Naslov
„Ratno rješenje“ za mirno življenje
("Wars solution" for the living life in peace)

Autori
Markešić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Bosna i Hercegovina - europska zemlja bez ustava. Znanstveni, etički i politički izazov. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa, Sarajevo, 3-4.02.2012.

Urednik/ci
Džolan, Mijo

Izdavač
Synopsis

Grad
Zagreb : Sarajevo

Godina
2013

Raspon stranica
272-298

ISBN
978-953-7035-79-2

Ključne riječi
(Republika) Bosna i Hercegovina, Federacije BiH, Republika Srpska, Hrvatsko narodno vijeće BiH, regionalizacija, kantonizacija, podjela BiH
((Republic) Bosnia and Hercegovina, Federation of Bosnia and Hercegovina, Republic of Srpska, Croatian National Council, Regionalisation, Cantonisation)

Sažetak
Svi problemi u kojima se danas nalazi država Bosna i Hercegovina proizlaze iz ustavnih rješenja Daytonskoga sporazuma iz 1995. godine kojim je (Daytonskim sporazumom), između ostaloga, ukinuta Republika Bosna i Hercegovina i stvorena država Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, s kasnije nadodanim Distriktom Brčko. Rješenje postojećih problema u novostvorenoj državi autor ne vidi u „kozmetičkim“ nego u radikalnim ustavnim promjenama, a to znači u ponovnom vraćanju državi Bosne i Hercegovine statusa Republike. Da bi se te promjene moglo provesti, bilo bi potrebno iznova uzeti u obzir neka već razmatrana, ali neprihvaćena ustavna rješenja, među koje spada i prijedlog HNV-a BiH usvojen na prvome Općem saboru Hrvata BiH održanom 6. veljače 1994. u Sarajevu. Autor je mišljenja da je tada izneseni prijedlog o regionalizaciji države koja se (regionalizacija) ne bi temeljila isključivo na nacionalnoj nego ponajprije na regionalnoj osnovi jedno od najboljih do sada ponuđenih rješenja za uspostavu samoodržive države u kojoj neće biti ni nacionalne ni unutarnacionalne ni religijske diskriminacije. Prihvaćanjem toga prijedloga uz eventualne manje modifikacije bilo bi moguće ne samo prevladati sadašnju frustrirajuću dvoentitetsku i izbjeći, kad je riječ o bosanskohercegovačkim Hrvatima, još goru, troentitetsku podjelu Bosne i Hercegovine, nego iznova proglasiti Republiku Bosnu Hercegovinu u kojoj će vlast imati tri razine: državnu, regijsku (kantonalnu /županijsku) i općinsku. Svjestan tzv. «neupitnosti i apsolutnosti» trenutnih nacionalističkih, a time istodobno i maksimalističkih stranačkih zahtjeva, poduprtih, između ostaloga, i «njihovim» vjerskim zajednicama, autor ne gaji iluzije da bi trenutne „većinske“ bosanskohercegovačke nacionalne političke stranke ovaj prijedlog htjele čak i uzeti u razmatranje, a kamoli prihvatiti, jer bi u takvoj situaciji odustale od svojih uistinu „zločestih“ nakana – od konačne podjele Bosne i Hercegovine. No, kao izravni sudionik ratnih zbivanja u BiH, autor smatra da se navedeni prijedlog treba ponovno «naći na stolu» te umjesto «logike međunacionalne i na nacionalističkoj logici utemeljene podjele zemlje» uzeti u obzir «logiku konfiguracije zemljišta», odnosno logiku gravitacije stanovništva prema pojedinim centrima i industrijskim zonama, putovima itd., pa ovim putem aktualizira navedeni prijedlog HNV-a BiH od kojega ova organizacija još uvijek nije odstupila.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA