpnja 1958. objavljena je pri a o fizi kom ka~njavanju zbog iskazivanja vjerskih osjeaja u jugoslavenskom ~enskom zatvoru ije ime nisu razotkrili. Uredniatvo je prema informacijama dobivenim iz Hrvatske u lanku iz prosinca 1958. tvrdilo da re~im radi pritisak na katoli ko sveenstvo preko sveeni kih udru~enja u koja su pozivani svi sveenici s obeanjem o boljim ~ivotnim uvjetima, a u zamjenu za prekid diplomatskih odnosa izmeu Katoli ke crkve u Jugoslaviji i Vatikana. Nekim sveenicima se  popuatalo , a nekima se zbog opiranja re~imskoj politici zabranjivalo izdavanje putovnice. Osim toga, postojao je samo jedan stalni vjerski glasnik za rimokatolike u Jugoslaviji, i to na ekavici. Tvrdilo se da je Tito ~elio suradnju s Vatikanom u obliku sporazuma po kojem bi Crkva dobila neke bezna ajne koncesije, a zauzvrat bi Vatikan zapovijedio sveenicima da uspostave suradnju s jugoslavenskim re~imom. Takve naznake je Uredniatvo komentiralo izjavom da  hrvatski narod ne bi nikada [Crkvi] oprostio takvu izdaju njegovih ideala i nacionalne i osnovne ljudske slobode . Tvrdilo se da je Katoli ka crkva u Hrvatskoj u to vrijeme bila  neizmjerno jaka usprkos svim progonima od strane re~ima, jer je ona bila  jedina sila, koja stoji na braniku najviaih ideala svojih vjernika . Uredniatvo je smatralo su da se provodi represija nad Katoli kom crkvom politi kim procesima protiv sveenstva, a posebice slu ajem Stepinac, tj. uhienjem zagreba kog nadbiskupa, kardinala Alojzija Stepinca, osuivanjem na 16 godina zatvora i internacijom u ~upi Kraai blizu Zagreba. Tako je u treem broju NH-a iz 1959. objavljen zahtjev Uredniatva da jugoslavenska vlast dozvoli kardinalu Stepincu i svim hrvatskim biskupima prisustvovanje na Drugom vatikanskom koncilu koji je po eo u listopadu 1962. Posebna je pozornost posveena Stepin evoj internaciji u Kraaiu i kroz niz lanaka su donoaene vijesti o Stepin evom zdravstvenom stanju koje je s vremenom bivalo sve gore, sve do njegove smrti u velja i 1960. O kardinalovom zdravstvenom stanju izvjeatavao ih je njegov lije nik, dr. Bogi evi. lanke karakterizira izostanak pateti nosti i kritika jugoslavenske vlasti zbog loaeg postupanja prema kardinalu. U lipanjskom broju NH-a iz 1959. objavljen je lanak o preautnoj zabrani crkvenog vjen anja u Jugoslaviji. Dolazilo je do potajnih sklapanja brakova u crkvama. U lanku iz velja e 1961. pisano je o sveukupno loaem stanju Crkve u Hrvatskoj: vjeronauk je bio uklonjen iz akolskoga kurikuluma, nije bilo dozvoljeno osnivanje novih sjemeniata, nacionalizirani crkveni objekti nisu bili vraeni Crkvi i nije bilo omogueno tiskanje glasila i knjiga. U treem broju NH-a iz 1959. objavljen je lanak o stanju hrvatske mlade~i koja je opisana apoliti nom i odgojenom u katoli kom duhu jer je katoli ka vjera unato  antireligijskom odreenju jugoslavenskih vlasti ipak bila veinska vjera u Hrvatskoj. Komunisti ke su organizacije pokuaavale privui mlade~ u svoje redove radnim akcijama i politi kim te ajevima, ali je NH smatrao da to ne uspijeva jer je mlade~ antikomunisti ki nastrojena i s jakom nacionalnom svijeau. lanci o Titu U listu su se periodi no pojavljivali lanci o pojedinim vodeim jugoslavenskim politi arima, a najviae je lanaka posveeno Titu. Prigodom njegovog 66. roendana 1958. u lipanjskom je broju HB-a objavljen lanak u kojem je proslava Titovog roendana nazvana  jednom od najveih i najapsurdnijih proslava u FNRJ , pri emu je napadan obi aj noaenja atafete kao simbola  kulta li nosti i idolatrije kakvu svijet ne pamti i nepoznavanje to noga Titovog dana roenja, oko kojeg se  ni Titovi slu~beni biografi nisu joa potpuno slo~ili . Prigodom idueg Titovog roendana 1959. ponovo je napadnuto  idolopoklonstvo noaenja atafete. U lanku iz velja e 1959. pisalo se o  misteriju Titove biografije, tj. o manjku podatka o datumu roenja. Uredniatvo je iznijelo sumnju da se mo~da radilo o sovjetskom agentu s kojim je Tito zamijenjen za vrijeme boravka u Sovjetskom Savezu. U kolovoakom broju iz 1958. pisalo se o tome kako je Tito pokuaavao  nai mjesto za Jugoslaviju u novom meunarodnom politi kom poretku;  bio je spretan igra  , ali su mu prijetile mnoge opasnosti kojima  nije bio dorastao . U studena kom broju iz 1958. komentiran je Titov govor 12. listopada te godine u kojem je Tito izjavio da zajmovi sa Zapada  nikoga mnogo ne raduju . Uredniatvo NH-a je tvrdilo da je Tito tom izjavom priznao primanje pomoi Zapada i da je tu pomo ocijenio nepotrebnom, ato po njihovim ocjenama nije bilo istinito jer je Tito nekoliko dana kasnije poslao jugoslavenskoga ministra vanjskih poslova Ko u Popovia u Veliku Britaniju tra~iti zajam od 15 milijuna funti. Tito je takoer od Amerikanaca tra~io dugoro ni zajam od 100 milijuna dolara. Uredniatvo je smatralo da tim postupkom Tito  govori narodu jedno, a radi drugo , dok je jugoslavenska privreda u katastrofalnom stanju. U studenom 1958. izgraena je cesta Zagreb-Ljubljana, a Tito je tim povodom odr~ao govor na skupu u Novom Mestu u Sloveniji 23. studenoga. NH je istaknuo da je Tito izjavio da je spomenuta cesta izgraena  dobrovoljnim radom i da jugoslavenska omladina koja je veinom izgradila tu cestu  sama tra~i zadatke . NH je podsjetio da je Tito u svom ranijem govoru 27. sije nja iste godine rekao da je izgradnja spomenute ceste  samo jedan zadatak, a kad njega izvraite, dobit ete drugi! Za NH je to bilo kontradiktorno i dokaz da mlade~ biva koriatena od strane re~ima za izgradnju infrastrukture, a sve to pod krinkom dragovoljnog rada. U prosina kom broju za 1958. objavljen je lanak o Titovim planovima za diplomatsku turneju po Aziji, u kojem je Uredniatvo tvrdilo da Tita diplomatski  napadaju sa svih strana razne svjetske dr~ave, pa se on u situaciji kada je  na svim ve stranama proigrao sve karte odlu uje za putovanje u dr~ave srednje i isto ne Azije:  Mo~da se uope nee ni vratiti, jer to tako vrue ~ele narodi njegove tamnice. U lanku iz velja e 1959. Titova je turneja nazvana nepotrebnom i troaenjem dr~avnog novca jer je s dr~avama udaljenim desetke tisua kilometara  teako imati ikakve politi ke ili ekonomske veze. (& ) Tito putuje naokolo, troai milijarde i nastoji svratiti na sebe pozornost ostalog svijeta. No uzalud. Sva priznata svjetska atampa ne spominje ni rje ju Titove megalomanske posjete. U velja i 1959. objavljen je iskaz neimenovanog mornara iz posade Titovog broda Galeb kojim je otplovio na turneju po Aziji. Po njegovom iskazu, dva su mornara s titove lae optu~ena za pokuaaj sabota~e broda i bili su strijeljani po povratku u Split, i to bez suenja. U lanku iz o~ujka 1959. Titov posjet Etiopiji i poklon u obliku kue koju je tamo dobio od strane etiopskih vlasti Uredniatvo je komentiralo nagaajui da Tito mo~da tako ima rijeaen problem nakon emigriranja iz Jugoslavije prigodom njezine skore propasti. Zaklju ak Uredniatvo HB-a i NH-a je u svojim listovima iznosilo opse~nu kritiku brojnih aspekata politi kog, gospodarskog, vjerskog, kulturnog i znanstvenog stanja u Hrvatskoj kao dijelu Jugoslavije od 1958. do 1962. Oatro su kritizirani svi potezi saveznih i republi kih vlasti koji su iali na atetu hrvatske federalne sastavnice, s posebnim naglaskom na provoenju loaih gospodarskih mjera i ograni avanju slobode politi kog djelovanja. Uredniatvo se pozivalo na nezadovoljstvo hrvatskog naroda unutar Jugoslavije i smatralo da jugoslavenska dr~ava ne mo~e opstati u takvom stanju. Budunost Hrvatske vidjeli su izvan jugoslavenskih dr~avnih okvira i u krugu samostalnih europskih demokratskih dr~ava. SUMMARY THE PAPER NOVA HRVATSKA, 1958-1962 Among the youngest generation of Croatian emigrants who left Croatia from the mid 1950s onward through academic stipends offered by western countries or by crossing the border illegally there was a liberal-democratic current best expressed after 1958 by the journal Hrvatski bilten, which changed its name in the following year to Nova Hrvatska. The journal was published monthly in London from 1959 until 1974; from 1974 until 1990 it was published bi-weekly. Jakaa Kuaan was the editor of the journal during the whole of his time. Like other emigrant groups, this group supported national independence of Croatia, but the realization of this ideal  unlike nationalists on the radical right  was proposed from the perspective of liberal values and with the vision of a constitutional democratic state in mind. The journal was interested in themes from national history and the life of Croats under the Communist regime, providing information about current political events in Yugoslavia and Croatia, especially about opposition activities. Key words: Nova Hrvatska, Croatia, Yugoslavia, human rights, opposition activities, Jakaa Kuaan, civil rights  Katarina SPEHNJAK  Tihomir CIPEK,  Disidenti, opozicija i otpor  Hrvatska i Jugoslavija 1945.-1990. , asopis za suvremenu povijest (dalje: SP), 39/2007., br. 2, 264. Nova Hrvatska (dalje: NH), 2/1959., br. 1-2, 2.  Bo~idar NOVAK, Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeu, Zagreb 2005., 833. NH, 2/1959., br. 1-2, 2.  NH, 2/1959., br. 1-2, 2.  Almir ELEZOVI,  Nova Hrvatska: nezavisni list za domovinu i emigraciju , Lucius: zbornik radova Druatva studenata povijesti  Ivan Lu i-Lucius , 1/2002., br. 2, 139.  NH, 2/1959., br. 8-9, 5. NH, 3/1960., br. 5, 1. A. ELEZOVI,  Nova Hrvatska , 137.   Trea godina  NH  , NH, 3/1960., br. 12, 3.  Kad itaoci nisu pretplatnici , NH, 4/1961., br. 11-12, 9. A. ELEZOVI,  Nova Hrvatska , 141.   Nova  Nova Hrvatska  , NH, 5/1962., br. 1-2, 1. A. ELEZOVI,  Nova Hrvatska , 142.   Uvodna rije  , HB, 1/1958., br. 1, 3.   Recite: tko ste? `to ste? , NH, 2/1959., br. 1-2, 3.  Hvala vam! , NH, 2/1959., br. 3, 1. A. ELEZOVI,  Nova Hrvatska , 144.   Domovina poru uje , NH, 2/1959., br. 5, 1.   Hrvatska privreda  sadaanje stanje i izgledi za budunost , NH, 2/1959., br. 1-2, 5.  Od danas na sutra , HB, 1/1958., br. 1, 4.   Hrvatska privreda  sadaanje stanje i izgledi za budunost , NH, 2/1959., br. 1-2, 5.  Od danas na sutra , HB, 1/1958., br. 1, 4.   Ekonomska podloga hrvatskog pitanja , HB, 1/1958., br. 9, 7.  Kamo odlazi hrvatski novac , NH, 4/1961., br. 3-4, 6.   'Nepravilan start' na po etku godine , HB, 1/1958., br. 2, 3.   Privredni kriminal , HB, 1/1958., br. 3, 5.  Kradje, pronevjere i apijuna~a , NH, 4/1961., br. 3-4, 4.   Novi zakonski propisi , HB, 1/1958., br. 3, 7.   La~no poveanje potroanje , HB, 1/1958., br. 1, 9.  Petogodianji plan FNRJ (I), HB, 1/1958., br. 5, 8.  Petogodianji plan FNRJ (II), HB, 1/1958., br. 6, 8.  Kraj Petogodianjeg plana , HB, 1/1958., br. 7, 8.  Stanje u poljoprivredi FNRJ , HB, 1/1958., br. 9, 13.  Tito kupuje svoj budui azil , NH, 2/1959., br. 3, 1.  Brojke za Dan republike , NH, 3/1960., br. 12, 4.   Strani 'socijalizam' , NH, 2/1959., br. 11, 4.  FNRJ 'prva'  glad demantira la~i , NH, 2/1959., br. 6, 4.  Hrvatska na pragu Istoka i Zapada , HB, 1/1958., br. 10, 3.   'Jugoslavenski standard'  falsifikat troakova ~ivota , HB, 1/1958., br. 8, 4.  Postepeno ukidanje potroaa kih kredita u FNRJ , HB, 1/1958., br. 10, 8.   Turizam u Hrvatskoj , HB, 1/1958., br. 10, 11.   Zagreba ki Velesajam  ponos Zagreba i Hrvatske , HB, 1/1958., br. 9, 10.  Uspjeh Zagreba kog velesajma , HB, 1/1958., br. 10, 12.  Pol stoljea Zagreba kog Velesajma , NH, 2/1959., br. 10, 5.   Privreda FNRJ krajem 1958. i izgledi za iduu godinu , HB, 1/1958., br. 12, 8.   Hrvatsko seljaatvo. Njegov druatveno-ekonomski polo~aj , NH, 2/1959., br. 3, 4.  Teror nad seljaatvom , NH, 3/1960., br. 1, 5.  Propast komunisti kih zadruga , NH, 4/1961., br. 6, 4.  Hrvatsko seljaatvo u brojkama , NH, 3/1960., br. 9-10, 6.  Jedno njihovo priznanje , HB, 1/1958., br. 10, 10.   Novi sistem raspodjele dohodka u privredi FNRJ , HB, 1/1958., br. 2, 9.  Radni ka Vijea  paradni konji Jugosocijalizma , NH, 3/1960., br. 6, 4.   Tra~enje izlaza , NH, 4/1961., br. 3-4, 2.   Pokuaaj privrednih reformi u FNRJ , NH, 4/1961., br. 3-4, 5.   Od danas na sutra , HB, 1/1958., br. 1, 4.  Hrvatska na pragu Istoka i Zapada , HB, 1/1958., br. 10, 3.   Nakon VII kongresa SKJ: pljesak bez plana , HB, 1/1958., br. 5, 3.  Pravilo, a ne iznimka , HB, 1/1958., br. 3, 4.   Bitka na Sutjesci , HB, 1/1958., br. 7, 3.   Sinjska alka , HB, 1/1958., br. 9, 6.   Tito u novoj medjunarodnoj situaciji , HB, 1/1958., br. 8, 3.   Pismo Split Y  domovina tra~i slogu , HB, 1/1958., br. 8, 12.   Uz beogradsko suenje , HB, 1/1958., br. 2, 14.  Dokumentaran izvjeataj iz Zagreba: otkrijmo UDB-u! (I), HB, 1/1958., br. 4, 9.  Dokumentaran izvjeataj iz Zagreba: otkrijmo UDB-u! (II), HB, 1/1958., br. 5, 9.  Dokumentaran izvjeataj iz Zagreba: otkrijmo UDB-u! (III), HB, 1/1958., br. 6, 9.  Dokumentaran izvjeataj iz Zagreba: otkrijmo UDB-u! (IV), HB, 1/1958., br. 7, 9.  Dokumentaran izvjeataj iz Slavonske Po~ege , HB, 1/1958., br. 1, 3.  K.P.D. Stara Gradiaka , NH, 2/1959., br. 7, 5.  Ka~njeni ka radiliata u mo varama Lonje , HB, 1/1958., br. 11, 3.  Lepoglava , NH, 2/1959., br. 12, 6.  Komunisti ki logor  mu iliate na Jadranu , NH, 4/1961., br. 3-4, 8.  O logoru 'Stara Gradiaka' , NH, 3/1960., br. 6, 5.  Logor 'Goli' , NH, 3/1960., br. 9-10, 9.  Jedno potresno pismo , NH, 3/1960., br. 12, 5.   Dokumentaran izvjeataj iz Zagreba: otkrijmo UDB-u! , HB, 1/1958., br. 4, 11.  Dokumentaran izvjeataj iz Zagreba: otkrijmo UDB-u! , HB, 1/1958., br. 6, 10.  Dokumentaran izvjeataj iz Zagreba: otkrijmo UDB-u! , HB, 1/1958., br. 7, 9.  Interview sa lanovima Hrvatskog pokreta otpora (I), HB, 1/1958., br. 8, 9.  Interview sa lanovima Hrvatskog pokreta otpora (II), HB, 1/1958., br. 9, 9.  Sudjenje u Zenici , NH, 2/1959., br. 5, 1.  Vijesti o uspjelom bijegu iz zatvora u Zagrebu , NH, 3/1960., br. 8, 1.  I. Maaina opet u zatvoru , NH, 4/1961., br. 1-2, 1.   Intervju sa ameri kom dr~avljankom, koju je Tito osudio na smrt , HB, 1/1958., br. 7, 10.   Odgovorite na ovo: Vi Velikosrbi! Vi komunisti! Vi Neupueni Stranci! , NH, 2/1959., br. 1-2, 3.  Titov govor u Zenici , HB, 1/1958., br. 11, 5.  Hrvatska mlade~ , NH, 2/1959., br. 3, 5.   Pobuna protiv tiranije , NH, 2/1959., br. 6, 1.  Novi val uhienja u Hrvatskoj , NH, 2/1959., br. 8-9, 1.  Masovna uhienja u domovini , NH, 2/1959., br. 11, 2.  16 Hrvata pred sudom u Zagrebu , NH, 3/1960., br. 1, 1.  Suenje u Zagrebu , NH, 3/1960., br. 2, 3.   Sudjenje u Mostaru , NH, 4/1961., br. 6, 1.   III. Smjena  noni rad ~ena u FNRJ , NH, 2/1959., br. 4, 6.   Pojava neopredijeljenih , HB, 1/1958., br. 5, 11.  Bijeg preko granice pred samim hapaenjem , HB, 1/1958., br. 9, 6.  Novi val izbjeglica iz Jugoslavije , NH, 2/1959., br. 5, 1.  Broj izbjeglica opet raste , NH, 3/1960., br. 8, 2.   Izborna lakrdija , HB, 1/1958., br. 3, 3, 5.  Nakon izborne lakrdije , HB, 1/1958., br. 4, 5.   Od danas na sutra , HB, 1/1958., br. 1, 5.  I pored straha i pored UDB-e , HB, 1/1958., br. 7, 5.   Otvoreno pismo g. Josipu Brozu , HB, 1/1958., br. 4, 3.   Matica Hrvatska na izdisaju , HB, 1/1958., br. 5, 7.   Kulturni zlo in , HB, 1/1958., br. 1, 13.  Novi napad na hrvatski jezik (I), NH, 4/1961., br. 1-2, 10.  Novi napad na hrvatski jezik (II), NH, 4/1961., br. 3-4, 10.   Mislimo li na budunost? , HB, 1/1958., br. 5, 13.  Kako ~ive studenti , NH, 2/1959., br. 6, 3.  Hrvatski studenti , HB, 1/1958., br. 5, 13.  Drugo doba  novi ljudi , HB, 1/1958., br. 7, 11.   Reforma akolstva u FNRJ , HB, 1/1958., br. 9, 12.  'Socijalisti ki odgoj' prije u enja , HB, 1/1958., br. 9, 3.  Teakoe i problemi u itelja pod komunizmom , HB, 1/1958., br. 12, 12.  `kole bez u itelja , NH, 4/1961., br. 3-4, 9.  `kole na udaru re~ima , NH, 2/1959., br. 11, 3.   Rije  'bog' plaai komuniste (I), HB, 1/1958., br. 6, 11.  Rije  'bog' plaai komuniste (II), HB, 1/1958., br. 7, 13.   Nova politika Beograda prema Rimokatoli koj crkvi u FNRJ , HB, 1/1958., br. 12, 9.   Pismo Split Y  domovina tra~i slogu , HB, 1/1958., br. 8, 12.  XXI. crkveni sabor , NH, 2/1959., br. 3, 1.  Kardinal Stepinac teako bolestan , HB, 1/1958., br. 6, 11.  Popravilo se stanje Kardinala Stepinca , HB, 1/1958., br. 7, 5.  Bolest kardinala Stepinca , HB, 1/1958., br. 8, 4.  Novo pogoraanje zdravlja Kardinala Stepinca , HB, 1/1958., br. 9, 5.  Stepinac ne smije biti uvjet nikakve nagodbe! , NH, 2/1959., br. 10, 1.  Zdravlje kardinala Stepinca u opasnosti , NH, 3/1960., br. 1, 1.  Smrt Hrvatskog Mu enika Kardinala Stepinca , NH, 3/1960, br. 2, 1.  Zadnji oproataj , NH, 3/1960., br. 2, 2.  Zadnji dani ~ivota kardinala Stepinca , NH, posebno izdanje, 3/1960., 1.   Kriv sam jer ~elim biti ovjek , NH, 2/1959., br. 6, 6.  'Ustupci dr~ave' , NH, 4/1961., br. 1-2, 3.  Hrvatska mlade~ , NH, 2/1959., br. 3, 5.   Rodjendan diktatora , HB, 1/1958., br. 6, 5.  Rodjendan diktatora , NH, 2/1959., br. 6, 1.  'Prilozi' godianjici komunisti ke partije Jugoslavije , NH, 2/1959., br. 1-2, 6.   Tito u novoj medjunarodnoj situaciji , HB, 1/1958., br. 8, 3.  Pomo ipak treba  Tito la~e! , HB, 1/1958., br. 11, 5.   Titov govor u Sloveniji , HB, 1/1958., br. 12, 12.   Tito u Aziji  i situacija kod kue , NH, 2/1959., br. 1-2, 2.  U FNRJ  tiranin krvavih rukava , NH, 2/1959., br. 1-2, 4.  Tito kupuje svoj budui azil , NH, 2/1959., br. 3, 1.      PAGE \* MERGEFORMAT 26 TRTjTTTT0VtVVV:WXRX|XZVZ [[[:_<_>_V_|__6`P``daavbzbbbbbccccddddehhhi¬¥¥¥¥ hYhj,jhYhc0JU hYhxe hYh0< hYhd@b hYhhYhc6 hYhwV hYh jhYh,0JU hYhL hYh@ hYh, hYh* hYhc4iiipiiiiiii^jjkPkTkkkllrlll^mbmnpp qqqzzzzH~J~L~vxz|&Ⱥ~wp hYh* hYhujhYhxe0JUjhYhy0JU hYhy hYhNP hYh|jhYhj,0JU hYhxe hYh|7 hYh, hYh1) hYhY0 hYh)- hYhj, hYh hYh, hYhM)&(—ėƗTVtv8:JLN*, .6<*, *伯Р}v hYh; hYh hYh[^ hYh] hYh_}X hYh7e hYh1)hYh*-76jhYh*-70JU hYh*-7jhYh!i:0JU hYh!i:jhYhxe0JU hYhxe hYh*jhYh*0JU.z*ƗXx<  N.  $dha$gdn$dh`a$gd*-7 $dha$gd*-7$dh`a$gd!i:$dh`a$gdxe $dha$gd***,hj,6:<z&(*hj NPRTtʼʼʨx hYh)[ hYh!i:jhYheC0JU hYhj hYhN hYh hYheCjhYh0JU hYh hYhV_ hYh[^ hYh]jhYh*f(0JU hYh*f(jhYh0JU hYh.*RTprJb\246 $dha$gdH$dh`a$gd$dh`a$gdn $dha$gdy $dha$gdn$dh`a$gdeC$dh`a$gd*f($dh`a$gdtz \^FHJ ^`  tx^`bXZ\$>^b * 4  »„hYh 6 hYh 3HjhYh0JU hYhjhYhY0JU hYhf hYhY hYh hYhjhYh)[0JU hYh!i: hYha@ hYh0. hYh)[ hYhy 4 bdFx~.0246Nt@Zɻɻxoxoxoxb[ h:"h~-Xjh:"h~-X0JUh#6mH sH h#mH sH h#h#mH sH h#hY6mH sH h#hYmH sH  hY5 h!i:5hYhnp5 hYh  hYh`+ hYha hYhH hYhy3> hYh@ hYh hYhYjhYhY0JU hYh!i:#68:<>@BDFHJLN^`j .!d!$a$gdo$a$gd~-X $dha$gd# $dha$gdY $dha$gdn&(*,6<LNPRh  $ 6 : < @ d h j l n r t | ~   ļĸĬ h:"hoh:"homHsHjh:"h~-X0JUh:"hJ'mHsHh:"hJ']mHsHhohoho6hJ' h:"hIh:"hImHsHh:"h~-X6mHsHh:"h~-X6 h:"h~-Xh:"h~-XmHsH2    !(!,!.!0!2!6!:!L!^!b!d!f!h!t!!!!!!!!!!!!!!!!!!!" "ʽ}ynnnnnnnnnbh:"ho6mHsHh:"homHsHh?jh?0JUh:"h%lmHsHh:"hI]mHsHh:"h%l]mHsHh:"h?(]mHsH h:"h%ljh:"h%l0JU h:"h~-Xh:"hJ'mHsHh:"hJ']mHsHhJ'ho h:"hoh:"ho6& """("*"0"2"8":"L"N"`"d"l"n"r"t"v"z""""""""""""""### #.#6#>#@#P#V#^#`#b#ĽyyyqhomHsHh:"hzmHsH h:"hz h:"hIh:"h?(]mHsHhJ'mHsHh:"hJ'mHsHh:"hJ']mHsH h:"hx jh:"hx 0JUh?hoh:"homHsH h:"hoh:"ho6h:"ho6mHsH,d!"`#|$(%z%z&&'()Z*.++|./1l1235$a$gdY $a$gd<gd< $da$gdk|F$a$gd8gd}!$a$gdJ9$a$gd8$a$gdzgd?b#d#f#l#n#p#r#~##################$$$$$0$4$8$<$J$P$R$Z$\$l$wpepeh:"h8mHsH h:"h8h:"h'mHsH h:"hJ9 h:"h'h:"hx ]mH sH h:"hAi]h:"hx ]h:"h?(]mHsHh:"hx mH sH h?h:"h?]mH sH h:"h?]h:"h?]mHsHh:"h?mH sH  h:"h? h:"hx 'l$r$z$|$~$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%&%(%*%L%P%z%|%~%%%ǿ뤙zrzg_hTOmHsHhnhymHsHh:"h}!] h:"h}!jh:"h}!0JUh:"h8mHsHh:"hJ9mHsH h:"hJ9h:"hx ]mH sH h:"hAi]h:"hx ]h:"h?(]mHsHh:"hx mH sH jh:"hx 0JU h:"hx h:"h' h:"h8#%%%%%& &2&4&P&X&Z&j&x&z&|&&&&&&&&&&&&' ''''"'$'&'('6'8'<'>'F'H'P'V'Z'^'p't'ŸŬťśyh:"h8]mHsHh:"h8mH sH  h:"h8h8jh80JU h:"hAih:"h?(]mHsHjh:"hx 0JU h:"hx h:"hlNmHsHhlNh:"hlN]mHsH h:"hlN h:"h$(hTO hnhy/t''''''''''''((((( (,(.(0(2(@(B(F(H(P(R(Z(`(d(h(z(~((((((((((<)@)ƷƷƷƷƷƷƷƷƷƷƧƟƐƟƐwp h:"h<jh:"h<0JUh:"CJaJmHsHh:"hx CJaJmHsHh:"CJaJh:"h:"CJ]aJmHsHh:"hx CJaJmH sH h:"hx CJaJ!jh:"hx 0JCJUaJh8h8mHsHh:"h8mHsH h:"h8,@)D)V)j))))),*F*Z*\*^*`******+,+.+0+d+~++++++++++,:,T,,, -&-x---...L.f.z.|.~.........*/D/V/X/////H0b0001 1 11:1T1l1n111,2.2 h:"hY hY jh:"h<0JUh< h:"h<h8 h:"h8S.2F2`222222h333334*4n4444 5N5h555555555R6V6Z6l6~6666777@7Z7r7t77777 8$8(8:888&9@9R9T9999999::jh:"h@0JUhH h:"hHjh:"hH0JUhY h:"hY jh:"h<0JUh:"h<5h< h:"h<B57r7789:b::h;A$FF\HnJJLK MM$a$gd*-7$a$gd!i:gdxegd*$a$gd*$a$gdxegdy$a$gd $a$gdd@bgd,gd@$a$gdHgdHgd<$a$gdY :4:N:b:d:::::8;R;h;j;l;;;;B<\<<===0>J>\>^>>>>>??"?4??????@r@@@@,A0A4AFAAAAAA0BJBBɸhxe]mHsH h:"hxehxehB8h h:"h h:"hx jh:"hx 0JUh, h:"h,jh:"h,0JUhH h:"hHjh:"hH0JUh@ h:"h@8BBhCCDDDDDDDE&E(EEEE F"F$F&FFFFFtGGGGGGHH.HHH\H^HHHIItIIIJ@JZJnJpJJJJJK8KLKNKKK긱ꠙh!i: h:"h!i:jh:"h!i:0JUh* h:"h*jh:"h*0JUjh:"hxe0JUhy h:"hyjh:"hy0JU h:"hxehxe h:"hx hB8:KL(L:LPPPPPPPPPP$Q>QQQQQRR>RXRlRnRpRRR&S@SLSNSRSTSjh:"h!i:0JUjh!i:0JUh*-7]mHsHh?(h*-7]mHsHh*-7 h:"h*-7jh:"h*-70JUh!i: h:"h!i:FMN"OOPnRTU@V[\^ _v_```````gd{o1$a$gd 3Hgd$a$gda@$a$gd $a$gdgd*f($a$gd$a$gd!i:gd*-7$a$gd*-7TSSSSSSST(T>T@TrTTTTTUdU~UUUV*V@VBVVVWWfWWWXRXlXXXnYYYZ~ZZZZZZP[T[[[[[ɸ h:"h h:"heCjh:"heC0JUhh:"h]mHsH h:"hjh:"h0JUh*f( h:"h*f(jh:"h*f(0JUh h:"hjh:"h0JUh!i: h:"h!i:4[[0\J\b\\\\\\]D]^]p]r]]]^^^^j^^^^^ _ _D_^_v_x_______@`Z`p`r```````````````ֺǤjht%UjhuUhuh:"hx mHsHh h:"hjh:"h0JU h:"h!i:h!i:he? h:"hx jh:"hx 0JUheC h:"heC h:"h h 7````4a6a8a:a6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XVx_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH^^ Sw Heading 1$<@&"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ DA`D 0Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List H/H 0Stil1$7$8$H$CJ_HaJmHsHtH>@> {o10 Footnote TextCJaJDD {o10Footnote Text CharCJaJ@&@!@ {o10Footnote ReferenceH*V1V SwHeading 1 Char"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ h h Swp TOC Heading$d@& !B*CJKHaJmH ph6_sH tH 4UQ4 _0 Hyperlink >*ph4b4 t%0Header  p#6q6 t%0 Header CharCJaJ4 @4 t%0Footer  p#66 t%0 Footer CharCJaJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]  ;,m1.6:>[FcNTWZ\odfij#motEz=SDύ+pO> ճǽ(RZ  !"#$%&'()*+,-./01234567>YW;d>p+ ] ! s 2 ` [ M78pqp, b !!  +++.p#,<HBI QX]\e@j@wTi&*t   "b#l$%t'@).2:BKTS[`?@ABCEFGIJL#r z6d!5M` ?#?6?U?i?'@;@AA,I9IIIELOLMMAUIUUU[[o[q[]]i_k_bb;oBom{t{CIυԅ!҆چ#uʖі >Ev}>J $,ְڰ/9»;GYdjuBK / " PX%-inot $&K]bdei)/18@CDGR[]aefhnz| (+-8:IPTXw.0SW&'/267:;ABCDKLNOSTX[]hjt:AlyENe m FHFS89RSjkY[_b  <=,,n1p111/606::>>>>\F]FdNeN T!TWWZZ\\pdqdffiikk$m&moottFzHz>@vxTUEFЍэ,.tvqsPQ?A ֳ׳ )+Ƚɽ/102*+SUbe[\ _b8:FhkgjhjtWZhk"#&25[^  < ?   X [ a d               ad{~JM583333[@A4 +-/8CCEhkkghh[]_hqqLY``CPWWY   CPWW-:AA|< = 5668w$%' @ @ @jfzP7?4@ 40<AJ $(0^m)fz2'- 0Q X Y 0 m  c y 8$ Le,x7Z(8x =!Za-NP?(8~;+=l :"e"f" $J$t%i&*f(m) **co+,j,)-R-d->.|/W$/#U/i/ 0l.0Y0{o13t+3cR3#44S416z6*-7|7 :*:!i:7z:;<9<O<T=y3>e?@a@Ip@AaA?BC3C`CL-ECLE_Ek|FF]G H 3HpH-IqIiXJwgKLGLwL$Mg+M+Mt=NlNVOPRPT2|T U=U>U &UKUvUwV~-X~7X_}XYYp\Y'oY)[6H[Z]A ^[^V_aaca5+bd@b|cic^d.e7eBgvZg1hAi FiOjl4,lm vmoHYo\opv;pT@pqqAqsro+r6DrIrd@tJtXpt uuTfu3vSwWw3x2fxqxy {C`}x [^ mx .P6jDETdlDyKnBp_]@[6JoVxeAcB888drU<>Kg t:jhpC"<\1vBtD< ?%lBn]t7RJkeCYi:i{-em R|j@#em]o5K %q)9rN1)\KlCHy&@]S?FhqxM ^cqZ^|J',YC1VZf QIsTBH J._2J9%* 9**ay8]g TONd}!=(hYp8ft, ]qW<0.FL2k~JO]taP;/EsZN>?a?_| 5A{k1~DEq<kVen'wym3W\p4v .:k#R$o:Ju*ABlDh(EnpDzM)?d &`+@'2;I #rSnacv@8}\  !"#$%&()*+,-./012;ACFIKNT[]ksw+XXXXXXXX&X:X<X>X@XBXDXFXHXJXLXNXPXRXTXXXZX\X^X`XbXdXfXhXjXlX~XXXXXXXXXXXXXX XXJUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7K@CambriaA BCambria Math"A;fE'`$}$}!xx2 3q P?I`2!xx;Nova Hrvatska - nezavisni list za domovinu i emigraciju::" Zlatko Vlasic ZgOh+'0  4@ ` l x<Nova Hrvatska - nezavisni list za domovinu i emigraciju:: ZlatkoNormal Vlasic Zg96Microsoft Office Word@,j@?Gj@>u$՜.+,0| hp|  D} <Nova Hrvatska - nezavisni list za domovinu i emigraciju:: <Nova Hrvatska - nezavisni list za domovinu i emigraciju:: TitleNaslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnpqrstuvxyz{|}~Root Entry F3x1TableNW@WordDocument KSummaryInformation(oDocumentSummaryInformation8wMsoDataStorewxIHPLKUT2A0XS==2wxItem PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q