Naslov
Doprinos Šimuna Milinovića (1835.-1910.) duhovnom, ekumenskom i kulturnom životu Crne Gore/Boke kotorske u razdoblju knjaza/kralja Nikole I. Petrovića Njegoša. Novo iščitavanje korespondencije
(The contribution of Šimun Milinović (1835-1910) to spiritual and cultural life of Montenegro/Boka kotorska in the period of prince/king Nikola I Petrović Njegoš)

Autori
Milorad Nikčević

Izvornik
Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost (1330-4577) LXII (2013), 1-2; 40-51

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, studija, ostalo

Ključne riječi
Šimun Milinović; duhovni; ekumenski i kulturni život Crne Gore/Boke kotorske; Nikola I. Petrović Njegoš
(Šimun Milinović; spiritual and cultural life of Montenegro/Boka kotorska; Nikola I Petrović Njegoš)

Sažetak
Šimun Milinović, zavičajnik Dalmacije i "veliki sin Lovrećke župe", ostavio je dubok duhovni, ekumenski i kulturni trag u razdoblju XIX. i u prvom desetljeću XX. stoljeća. U više smo navrata o njemu pisali uzgredno, sporadično i u sklopu drugih znanstvenih tema, ali ciljano i cjelovito s namjerom da ukažemo na njegov izuzetni doprinos razvoju duhovnog, kulturnog i ekumenskog života u Crnoj Gori/Boki kotorskoj u periodu vladavine knjaza/kralja Nikole I. Petrovića Njegoša, u našoj najnovijoj knjizi: Josip Juraj Strossmayer i Nikola I. Petrović Njegoš u korespondenciji i dokumentu (U duhovnim prostorima Crne Gore/Boke kotorske), Osijek, 2009., 254 strane. Ime Šimuna Milinovića bilo je neizbježno staviti u središte ove knjige, a a u poglavlju Izabrana pisma/Selected letters/Ausgewählte Briefe donijeli smo nekoliko autorskih objavljenih pisama Šimuna Milinovića i pisama koja su njemu uputili čelnici političkog i kulturnog života kraljevine/knjaževine Crne Gore (Zapisi, knj. XIII, sv. 1-6, Cetinje, 1935. i knj. XXI, sv. 6, 1939.) iz kojih se iščitava ključna uloga nadbiskupa barskog Šimuna Milinovića u konstelaciji života i rada J. J. Strossmayera, Nikole I. Petrovića i i drugih čelnika Crne Gore na stvaranje ekumenskog života u Crnoj Gori. Daleko opširnije donijeli smo na stranicama citirane knjige neobjavljena pisma Š. Milinovića upućena prosvjetnim i drugim predstavnicima vlade knjaza/kralja Nikole I. Petrovića (čuvaju se u Arhivskom odjeljenju Državnog muzeja Crne Gore i dijelom u arhivu HAZU u Zagrebu, te u Arhivu Đakovačko-osječke nadbiskupije u Đakovu) s namjerom da pokažemo da je još uvijek životno i stvaralačko djelo Šimuna Milinovića kao zaslužnog ekumena ostalo neistraženo i nedovoljno valorizirano. Stoga će se u naslovljenoj temi naše fokusiranje usmjeriti prema nekoliko ključnih problema: a) konkordatu (1886.), b) tiskanju Parčićeva Misala (1893.), kako bi se sačuvao staroslavenski jezik za potrebe katolika u prostoru Crne Gore, odnosno Boke kotorske, c) pokušaju osnivanja slobodnog sveučilišta u Barskoj nadbiskupiji u Baru (ukoliko propadne projekt otvaranja Sveučilišta u Zagrebu!) i d) stvaranju povoljnih prilika u izgradnji demokratskog, konfesionalnog/ekumenskog i kulturnog su/života na prostorima Crne gore/Boke kotorske i drugih naroda u doticaju. Svi naznačeni problemi ocrtavaju se u novom iščitavanju korespondentne građe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA