ࡱ> Y[X)`(Qbjbj .\ \\\\\\\pttt8Lpfy{{{{{{$h\\\ UUU\\yUyUU\\U  `iStUm 60fU j U \UURfppptppptppp\\\\\\ Likovna umjetnost _________________________________________________________________________________ NOVA D}AMIJA I ISLAMSKI CENTAR U RIJECI D~amija u skulpturi Iako e se za tri godine obilje~iti 100 obljetnica suvremene islamske zajednice u Hrvatskoj (Sabor je 1916. priznao islam kao slu~benu religiju), s izgradnjom d~amija u tom razdoblju nije bilo puno sree. Ponajviae je inicijativa zabilje~eno u Zagrebu, po evai joa od 1908., no od viae autorski relevantnih projekata ili djelomi nih adaptacija (Omer Mujad~i, Zvonimirom Po~gaj, Stjepan Plani, Juraj Neidhardt, Mirza Goloa i D~emal eli...) u kona nici je prva naaa ab ovo graena d~amija realizirana tek 1987. u Folnegovievom naselju. I sada - 26 godina nakon  dovraen je Islamski centar u Rijeci kao prvi vjerski objekt te konfesije podignut u samostalnoj Hrvatskoj, ujedno i prvi u 21. stoljeu kada bilje~imo najave skorih sli nih gradnji u Sisku i Osijeku. Dojmljivo oblikovana rije ka d~amija smjeatena na podru ju Gornjeg Zameta - Rujevice na padini iznad zaobilaznice, otvorena je 4. svibnja 2013., a sama je sve anost u zaborav potisnula kompleksnu povijest njezina nastanka. Tamoanja je muslimanska zajednica utemeljena 1967. (danas na airem rije kom podru ju ~ivi oko 10.000 muslimana), inicijative za izgradnju d~amije zapo ele su u nesklono vrijeme joa davne 1982., a 1991. bio je proveden i prvi arhitektonski natje aj na kojemu je od 14 rjeaenja prvonagraemo ono Ahmeda Hadrovia (donedavnog dekana sarajevskoga Arhitektonskog fakulteta). Od izvedbe se zbog brojnih administrativnih i lokacijskih problema tada odustalo, a desetak godina kasnije uslijedio je novi urbanisti ko-arhitektonski natje aj s kompleksnim programom d~amije i Islamskog centra (2001.). Novoizabrani rad ~iri je okvalificirao kao '& veoma uspjeano i originalno oblikovan& ', meutim, ubrzo je utvreno da je rije  o plagijatu kojega se moralo odbiti (i to o kopiji jedne londonske robne kue, pa 'autore' neemo spominjati!). Napokon je izvan kompetitivne procedure 2003. za izvedbu izabrano rjeaenje kipara Duaana D~amonje, ina e pozvanog autora na istom natje aju iji je rad u redovitoj proceduri bio diskvalificiran (sic!) zbog kaanjenja s rokom predaje. Preraeno D~amonjino idejno arhitektonsko rjeaenje (zapravo skulpturalni model vanjatine objekta) projektno su od 2007. razradili Branko Vu inovi i Darko Vlahovi iz zagreba kog biroa 'ADB', pretvorivai oblik u kompleksnu funkciju, smjelu konstrukciju i u kona nici  u arhitekturu vrsnih atributa. Sklop povraine 5200 m2 vrijedan 76 milijuna kn ponajviae je financiran donacijom katarskog emira (navodno je rije  o sedam milijuna Eura). Kamen temeljac polo~en je 3. listopada 2009., izgradnja je (nakon peripetija s pronala~enjem dovoljno 'hrabre' graevinske tvrtke za izvedbu slo~enih kupola) zapo ela 12. o~ujka 2010., a od prije nekoliko dana dovraeni sklop spektakularne prostorne pojavnosti je u punoj funkciji! U suradnji znamenitog kipara i dvojice arhitekata nastala je zanimljiva likovna sinteza skulpturalne forme regenerirane u arhitekturi, a recentni medijski prijepori oko udjela u autorstvu (koje je otvorio kiparov sin Fedor D~amonja), zaslu~uju i neato airi komentar. Naime, koliko je uope rije  o originalno modeliranoj formi, a koliko o rutiniranom deja vue 'likovnom rukopisu' Duaana D~amonje? Skulpturalni model (mala gipsana maketa koja je iznimno slo~enom razradom preto ena u arhitekturu) samo je jedna od derivacija manje poznatih D~amonjinih prijaanjih vizija d~amija za arapski svijet. Danas izvedeni projekt nanizanih kalota za et je davne 1985. za Islamski i religijski centar u Oranu u Al~iru, kasnije i u Bagdadu, a sli na je tema vidljiva i na drugim kiparovim djelima poput Skulpture ALP-II postavljene 1981. u tada otvorenom Parku skultpura u Vrsaru. Dakle, u rije kom se slu aju radi o p   D F H  (  & 8 z ʸqf_[W[WSW[S[S[SWOWhyJhh0jhY\ hUhUhhUCJ aJ hw5CJOJQJ^JaJ/hd!|hf=?5>*B*CJ OJQJ^JaJ ph hw56CJOJQJ^JaJh5CJOJQJ^JaJ#h:hw5CJOJQJ^JaJ&hwhw56CJOJQJ^JaJhw5CJOJQJ^JaJ#hwhw5CJOJQJ^JaJ$  D F Dz68DZKPP QQQQQQQ"Q$Q&Q$a$gd$a$gd u$a$gd:gdf=? Q&Q x |  *DN>BD&(<Brz&0df&ȼ׸׸׸ӭ׸hJhe=B*ph hwvhy|W hwvhe=h"he=hwvhhy|W hWMhhB1hEhh\Bhh\B6hh0h\Lh0jh0jh0j6<&8bd *FnL&l^n48Prtxz *<j2᭨ h.@H* h.@h.@hwvhwv6h hwvh\BhyJ hwvhe=hE hwvhbhbh.@h hJhJhJhe=hwvhB2(*.(|(Rbh~f !n!z!!!!!!!!"" "."H"J"h"""""""#R#######߿ӿӿӴӿӿӿh"hy|W hr}bhy|W hr}bhr}bhhchyNhr}bhr}b6hmhm6hr}bhJhyJhhbh.@ hhb hhio hh.@?#####,$^$$$$$$$$$%,%.%:%%%%&4B444444444*6T6z66666666667H7d7t7v777777777888h89 9*999999ӷhRhqh4h-hyhyN6 hRhyN hRhyUhyhtht6hy|Whr}bhthyJhyNh"hr}bh"6Crelijepoj ali  budimo iskreni - nekontekstualnoj inicijalnoj maketi, koju je 'ADB' vjerodostojno poativao na razini izvanjske forme, no uz samosvojno funkcionalno i konstruktivno rjeaenje te originalno oblikovani interijer o kojemu D~amonja nije ostavio traga. Iako je zgodno uti kako se radi o 'najljepaoj d~amiji u Europi' i 'arhitektonskom udu', bolje je mo~da osvrnuti se na njezine objektivne kvalitete koje su arhitektonskog zna aja, jer je rije  primarno o objektu s namjenom, a ne o kiparskom djelu. Prvotni hendikep periferne lokacije 'usred aikare' danas se pokazuje kao izvrsna urbanisti ka gesta jer je taj sklop impostiran na dominantnom platou visoko iznad grada saglediv izdaleka, s dojmljivim pogledima prema moru (ali i s mora). 'Stilobat' na kojemu je polo~ena d~amijska 'skulptura' nanizana od 6 kalota (segmentiranih paraboloidnih ljuski sa staklenim cezurama) slu~i kao prostrani trg-vidikovac s dalekim vizurama prema pu ini. Ploha 'trga' poplo ena kamenom travertinom omeena je tek transparentnom staklenom opnom (ogradom). Ispod te ulazne d~amijske razine, dvije su eta~e koje udomljuju kongresni centar, restoran, knji~nicu, u ionice za vjeronauk te stanove za vjerske slu~benike, i joa ni~e gara~u (sve to pro eljem je okrenuto prema moru), a vrstu vezu s terenom arhitekti su postigli oblikovanjem fasada ispred kojih su postavljeni eli ni okviri ispunjeni rusti nim kamenom. Kontekstualizacija je na toj izvrsnoj lokaciji mo~da otiala i korak predaleko (ne krivnjom arhitekata) - jer su, da okrenemo nevolju u ironiju, ak i minaret koji bi bio 'previae vidljiv' morali sniziti sa projektiranih 35 m na izvedenih 23 m kako se ne bi previae 'isticao' u gradskoj silueti. Vertikala minareta u ovom je slu aju samo memorija i parafraza tradicionalnoga oblika, jer se s njega nee obavljati ezan - poziv na molitvu (a ve smo pomislili kako smo otvoreno i susretljivo druatvo u kojemu to nikoga ne bi trebalo smetati!). Utzonovske kupole slo~ene geometrije, izvana su oblo~ene mat inox plo ama obogaenima titanom velike trajnosti, ato na suncu daju nestvarni sfumato odsjaj, dok je nona slika sa svjetlosnom scenografijom joa impresivnija Arhitektonsko ia itavanje, osim u bljesku prvih dojmova, mo~e se nastaviti i u studiranju detalja. Kako i prili i d~amiji, na ulaznom je platou smjeaten aadrvan, fontana-bazen za obredno pranje, danas viae ukrasnog karaktera. Interijerom molitvenog prostora koji mo~e primiti 1500 vjernika dominira kameni mihrab, decentan i jednostavan akcent u prostoru isklesan od monolita iranskog travertina surala u finoj formi krivulje. (Pre)umjerenost u obradi unutarnjih zidova i svodnih ploha vidljiva je u cijeloj unutraanjosti d~amije, pri emu se taj asketizam bijeloga i izbjegavanje islamske dekorativnosti i o ekivane ornamentacije do~ivljava kao pribli~avanje duhovnom. U molitvenom prostoru tijekom dana se izmijenjuju slo~ene igre svjetla i sjene, ato 'projicirano' na plohe kupola poja ava do~ivljaj misti noga. U kona nici, s rije kom smo d~amijom dobili novu paradigmu u domeni vjerske arhitekture na hrvatskome tlu. Kvalitetom i iznad svega ambicijom investitora da se stvori umjetni ko djelo ta je d~amija neusporediva s recentnim primjerima va~nih katoli kih crkava (poput udbinske bazilike skrojene prema loaem ukusu lokalnoga biskupa), pa tim viae udi ato su hrvatski arhitektonski asopisi i strukovni web portali za sada ostali nijemi i nezainteresirani za ovaj rije ki poduhvat (sa svim pohvalama ali i ponekom pokudom koju bi trebalo izrei). ekamo bolja vremena kada e umjesto sterilnih inozemnih realizacija i ovakve lokalne uspjeanice postati dovoljno dobre da ih naaa strukovna kritika i publicistika zamijeti. ALEN }UNI     999:::2:>:@:B:h:x:::::D;T;n;|;~;;;;;:<<<F<L<Z<n<<<<<=t=========== >>>> >">L>N>h>t>v>>>>>>>>>??2????$@ӿӻǻӻǻӻh&h"h(h4h;BhhchRhbi hbihb hbih-hyJhz jhqh- h-h-H$@B@~@@@@@@@@AA(ATAfAhAAAAABB>BFBLBzBB:C>C@CTCCCDBDXDdDfDDDE.EhEjEvE|EE*F,F:FZF`FbFpFFF@GRG`GjGnGԪ঱ hJk6h[29 hhchhch hhc6 hmhyN hmhMhmhM6 hm6hMhMhM6hhch h 6hqhz jhyJh&ht*CJOJQJ^JaJ)h:h:56>*CJOJQJ^JaJh:ht hJk6hUh;B6hz jhJkhUhmh;B.&Q(Q$a$gd,1h. A!"#$% @@@ d:NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List @&@ d:Footnote ReferenceH*>> d: Footnote TextCJaJ4U@4 d: Hyperlink >*ph\dew }z{00000000000ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0000%00]00%00]%00]%00]%00]  &2#9$@nGN(Q)*+,&Q(Q-&Q8@0(  B S  ?e=?Y^qrvw}~"+BDYaow!9=GHQ[eo16EKLOQ[^bx|&-HO^hp&/578XYrtwyr    w x  2 3 G M Z ] ^ c k t y z       8 > a d u w x y ! ' a k       $ % + , N X e g '(/0BDFOX[\`nu !2DFOTjk+68>FHJZ_a~  %4:=Fhlpv&*/<J^_tvw|#&-7?DHy&'4;GH^_ep.6=?GNP_u{ #$&,|"+4:<CIORx}-18AFLQU_` %)dmpr)29Z[lp|~#1;FJT_dhr /2HKPW^`rt,-CDNOopy{cev w |}y{{@?UNftc0ft4Mr0[29d:e=f=?.@;B\B\LyNy|WY\r}bhcz j0jJk1KlYnio*spwvd!|~<~l~S iB1wabEyJ u-Jbi( mq&":.yR@$`| PPPPPPPP P$P4UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial"1IDgah5h5!4dww2qHX ?d:20Projekt Jurja Najdharta za d~amiju na SrebrnjakuAlenAlenOh+'0 (4 T ` lx4Projekt Jurja Najdharta za damiju na SrebrnjakuAlenNormalAlen24Microsoft Office Word@>@K@Sh՜.+,0 hp|  5w' 1Projekt Jurja Najdharta za damiju na Srebrnjaku Title  !"#$%&'()*+,-.012345689:;<=>?@ABCDEFGIJKLMNOQRSTUVWZRoot Entry F0S\Data /1Table7 WordDocument.\SummaryInformation(HDocumentSummaryInformation8PCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q