ࡱ>     [}bjbj4ΐΐ͢ 3 $$$8888pL8L`((@ .n  KKMKMKMKMKMKMK$ODR<qK$ @ @ qK$$vL A A A $$KK A KK A ACC۰08Z7 C7KL0LC,R ARCR$CD A qKqK A L R  :dr. sc. Berislav Majhut, U iteljski fakultet Sveu iliata u Zagrebu 1912. - godina u kojoj su napisane udnovate zgode aegrta Hlapia Slijedee, 2013. godine, proslavit e se stogodianjica prvog objavljivanja dje jeg romana udnovate zgode aegrta Hlapia Ivane Brli-Ma~urani. `egrt Hlapi je najviae objavljivani hrvatski dje ji roman a vrlo vjerojatno i najviae objavljivani hrvatski roman uope. }elei ato dostojnije, ali i ato radosnije, obilje~iti tako va~nu obljetnicu pokrenuta je manifestacija Hlapi 2013. u sklopu koje e se odr~ati niz dogaanja kroz cijelu godinu 2013. diljem Hrvatske: odr~at e se izlo~be, bit e pokrenute razne radionice, Hlapi e biti i jedna od tema na Rije kom faaniku, Hlapi e biti postavljen i kao revija na ledu, izvoditi e se kazaliane adaptacije `egrta Hlapia, a bit e i snimljen igrani film udnovate zgode aegrta Hlapia. No, iako se `egrt Hlapi odavno prelio preko ruba svojeg knji~evnog okvira pa je preplavio airoko podru je knji~evnosti, umjetnosti i kulture tek treba saznati prave dimenzije njegovog utjecaja i pravo zna enje za hrvatsku dje ju knji~evnost, hrvatsku knji~evnost uope, hrvatsku kulturu i za gotovo svako djetinjstvo provedeno u Hrvatskoj u posljednjih sto godina. U tu svrhu e se u sklopu manifestacije Hlapi 2013. odr~ati u Slavonskom Brodu meunarodna znanstvena konferencija Od udnovatog do udesnog od 18. do 20. travnja 2013. Dan prije po etka Konferencije kao svojevrsni preevent, 17. travnja 2013., u Zagrebu e biti odr~ana sve ana proslava na kojoj e govoriti Pokrovitelj konferencije, zatim Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Ivana Brli Ma~urani je bila prva ~enska lanica akademije), Druatvo hrvatskih knji~evnika (dvaputa je predlo~ena za Nobelovu nagradu) a na kraju e biti izveden i kratki recital koji e na osnovi sa uvane korespondencije, dokumenata i novinskih izvora pokuaati rekonstruirati osobne, obiteljske, druatvene i povijesne okolnosti 1912. godine, godine u kojoj su napisane udnovate zgode aegrta Hlapia. "Na novo ljeto 1912. KAD SE LJETO MIENJA: kratka prigodna slika za silvestrovo ve e (Pozornica ima jedan srednji ulaz na dnu pozornice i jedan na desnoj te na lievoj strani. Kraj srednjeg ulaza stoji prestolje sa nekoliko stepenica. Kad se zastor digne sjedi stara godina na prestolju zamialjena. Nakon nekoliko asaka gleda prema srednjem ulazu kao da uje kakav glas. Onda silazi sa stepenica i podje napram srednjem ulazu, dr~e ~ezlo u ruci.) Stara godina (gledaju na glavni ulaz napolje): Usred noi tko me zove Da u tmine sadjem ove? ija ono krila huje? iji ono glas se uje? To je Vrieme, starac sijedi, Tiho zove: "hajd me siedi, Hajd me sliedi, vrieme sti~e, Da se nova nada di~e!" Zove starac. Al ja stojim, ja joa krzmam, ja se bojim--- Jer kad sadjem u te tame Povratka ve neima za me. Tihi starac leti, auti--- Strahotni su njegvi puti, U daljine neizmjerne Njega sliede ete vjerne. U to doba svakog ljeta Sve je vea njegva eta--- (zamialjeno) I ja za njim moram poi Ove noi o polnoi. [...] (oklieva na pragu) Bil ve poala? bil joa stala? Mladju sestru do ekala? Oj evo je, divna lika! (Ulazi nova godina na desni ulaz a oko nje dvanajst mjeseci. Mjeseci zaigraju ples oko nove godine.) Nova godina (promatra kolo koje sipa cviee pleau): Igraj, igraj, dru~bo mala, Igraj pjevaj u sav glas Sipaj cviee, gledaj sree, `alje mene ko i vas! Igraj igraj dru~bo mala Igraj pjevaj u sav glas! (Kolo joa asak igra, onda stane te se mjeseci razmjeste oko nove i stare godine koje stoje nasred pozornice.) Stara godina (pru~a ~ezlo novoj godini): Tebi drugo krasna, mlada, Priklanja se ~ezlo sada Ti ga mladim cvieem kiti Cvieem, pjesmom sreu miti. (Polazi prema srednjem izlazu. Sa praga se malo okrene prema novoj godini i pru~a joj ruku.) A ja ginem u daljine Trag moj tiho nek umine- Tek mi ruku na as pru~i Gdje se ljeto s ljetom dru~i. (Obje si pru~aju ruke na jedan as, a onda stara godina izlazi kroz srednji izlaz.) [...] Nova godina: Pozdravljam te, dru~bo moja, Pozdravljam te, sviete bieli! Eto stigoh mlada, srena, Nose svakom atogod ~eli. Takva dodjoh, da pohrlim Tvojim poljem, zemljo mila, Nebil te joa prije zore Prvom sreom okitila. Hajdmo dru~bo, radost moja! }eljan sviet nas eka eto, Brat ve hvata ruku brata Kli u:sretno mlado ljeto! (Nova godina jednom nogom po ne silaziti niz stepenice. }IVA SLIKA. KONAC.)" `to je donijela 1912. najavljena ovom slikom prireenom za obitelj i prijatelje u domu Brlievih u Brodu na Savi na silvestrovo 1911.? 2. sije nja 1912. Ivana Brli-Ma~urani piae iz Broda na Savi najstarijoj kerki, dvadeset jednogodianjoj Nadi u Berlin. Nada je tek doputovala u Berlin u posjetu Ivaninoj sestri Aleksandri-Alki. Alka je udana za bugarskog diplomata Nestoroffa koji je trenutno u bugarskom veleposlanstvu u Berlinu. Ivana Brli Ma~urani piae Nadi o tome kako je upravo ispratila svoju djecu Ivu i Zoru, koja se, s blagdana, vraaju u akolu u Zagreb, a onda se joa malo prisjea i njihovih uloga u maloj prigodnoj predstavi koju su prije nekoliko dana izveli na Silvestrovo u obiteljskom i prijateljskom krugu u svom domu u Brodu na Savi: Ovaj as odpratila sam Ivu i Zoru na kolodvor. Vrvilo je od djaka pak je odlazak bio time olakaan Zori, koja si je ve zadnjih dana sve najgroznije bolesti po ela ~eliti samo da produlji ferije! - Bilo im je ovaj put jako liepo - /t.j. za Ivu neznam, jer on je sada u onaj polutugaljivi a polu "verfluchter Kerl" atadium stupio, kojemu se kod Veljka divimo/, a poato su oba sudjelovala kod ~ive slike na silvestrovo, to je i taatini bilo udovoljeno. Ivo je dapa e deklamirao za ~ive sliku jedan dio "Smrti Sva ia" - a Zdenka /koja je takoer sudjelovala/ zavraila je sliku sa "Molitvom rodoljuba". Dakle, kao ato vidia, patriotizam in Wort und Bild. Zora je bila dalmatinka, Zdenka slovenska deklica a Ivo je bio - Franja Serdar. Nada je u Berlinu, a Ivo i Zora polaze akole u Zagrebu. U njihovom domu u Brodu na Savi ostali su samo Ivana, njezin mu~ Vatroslav odvjetnik i najmlaa 13 godianja kerka Zdenka. U sije nju 1912. temperature su se u Brodu na Savi spuatale i na -10. No, zima ak niti na svom vrhuncu, nije mogla sprije iti IBM u njezinoj redovitoj aetnji u Brodu obalom zamrznute Save. Jednu takvu aetnju opisala je u pismu od 23. sije nja 1912. keri Nadi u Berlinu: Dok se ti korak po korak penjea na druatvenih ljestvicah i ve bli~ia onoj najviaoj Hohenzollernskoj iza koje viae neima niata nego Luft - dotle mi istom progresijom silazimo po toj ljestvici i ve smo tamo doali na onu zadnju, medju ciganske aatore, iza kojih dolaze samo joa dabrovi rovovi.- Odkrila sam ovdje, pod nasipom bosanske ~eljeznice, napram "alajsu" jedno naseljenje cigana. Bilo je onda 10 izpod nule, kad sam onuda aetala - a ja Ti vidim djecu i ljude gdje izviruju iz onih kukuruznih i ilovih kolibica fakti no goli - bar djeca. Ima tamo 7-8 koliba za ljude i 2 za konje - sve jednake. Ta zima, taj dim, ta vlaga unutra i ta odrpanost na ljudima - (ima ih oko 50 duaa) - neopisiva je i uz pojam cigana. Bila sam unutra i pogledala si ta uda ljudske mogunosti. Drugi dan sam odvela tatu i Zdenku - a trei dan je ve itavo dru~tvo ialo tamo da ih vidimo- svaki sa velikim paketom kojekakve stare robe. Dakako da je i to sve malo bilo, al to skakanje i plesanje i radost cigan adi, to guranje i taj ~amor i udjenje u tom crnookom, ~ivahnom i bu nom naseljenju- ve to ti je bilo da Ti srce razigra. Djeca su upravo krasna -a jedan mali od 3 godine, krasan de ki, puai lulu -  Cigansko naselje na koje je slu ajno naiala na svojoj aetnji mo~da je podsjetilo IBM na jedan dje ji roman objavljen prije dvadesetak godina. Ona ga je prije nekoliko godina itala svojoj djeci... Kako se ono zvao? Sretno dijete? Ne, Sretni kova ! U tom romanu desetogodianji kova ki aegrt Ivan pobjegne od seoskog gazde kod kojega je naaao privremeni dom. Gazdina druga ~ena toliko ga je zlostavljala da je Ivan morao pobjei. Lutajui naie na cigane koji ga primaju u ergu. Ivan oslobaa i spaaava iz ciganskog zarobljeniatva djevoj icu koju su cigani oteli istom onom seoskom gazdi od kojega je Ivan pobjegao. Mo~da je upravo ta aetnja bila okida  za usredoto enije razmialjanje o jednoj drugoj sli noj pri i koja se ve za ela u Ivaninu duhu. U proljee 1912. dvije su misli, prije svih drugih, zaokupljale IBM a to su a ki atrajk koji je potresao Hrvatsku te objavljivanje zbirke njezine poezije Slike koja je izaala u vlastitoj nakladi negdje krajem o~ujka. U to vrijeme njezin sin Ivo pohaa sedmi razred Gornjogradske gimnazije, a ki Zora pitomka je Liceja. a ka su gibanja okupirala pozornost IBM i to ne samo kao zabrinute majke nego i kao iznimno zainteresiranog promatra a. U velja i je IBM u Zagrebu. Vrijeme je to uzavrelih politi kih prilika u Hrvatskoj. Ban Slavko Cuvaj je 28. sije nja raspustio Hrvatski sabor ato je izazvalo veliko ogor enje meu zagreba kim studentima. U znak solidarnosti sa zagreba kim sveu iliatarcima u Sarajevu su izbile a ke demonstracije koje su potrajale od 11. do 21. velja e 1912. Demonstracije je brutalno suzbila vojska. Pri tome je ranjen u enik Salih `ahinagi. Do Zagreba je stigla neto na vijest da je `ahinagi ubijen. Stoga se u demonstracijma stalno ponavljalo njegovo ime koje je postalo simbol otpora vlasti. Tih dana Ivana Brli-Ma~urani je boravila u posjeti majci u Zagrebu. Sa uvano je njezino svjedo enje o raspolo~enju u Zagrebu u pismu IBM kerki Nadi 22. velja e: U utorak smo se bacili, kako tko, u frakove i svilene oprave, metnuli smo na glave tko apangu sa briljantima a tko cilinder od svog tasta- i poali smo u streljanu na redontu: tata i ja i kumovi Filipovi. Al hoea da! Fiuk i fijuk i vika i sprdnja a na ulazu strelja ke ulice ~andari pod bajunetama etc. etc. Nedadu "naai de ki" da se odr~i redonta radi smrti djaka `ahinagia koj je u Sarajevu u demonstracijama za Hrvatsku ranjen (medjutim joa nije umro, bila je kriva viest). Kad sam vidila bajunete i okonjenu silu Cuvajevu zaista mi nije gustalo da se pod zaatitom njegove preuzviaenosti idem zabavljati (premda on naravno nije bio pozvan) a i tata je bio za povratak, te se tako povratismo kui! Najljepae je bilo to da sam ja bila do Boga ponosna da je demonstrantima uspjelo raztjerati naau malu zabavu, tako da je odbor zasjedao istu ve er u streljani kod ugaaenih lampah-kao eklatantni dokaz da je zabava zaista razpuatena.  Protesti protiv Cuvaja nisu prestajali ve izbijaju svom ~estinom u Suaaku u nedjelju 3. o~ujka 1912. Naime, vlast je tamo ne samo zabranila javnu skupatinu ve je i uhitila nekoliko aka. U utorak, nakon ato su vlasti otklonile prijedlog aka da se ne provodi istraga protiv uhienika aci viaih razreda gimnazije i trgova ke akademije u 12 sati stupaju u atrajk. U srijedu 6. o~ujka pridru~uje im se solidarno i bakarska nauti ka akola. I u Vinkovcima najavljuju atrajk. U to vrijeme Ivo Brli je u sedmom razredu gornjogradske gimnazije (dakle, "u viaim razredima" upravo one gimnazije koja je povela prosvjed). Vatroslav Brli, Ivin otac, je jedan od osniva a Hrvatsko-srpske koalicije i naprosto je nemogue ne pretpostaviti da je Ivo zasigurno imao odreenu ulogu u vodstvu tih demonstracija. To e uostalom pokazati i upis u gimnaziju u jesen 1912. kada Ivu za kaznu, usprkos sjajnih druatvenih veza, nee primiti u Gornjogradsku gimnaziju koju je polazio prethodnih sedam godina. U utorak 12. o~ujka novine prenose ultimatum vlade upuen roditeljima: ako im se djeca ne vrate u akole do etvrtka, 14. o~ujka, svi zavodi e se zatvoriti. U petak, 15. o~ujka, upravo to se i dogodilo: sve akole su zatvorene. IBM piae Nadi u Berlin Realnost je i onako ovdje sada opasna. Ivo demonstrira sa hiljadama i hiljadama djaka - licejke im maau rub iima sa licejskih prozora ak dolje u Gundulievu ulicu, kud kree povorka.  Tako su se Ivo i Zora zbog atrajka aka u Zagrebu i raspuatenih akola morali vratiti iz Zagreba kui u Brod 15. ili 16. o~ujka 1912. Samo koji dan kasnije IBM piae mami u Zagreb: "Nebi ovjek mislio da ovakva dva atrajkaaa odma poveaju posao u kui...." Krajem o~ujka 1912. objavljena je zbirka pjesama Slike do koje je IBM mnogo dr~ala. IBM piae mami u Zagreb - to Ti je grozno kako ovjek svojoj sudbini neute e! Sada sbilja vidim kako Otto ima pravo kad veli, da svaki ovjek na koncu makar i pod stare dane, ono postane ato je od djetinjstva ~udio -  Ivana Brli-Ma~urani jama no misli na sebe kada govori o " ovjeku pod stare dane" iako ona ima tek 38 godina i tek e za pet godina opet postati majkom. Krajem o~ujka i po etkom travnja Ivana Brli-Ma~urani je sjajno raspolo~ena. Cijela obitelj sudjeluje u recepciji zbirke pjesama Slike: Sestra Alka e poslati kritiku. Ker Nada je napisala svoj osvrt. Svoje primjedbe na zbirku dali su i Franjo Markovi i njezin otac Vladimir Ma~urani. Bo~idar ili Darko, mlai brat Ivane Brli-Ma~urani austrougarski mornari ki asnik i avijati ar je, u skladu sa svojom reputacijom vrsnog crta a, ilustrirao pjesmu Svetovid te je, poslavai svoj crte~, iskoristio priliku da izvijesti sestru o svojim avijati arskim do~ivljajima: Mo~da u skoro dobiti jedan sasma novi aparat-- Na ovom, koga Ti eto danas na ansichts karti aaljem puknula mi je pred nekoliko dana, baa kada sam se hotio uputiti u Be  os od propelera u visini od jedno 300 m-- Sreom sam joa mogao, poato nisam bio daleko od "flugfelda" sii na ravno polje tako da se nije niata dalje dogodilo---- Pohvalne kritike sti~u i od najveih knji~evnih autoriteta. Tako je Ivo Vojnovi na drugoj stranici svoje fotografije poslao ove laskave rije i: Blagodarim na krasnome daru Vaae vile. Sretan sam ato nagjoh napokon vrelo prave poezije. A kako ne bih kad izvire iz gordih viso ina Ma~uranievih divskih peina! (Ivo Vojnovi piae IBM 14. travnja 1912.) Majka Henrijetta se i dalje bavi kolporterskim poslom jer otisnute primjerke treba razdijeliti. Cijela obitelj Ivane Brli-Ma~urani sudjeluje u njezinom knji~evnom postignuu: od marketinga do moralne potpore. No, iz pisma od 12. travnja 1912. IBM Nadi u Berlin ve se vidi kako joj misli skreu prema dje joj itateljskoj publici. Moram Ti ipak priznati da me Tvoj i Danin sud najviae zanimao i veselio. Meni se sve ini da posve odrasli ljudi nikada neznaju kako se meni to sve ini!  Nije li to ve znak da ozbiljno razmialja o povratku dje joj publici nakon dvije zbirke pjesama i pri a Valjani i nevaljani iz 1902. te `kole i praznika iz 1905.? Nisu li Slike samo izlet u vode knji~evnosti za odrasle? Ivana Brli-Ma~urani keri Nadi u Berlinu 12. travnja 1912.: Nadam se da ste primili u redu moje atrudele i da ste uvidili da moje pjesme nisu germteigu naakodile - ato je uvijek moj najvei strah!  4. travnja suspendiran je ustav, Slavko Cuvaj je prestao biti ban i postao je komesar pa su opet otvorene akole. Ivo i Zora ostali su u Brodu sve do iza Uskrsa 7. travnja 1912. a onda su vratili u Zagreb u akolu. 12. travnja1912., petak Ivana Brli-Ma~urani Nadi u Berlin: Moji su mali atrajkaai dakle otiali. Zadnja dva dana njihovog boravka (a to je baa bio uzkrs i uzkrsni ponedjeljak) bila su dva sjajna dana... Stvari su se u Brodu vratile u naizgled mirnu kolote inu. 12. travnja 1912. IBM Nadi u Berlin: Sada su kod nas mirni komisarijatski dani, pak se svaki bavi samo oko lonaca i kokoai. Jeli baa pametno da nam viaje oblasti daju toliko vremena da sakupimo dozu latentnih sila, to ja neznam. Nu to je njihova stvar. Ovih dana mi je jedan jako veliki hrvatski gospodin rekao da ako oni misle komisarijat tako dugo uzdr~ati dok mi nepo nemo ljubiti Magjare - da e onda zaista jako dugo morati Cuvaj po~iviti. - Nas sve je prvi as taj komisarijat silno uzbudio. Nu poato zaista za sada nitko pod tim ne trpi, a najmanje e trpiti patriotizam, to puatamo sada da vrieme - ili ta pauza u borbi - prodje kao ato prolaze pomr ine sunca: bez ikakve atete. To nemo~e dugo potrajati. Ina e neima niata novoga, jer smo sad nakon atrajkaakih ferija pali opet svom silom svaki u svoj zanat. Ja proairujem i produljujem opravice, istim srebro de Blagaj, zadubljujem se u kune ra une i prora une. Tata je opet u brizi za svoje vinograde i voke kraj ovog vremena - a ina e uvijek u kancelariji. Zdenka u i i alinga i govori da bi ona najradije "dostojanstveno prestala ii u akolu". U obe je a njom cieli dan smieh i aala.  I uistinu mir nije dugo potrajao. Obzor od 17. travnja javlja u svojoj rubrici "Najnovije brzojavne i telefonske vijesti, primljene u noi 16. travnja 1912.: Ju er rano u 2 sata i 20 po polnoi, potonuo je "Titanic" najvei parobrod na svietu, vlasni tvo dru~tva "White Star Lane". Na njemu je zaglavilo 1500 osoba. Zadnje viesti koje stigoae brzojavom bez ~ica, vele dosta nejasno, da se spasilo 675 osoba. [...] New York. Viest o nesrei Titanica izazvala je ovdje silan dojam. Uzbudjenje je tim vee, ato su prve viesti glasile, da iako je ladja nastradala, ipak se svi putnici spasiae. Tragi ni demanti je izazvao pravu konsternaciju. Veliko moatvo obinstva se okuplja pred redakcijama listova o ekujui potanje viesti o nesrei. Mnoatvo od viae hiljada stacionira pred pala om "Internationale Mercantile Marine Company" na Brodway gdje se od asa do asa, kako prispjevaju, izvjeataju najnoviji radiotelegrami. Na dan 15. travnja 1912. kad je Titanic do~ivio brodolom Ivana Brli-Ma~urani piae mami: Nadi sam poslala jedan tirolac, pol orehnja e, bielih atangerla i paprenjaka jednu akatulju i nekoliko kruaaka i pisanica. Kao majka sa sela!  Kako se Titanic mogao dogoditi u svijetu u kojemu takvom nepogreaivom sigurnoau orehnja e i paprenjaci putuju iz Broda u Berlin? U redu, brodolom je mogu jer ovisi dijelom i o prirodi, o slu aju, o bezumnoj slijepoj sili. Ali zato je u takvom svijetu barem rat, koji u potpunosti ovisi samo o ljudskoj volji i mo~e ga proizvesti samo ovjek, nemogu! Golemost Titanica pokazatelj je moi ljudskog djelovanja! Sreom, ljudskim svijetom, svijetom uljudbe, dostignutih humanih vrijednosti, svijetom civilizacije, svijetom koji je samo ljudski i na koji priroda nema utjecaja, svijetom koji mo~emo izuzeti od slu ajnih hirova prirode, ne plutaju goleme, podmukle sante. Krajem travnja na etiri dana im u posjetu u Brod dolaze Ivanini roditelji. Kako za vrijeme posjete roditelja IBM nije niti jednom rije ju mami spomenula Hlapia, ve ga po prvi puta, kao novost, spominje tek u pismu majci od 16. svibnja, bit e da to nije u inila zato jer ga do posjete roditelja nije niti zapo ela pisati. S pisanjem Hlapia morala je po eti ubrzo nakon odlaska roditelja iz Broda, dakle, odmah iza 5. svibnja. Prvi je puta Hlapi provirio u javnost, a gdje bi nego u pismu Ivane Brli-Ma~urani svojoj majci Henrietti. Tako joj IBM 16. svibnja 1912. piae: Za Ristu sam po ela pisati ovu knjigu te u ti sutra ili prekosutra poslati prve kapitule. Zove se  udnovate sgode aegrta Hlapia . Zdenki se jako dopada  premda je pisana, ja dr~im, sasvim u niveau-u Ristinom.  Kad stvar sa Alkom, ako Bog da, dobro prodje, mogla bi Ti (ako ti se pripovijest dopada) probati sreu kod Kugli-a. Mo~da nam ju odkupi. To bi bila po mom mnenju, jako dobra knjiga za djecu od 6-8 godina, a dala bi se jako sgodno ilustrirati. Njeno pripovijedanje upueno je petogodianjem Risti. Risto (Hristo) je sin njezine sestre Alke koja je u tom trenutku bolesna u sanatoriju u Njema koj. Za vrijeme maj ine bolesti Risto je u Berlinu sa svojim ocem i Nadom, najstarijom kerkom Ivane Brli-Ma~urani. Usred ve uznapredovalog pisanja romana udnovate zgode aegrta Hlapia IBM piae keri Nadi 25. svibnja 1912.: [...] Ja sam sada marljiva u pisanju. Piaem jednu pripovijest za Ristu  udnovato putovanje aegrta Hlapia . `egrt Hlapi naime utekne od majstora Mrkonje i putuje 8 dana po svietu u zelenih hla ah, crvenoj koaulji i i~mah sa sjajnimi sarami. Svaata mu se zla i dobra dogodi a mami se je to dogodilo da je ve dobila komad manuskripta i telefonira con amore po Zagrebu za nakladnika.  Ovaj as spava Hlapi pod mostom na cesti sa jednim lopovom jer je vani oluja i no. Grozno! A pomislia li da ne imam ve mjesec dana sobarice da sam pa e Mandi odkazala (a njenom promjenljivom udi bilo je odviae borbe) onda moraa priznati da mi je joa uz mnoge misli koje me okupiraju za sve vas, ovaj Hlapi krasno uto iate!  U mojoj glavi se doduae kri~aju njegove fiktivne sgode s pravim i ~ivim sgodami koje se s vama sbivaju i vrlo esto (kao n. pr. ovaj put) upotriebim komad Hlapievog papira za njegove najozbiljnije konkurente. Neka samo gospodin Bog izvede s vama sve tako povoljno i veselo i  last non least  tako brzo, kao ato u ja nastojati izvesti Hlapia iz neprilika. Ipak stvari ne idu posve glatko s Hlapiem. Uplele su se posve nepredvidljive okolnosti. 29. svibnja 1912 IBM mami u Zagreb Kod nas je podpuno utonue u kuni posao. Sobarice joa uviek neimam, Manda /po mom odkazu/ odlazi prekosutra, bedinerica nas je iznevjerila i tako smo nolens volens Tolstoji u punom smislu rie i ato se viksanja ti e i pometanja. Samo me strah, da pri tom naae srdce nije tako blagohotno kako kod njega! Prosim Te, zar se nijedna djevojka nejavlja iz novina? A kako to da se ona perla, sestra Gustina, nije javila ni doala? Ja bi platila eventualno i viae nego 10 f. /respective 12 for./ - dala bi naime sobarici 12 a kuharici i 14 for. - ali to prepuatam tvojoj ocjeni. Dakako da se za sve to nemoraa prekopitnuti, dragi mami.[...] O nastavku "aegrta Hlapia" za sad neima govora - nu kad se kune prilike srede, iti e brzo gotovo. Dva dana kasnije kao da je sve to viksanje i ureivanje kue zadobilo smisao. Krajem svibnja u Brodu su boravila i etiri vojna broda ato je dalo povoda, posve neo ekivano, i jednom o ito sentimentalnom prisjeanju Ivane Brli-Ma~urani. (Ivana Brli-Ma~urani Nadi 1. lipnja 1912.): ...bi * B  H J r t  0L2<@RVbdlvxBʾʶʶh eDhp q6hK0%h eD6hK0%hp q6h eDhp qhp q6h5h56h5hhp qh|gh|g6h|gh]Eh]E56CJaJh]E5CJaJh]Eh]E5CJaJh]Eh]EaJ h]EaJ6 ~4Z !!"v$V%&b'd()F+V,,.2gdXcgd(gdfigdgd|g\lJV"VfXZXZv,4dl.6z LTT\V!!!V%%&&8':'0)ͽ͹ɹɱh2h(h=hj)h n6hhJhhJh>*hZ2hJhh|g h eDh|gh6h6hcfh]EhmFhh6hh eDB0)4)>)~)))) **N*V*****++F+V,,,,,,---.../0X0Z0110121111 2^2222l446677&888ǿǿheRh5h83hr%h.kh[Ahcfhhhj)hj)nHtHhmFnHtHh+nHtHhnHtHhfihfinHtHjh|g0JUnHtHh|gnHtHhfinHtHh(hj)588t888888888899:::::|;~;;;;;;;"<$<(<AA|E~EEEEEFFXFFFFFGG0GJGVGǿǸǭ޿޿ކ~h)hn6hnhkEhTkwh*Bjhcf0JB*UphhJ0B*phhw>hJ0B*ph h3"{hJ0h|e}hXchJ0h6 hw>h+mh+mh)h.kh-3|hjhcf0JUh[Ah5heR028:(<EPJ^KNdST\_cee*gh.i0ijkl6qgdWEgd`gd`gd;gd;gd#gdS?gd)gdJ0gdXcgdVGnGpGGGHHZHhHHHH IIJIIIII JJOTObOzO|O~OlPnP.R׿׸װӰ笥 h;h;h;h9,h# hKhKh#h`6hkEhKhShq5h`heRhJ0hBh.khTkwh|e}hnhnhn6A.R2R@RBRJRXRTT(YfY[[[v``aabbbbbbbbbbbc0c6cjccccc2dHdJdddddddeee e"eeeeeeee&g(g*g2h4h6h`hbhjhth|h㼸 h7hWE hWEhWEhWEhV' h?Wxh`5 h?Wxh`h`hJ0hJh&ChSjhe0JUhXc hnkh;h;hhtC|hh*i,i.i0iiiiiijkkklllvl|lllllmmmmmnnno opooDpRpbp4q6q8qssss`tzttvvvvvvvlw羶粮窢粮h2-hcjhk n0JUhSh`6hSh?heRh&Ch&C6h&C h_Fh`hXc hLqhq5 hq5hq5hXchq56hq5h`jhe0JU h7hWEhWE86qstvBx8ypz,||}}ȁʊ‹f˜ Hޠgd4gd4gd6`gd/dpgd`gd`gd?gd?lwxw>x@xHxJxdxx6ylznzzz{B{P{h{{{{{{{.|~|||}}}}8\ln|~āƁ~ʊԊؿh2h^h<5KhRWh<5K6 hX$h&Cjh%=[0JUh2- h&Ch&Ch&Ch!dFhWEhWE6h>h`6 hS6hShWEjhk n0JU h`5hq5hq5 hq5hq5h`hc4ҍԍxАPXbh,>Fbl J^nHZj˜Ę챪h6`h?h<5K6 h?hIn h?hht h?h<5K h?h h?h^h<5Kh6hjh80JU hX$h`h?h`6h@ hX$h@ h`hJhhth2h<5Kh/dp5Ę024Ldr "<HڠܠDFD£ΣУңأڣN<`j4⿻|zvha Uh^O:h^O:6h^O:hO8 hZh^O:h&C h&Ch^O: h&CaJ h^aJh&Ch^O:aJhqhJ06hJ0h9,jhF0JUjh(t4h40JUh(t4h46 h(t4h4h4hhth6`h6`6 h6`h6`*ޠУ<4(VD""rH  gd(gdhgdhgd)gda gda gd^O:gd^O:gdJ0la su naime ovdje etiri Dunavska monitora sa oficirima marine. Medju inima odkrio mi se je - u jedno liepo svibanjsko predve erje, kad sam na pergoli zalievala bieli karanfil - jedan davni i djevoja kom srdcu vrlo zanimivi mornar "opaljena lica i tamnih joa uviek vrelih o iju". Tek je "vrieme urezalo oko ustiju neku crtu priegora rezignacije, koje crte u ono doba nije bilo. Ona ga nije u sumra ju prepoznala" - a zaista ni on nje nebi bio prepoznao da nije bilo - - - gdje. Rakasovi! Ona ga je dovela pod balkon - a onda gore i sastanak je bio vanredno veseo i brbljav. To je naime neki sada Fregattenkapitan Malinari, kojeg e se valjda i Alka sjeati. Medjutim je, za moj guatua, straano star postao - /mo~ea si misliti ata on istom svojem bratu /ako ga ima/ o meni piae/! - ali tata i svi ostali imali su Haupthetz sa naaim sastankom. 8. lipnja Luka Juki je izvraio atentat na komesara Slavka Cuvaja. Kako je do atentata doalo negdje oko 13 sati to vijesti joa nisu stigle do Broda u kojemu je Ivana Brli-Ma~urani pisala pismo keri Nadi ne znajui za dogaaje u Zagrebu. Pismo zapo inje rije ima "Na pragu novog doba" i iako je iz daljnjeg slijeda pisma posve razvidno da ona pri tome misli na svoju ker Nadu, na trenutak se doima kao da je Ivana Brli-Ma~urani proro ki nesvjesno proniknula u budunost. Kako rekoh: privatno dobro [~ivimo], ali u zemlji i javnom ~ivotu upravo straano. Ta se rie  mo~e u politici samo onda upotriebiti kad po nu ljudski ~ivoti stradati sa neudorednosti vlade. A to se je eto po elo u Magjarskoj dogadjati, kako si sigurno itala. Nas se je cieli taj niz dogadjaja jako dojmio- ("jer tko stariji muke iste--" etc)- a da je kona na ubojita scena tih dogadjaja straaan putokaz za daljnji razvitak, o tom neima dvojbe). Kod nas pako specialno u Brodu tako se bezobzirno airi pod okriljem komisarijata magjarska propaganda, da se upravo ovjeku gadi zaviriti u taj posao i makinacije. Ovih dana ima biti velika sve ana posveta akole magjarske (gimnazije) koja je ogromna kao grad. Sadanja akola ima 500 djaka - koliko e sada tek imati! Na posvetu pozvane su sve naae akole! - Osim toga doala je sad u Brod magjarska kazaliatna dru~ina i daje (pomisli!) u Kasini deset predstava. Brodski mladii (Sekuli kao kolovodja) bili su odma prvi dan zatvoreni jer su pravili propagandu proti toj dru~ini- a sada magjarska muza bez zaprieke airi svoje zvukove na obali Save. Ovo su upravo odvratne okolnosti - i kod nas i u Magjarskoj - okolnosti koje svaku kombinaciju i eventualnost dopuataju zamisliti. Ve je sutradan, u blagovaonici prije ru ka, Ivana Brli Ma~urani itala u Obzoru mu~u Vatroslavu, Naci, straane vijesti iz Zagreba: Atentat na predsjednika Tiszu u Maarskoj o kojem je joa ju er pisala keri postali su i hrvatska stvarnost i samo su prefiguracija iduih bliskih povijesnih dogaaja: Ju er iza podneva po injen je - kako smo u kratko javili ve u ju eraanjem popodnevnom broju - u Mesni koj ulici atentat na kraljevskog povjerenika Slavka pl. Cuvaja, koji je svraio te~kim posljedicama. Sam kraljevski povjerenik ostao je kod atentata doduae neozlijedjen, no postradale su te~ko druge tri osobe. Kasnijim se je izvidima ustanovilo, da je atentator boravio u kr mi "Kova i" na uglu Mesni ke i Lisinskijeve ulice, te u njoj popio dva decilitra vina. im je uo zujanje automobilskog motora, naglo je izaaao na ulicu i izveo atentat. U automobilu su sjedili: s desna preuzviaena gospodja Anka pl. Cuvaj s lieva Preuzviaeni gospodin povjerenik ban Slavko pl. Cuvaj; su elice preuzviaenoj gospodji sjedio je banov tajnik Pavli, a su elice preuzviaenomu gospodinu kr. banski savjetnik Ivo pl. Hervoi. Kada je automobil doaao u Mesni ku ulicu, izaaao je iz gostione "Kova i" jedan mladi i izpalio u automobil tri hitca, a zatim se dao u bieg niz Mesni ku ulicu. `ofer je odmah zaustavio automobil, iz kojega je izaaao kr. povjerenik, koji je doviknuo stra~aru br. 5., ato je stajao na uglu Strelja ke ulice: Dr~ite ga! Stra~ar je potr ao prema atentatoru, koji je na to zakrenuo na onaj onaj puteljak koji vodi iz Mesni ke ulice na Strossmajerovo aetaliate. Tu se atentator na as zaustavio, okrenuo prema redaru, te mu rekao: -Stoj! Ubit u te! Redar se nije time dao zaustaviti, nego je potegnuo sablju, da e na atentatora navaliti, no atentator izpali jedan hitac, koji je promaaio a kuglja se zaletjela u prozor prizemnog stana kue na uglu Strelja ke ulice. Za tim je izpalio joa dva hitca od kojih je jedan pogodio redara u trbuh a drugi u glavu i redar se sruaio na mjestu. Oko 1 ure za ula su se na Strossmajerovom aetaliatu dva hitca. Ukuani u Bregovitoj ulici sjatiae se mislei, da se radi o kakvoj provali ili tadbini. Medjutim je proalo nekoliko asaka, a da, kakogod se vidjelo, da se na Strossmajerovom aetaliatu skupila sila ljudi, nije nikoga bilo, tko bi bje~ao. Najednom se niz lieve stube uz uspinja u spustio se jedan mladi od kakovih dvadeset i pet godina. Bio je bez aeaira, u plavom kaputu sa sivim hla ama i cipelama. Svjetlo plava kosa pala mu je niz elo u debelim pramenovima, a lice mu se za~arilo. U desnoj je ruci dr~ao svjetli jedan predmet - bit e da je bio samokres. Lievom rukom je dr~ao kaput da mu u biegu ne smeta. Bje~ao je, doaavai niz stube do Bregovite ulice sve polaganije, a na uglu kraj bazara Koenig stao je koracati i zaokrenuo prema Ilici. Sliedio ga nije nitko, osim jednog malog dje aka, bosonoga i u crnom kaputiu sa mekom kapicom na glavi, koji je neprestano vikao: "Dr~ite lopova! Dr~ite tata" O samom uapaenju pripovieda jedan o evidac sliedee: Pred kuom br 30 [u Marovskoj ulici] zaustavio je atentatora trgova ki pomonik Ladislav Buai, koji ga je pridr~ao uz pomo nekih prolaznika, dok su nadoala dva redara, koji su ga svezali i odveli na redarstvenu ekspozituru u Petrinjskoj ulici. Kad je atentator bio zaustavljen izpalio je jedan hitac prema grupi u itelja koji su se vraali iz "U iteljskog doma" no nije nikoga pogodio a zatim je htio izpaliti hitac u sebe ali su mu prolaznici izbili revolver iz ruke. Kad su redari po eli Jukia vezati poviknuo je: "}ivila Hrvatska!" Luka Juki rodom je iz Svilaja i polazio je pu ke akole u rodnom mjestu, a gimnaziju u Sarajevu, gdje je godine 1907. i absolvirao. Iza polo~ene mature mature doaao je Juki u Zagreb na univerzu, u estvujui u dja kim pokretima, ali se posebice nije isticao.  Jedan od vrlo vidljivih posljedica atentata bila je odluka gradskih vlasti da stra~ari umjesto sablji nose samokrese. Kako je uzbuenje meu graanstvom raslo tako se na svim podru jima osjetilo zatezanje represivnog aparata. U pismu majci od 14. lipnja 1912. IBM je isprva ogor ena ato joj na poati itaju pisma, ali onda, usred pisma, shvaa da upravo tu okolnost ato inovnici na poati itaju privatna pisma mo~e okrenuti u svoju korist pa da na taj bizarni na in, preko apicla na poati, javi viaim vlastima da je Ivo, njezin sin samo benigno zaigrano dijete bez imalo smisla za politiku: Ivi sam danas pisala. Moglo bi se dakako svaata slu iti u ovakvoj zemlji, u kojoj ovjek svako obiteljsko pismo mora pisati tako da ga poatarski inovnik mo~e mirne duae itati i da nedozna iz njega niata drugo nego da je on prasac. - Nadam se u ostalom da e sa Ivom mirno proi. On nije nimalo ratoboran bio kad je doaao iza atrajka u Brod, pak dvojim da bi pisma bojovna bila. On uobe neima ni talenta ni smisla za politiku, te je zaista sve u tom pogledu kod njega djetinjasti fexerei. Sa uvan je koncept pisma od 14. lipnja 1912. koji je Ivana Brli Ma~urani poslala Hrvatskom pedagoako-knji~evnom zboru, nakladniku koji joj je ve 1905. objavio jednu njezinu knji~icu pri a i pjesama `kola i praznici: Godine 905. atampao je hrv. pedagoaki sbor moju knji~icu `kola i praznici. God 906. obratila sam se na taj slavni sbor sa upitom da li bi bio voljan opet izdati jednu moju radnju i to jednu odulju pripoviest. - Tada mi je odgovoreno da bi sboru bilo milje da za njega napiaem niz manjih pripoviesti. Tada sam napustila zamialjenu radnju. Obraam se sada sa istim pitanjem slavnom sboru u pretpostavci da su se mo~da okolnosti promienile te bi mo~da sbor trebao jednu odulju pripoviest. Radnja je zapo eta prije nekoliko nedjelja i do polovice je gotova. Naslov joj je udnovate sgode aegrta Hlapia. -Pripoviest je pisana u posve lahkom slogu za djecu od (6-8 godina) od prvog i drugog razreda pu ke akole. Sgode su izmjenice vesele i ozbiljne, vezane su (ne itljiva rije ) posve jednostavnom niti tako da zapravo predo uju niz malih pripoviedaka svaka u duljini od jedne do tri strane. U drugim su narodima tipi ne dje je figure (kao ato je naprimjer Struwelpeter kod Niemaca) vrlo obljubljene pa mislim da bi takvom mogao postati aegrt Hlapi u naaoj maloj knji~evnosti. U slu aju potvrdnog rjeaenja poslala bih vam dio manuskripta. Uljudno molim slavni sbor za skoriju obaviest poato bi u slu aju nepovoljnog odgovora dalje disponirala se. Dr~im da bi se ta knji~ica imala u neato veem formatu atampati te na svaki na in sa nekoliko slika ilustrirati ato bi joj povealo obljubljenost. Iako je `H tek napola gotov Ivana Brli-Ma~urani mu sprema sjajnu budunost. Ona ga vidi kao Janka Raa upanka, slavnu njema ku slikovnicu koja je 1912. ve ostvarila 350 njema kih izdanja. Ona `egrta Hlapia vidi kao sredianju knjigu hrvatske male knji~evnosti. Samo etiri dana nakon pisma IBM HPKZ-u (to jest 18. lipnja 1912.) Josip `kavi piae u ime Upravnog odbora HPKZ-a: U povodu Vaaeg cijenjenog pisma ast nam je zamoliti Vas, da nam izvolite poslati im viae od ponuenog rukopisa. Ljeto prolazi mirno. U pismu majci Henrijetti 10. kolovoza 1912. opisuje kolovoaku svakodnevnicu. Osim velikih, opih blagdana kao ato je onaj Velike Gospe tu su i razna posebno Brodska slavlja: Kod nas je pudarski ~ivot u punom razvoju - uz to dolaze razni blagdani apecialno brodski: sv. Petka sa proatenjem u aumi, Sv Lovrinac sa pohadjanjem groblja, sv. Rok za koj blagdan da bude veselje u selu seljaci voze Brodjanima gnoj za vinograde, ali uz plau u vinu /kola gnoja 10 litara vina/ - zatim sv. Stjepan, kad se igra selja ko kolo u Brodu pod naaim balkonom. Ivana Brli-Ma~urani obo~ava graju mlade~i oko sebe. IBM mami 2. rujna 1912. Kod nas kiaa i odura - a ipak bla~enstvo u dje jem svietu. "Stndcheni" [podoknica, op. B. M.] dolaze i po kiai - osim toga tarok i "aloganje" kartah, pa onda glasovir, muzika i plesanje! Uvjeravam Te da nisu u neprilici ato e raditi! Sada i Nadina kolegica Zlata Spanbauer ovdje i Ankica `repelova - a od mladih ljudi neki medicinar /koji za mjesec dana svraava doktorat/ po imenu Dufek, zatim tehni ar Weiss, pa obadva Prebega i dva Brlia, te osim toga sijaset mladjih djaka, tako da sam neki dan vodila na aetnju druatvo od 12 "mladarije".- Protekla su tri mjeseca od posljednjeg pisma Josipu `kaviu i ne znamo koliki dio rukopisa je IBM dovraila i poslala HPKZ-u. 20. rujna 1912. Josip `kavi piae IBM: Bivai predsjednik, a i ja kao urednik Knji~nice za mlade~ pro itali smo rukopis. Ovaj predlo~eni dio je vrlo lijep i djeca e ga s osobitim interesom itati pa u u prvoj sjednici predlo~iti da ga Zbor izda za lanove i to za godinu 1912. Prema tomu trebali biste, da najkasnije do polovice listopada poaaljete itav rukopis, da knjiga bude zajedno s ostalima do po etka godine 1913. dovraena. Vaae ~elje u pogledu jezika i slikara takoer e zbor uva~iti i pravopis e se udesiti prema danaanjem. Dan dva iza `kavievog pisma u Brodu na Savi se vincilirov sin razbolio, valjda od boginja, a Ivana Brli-Ma~urani je odmah dala cijepiti Zdenku i svoju sluakinju. Ipak, ne mo~e suspregnuti svoje zadovoljstvo pa ponosno prenosi mami, doduae opet na kraju pisma, rije i urednika Josipa `kavia: Dobila sam pismo da svraim Hlapia do 15. oktobra - da je vrlo liepo i da e djeca osobitim interesom itati. To misli u itelj `kavi.- Mo~ea si misliti da mi je sad do Hlapia stalo! U listopadu novinskim stupcima odjekuju ratni bubnjevi. Vojne vje~be, zahtjevi, zatezanje odnosa, mirovni planovi, posredovanja, izjave ministara, uglednika, vlade. I onda 8. listopada kraljevski brzojav iz Budimpeate javlja, a Obzor od 9. listopada prenosi: Kraljevski ugarski dopisni i brzojavni ured dobiva iz Carigrada potankosti o noti, koju je Crna gora predala Porti. U toj se noti veli: budui da Porta nije htjela, da izpuni ~elje Crne gore i budui nee da mirnim putem rieai preporna pitanja, to e se Crna gora oru~jem u ruci pribaviti zadovoljatinu. Turski poslanik na Cetinju dobit e joa danas svoje putnice dostavljene. Zaatita Crnogoraca u Otomanskoj carevini prepuatena je Rusiji. Tada se joa naravno nije znalo da e se taj rat zvati PRVI balkanski rat zato jer e doi i do DRUGOG balkanskog rata. IBM sestri Alki u Berlin 10. listopada 2012 Hier j'ai crit tante et je crois qu'elle va venir vers la fin d'octobre et que la guerre turco-bulgare n'y changera rien. Meutim, tu IBM nije imala pravo: tursko-bugarski rat promijenit e puno toga. Prije svega svakodnevni ~ivot u Brodu na Savi, gradu daleko od ratnih sukoba, ispunit e svakodnevnim pomamnim praenjem ratnih zbivanja u novinama, beskrajnim raspravljanjima, nagaanjima, udubljivanjima u vojne i politi ke karte Balkana. IBM piae 20. studeni 1912. keri Zori u Zagreb Kod nas se nemisli i negovori niata nego o Balkanu i sve vea je uzbudjenost i uzrujanost - osobito u naaoj obitelji. Nakon pregovora Josip `kavi pristaje da se tiskanje odgodi u 1913. a IBM takoer popuata i na nemalo iznenaenje `kavia dovraava roman dva dana prije zadanog roka. IBM uredniku `kaviu 14. listopada 1912.: Velecijenjeni gospodine! Poato mi je osobito mnogo stalo do toga da moja pripovjest: " udnovate sgode `egrta Hlapia" bude tiskana joa ove godine za bo~i, to sam se po~urila sa poslom, te je ista ju er dovraena.  Rukopis je `H, dakle, dovraen 13. listopada 1912. Na ~alost, sada je ve prekasno da `H izae kao nagradna knjiga pred Bo~i 1912.: priprema druge knjige je ve u punom zamahu. IBM pomalo razo arano odgovara `kaviu da e onda sa slanjem rukopisa joa malo pri ekati jer ~eli rukopis `egrta Hlapia joa jednom pregledati i ispraviti. IBM majci 20. studenog 1912. Mi smo od prekju er ovdje udo stvorili za balkanski crveni krst. "Neu da se hvalim" veli se u Brodu "ali da neima mene nebi niata bilo". Ovdje naime nije nitko mislio na sabiranje za crveni krst - jedino srpsko gospojinsko dru~tvo pobrinulo se za dozvolu i ju er je bio dan da po nu sabirati. Sad je dakako uzplamtila u meni konkurencija, da valjda ipak nisu Srbi jedini Slaveni u Brodu na Savi. I tako sam Ti ja oj sretna majka koja me rodila - prekju er za jedan dan bila dva put kod kotarske oblasti, izhodila dozvolu za sabiranje, napisala molbu na vladu, napisala molbu na gradsko viee da votiraju neato u tu svrhu, sazvala sam sjednicu "gradjanova" - stvorili smo odma odbor - i ve smo odma ju er sakupili 600 Kr. Jama no zbog svog druatvenog anga~mana IBM se u inila sumnjiva vlastima pa je 5. prosinca primila obavijest: Kraljevsko redarstveno povjereni tvo za grad Brod. Dopis broj 1770. Pozivnica. Pozivate se ovime, da u petak dana 6. prosinca 1912. u 4 sati popodne, dodjete redarstvenom povjereni tvu radi sasluaanja, ter se u tu svrhu prijavite kod gospodina tajnika. Upravitelj: [u potpisu] ne itljivo Tako zbog posve nepredvidljivih okolnosti i osjeaja graanske solidarnosti IBM tek 28. studenog 2012. aalje uredniku `kaviu gotovi rukopis. Velecienjeni gospodine! Danas sam odaslala na Vaau cj. adresu podpuni prepis moje pripovjesti " udnovate zgode aegrta Hlapia". Prepis je sada posve u redu, pregledan i to no izpravljen. I samu pripovjest izradila sam ponovno i to no, te moram primjetiti da osim korekture pravopisa, nebih mogla nikakove preinake, pa ni najmanje odobriti, niti na nju pristati. Imajte dobrotu te mi samo sa nekoliko rie i javite jeste li stvar primili, poato naknadno opa~am da sam stavila kbr. 40 umjesto 42. [...] Osobitim atovanjem Ivana Brli  Na sreu, zahvaljujui snala~ljivosti poatara koji rukopis nije isporu io na pogreanoj adresi, `H je krenuo u svijet iz svog doma u Brodu na Savi. Ova mala nezgoda s pogreanom adresom kao da je neki sudbinski znak koji je obilje~io Hlapiev usud daljnjih stotinu godina. Hlapi kao da je bio neprestano adresiran i upuivan na pogreana odrediata. Meutim, mo~da viae nego namjernim ili nenamjernim pogreanim adresiranjem trebalo bi se baviti onim poatarima koji su ga usprkos neto nih adresa uvijek dostavljali onima kojima je Hlapi uistinu bio namijenjen. A u svih tih stotinu godina, zanimljivo, kao da i nije bilo druga ijih poatara nego samo onih nepoznatih, anonimnih i dobronamjernih koji su Hlapia nepogreaivo uru ivali uvijek onima kojima je i bio istinski namijenjen: djeci. MLADOJ GODINI 1913. Pozdrav izre en na silvestarskoj zabavi hrv. gosp. dobrot. dru~tva u Brodu na Savi. Pono je blizu. Kazalo tanko Di~e se tiho na uri od zlata. I kucnut e mlado ljeto na vrata! A naaa su srca udnovato tiha. Mi pitamo: "Tko e unii na dveri? Jesi li ti to, godino mlada, I sjajia li sreom, oj sun ana keri? Il ea unii u sjeni i hladu, Krijui tu~no ljepotu si mladu? A jesi li sama, il Radost je s Tobom? I hoe li ona obasuti cvietom Prage nam mile i domove tihe, Ili e hitrim i varavim lietom. as pasti pred onoga koj eko ju nije as proi kraj onog kog grljaae prije? Mi pitamo mnogo, oj gospe preliepe, Mi pitamo mnogo, oj gospodo vrla, Al tiho tihano da ekati znamo, Pitaju ne bi briga nas trla. Stiaajmo slutnje i ~elje i nade, Ta saznat e svatko ato ~eli da znade! Jer knjigu nam nosi ta godina nova Sa pe ata sedam - i tajna su slova- Al godina mlada, joa neuko diete, Kidat e redom te pe ate svete, I tajne ato sad ih krije pred nama, Dan e za danom odavati sama. Stiaajmo dakle i slutnje i nade Ta saznat e svatko ato ~eli da znade! IBM se pita dolazi li ljeto 1913. "samo il s Radoau". To je upravo godina zlatnoga sjaja: pred Ivanom Brli-Ma~urani je kratko razdoblje kreativnog zenita, pred Vatroslavom Brliem vrhunac politi kog djelovanja, njezina obitelj je na okupu, tu su joa uvijek i njezini roditelji kojima je tako silno privr~ena, to je posljednja godina pred Svjetski rat, sunce je u zenitu - stvari nemaju sjene. Ve 1914. po inje Svjetski rat u kojemu e sudjelovati i sin Ivo. Ako e i kasnije biti mnogo radosti (primjerice, izvanredan uspjeh Pri a iz davnine 1916., roenje Nedjeljke 1917.) uvijek je tu ve prisutno i zrno gor ine koju donosi rat. 1919. umrijet e majka Henrijetta, 1923. mu~ Vatroslav, 1928. otac Vladimir. Bit e joa godina s mnogo radosti ali sjene e biti sve du~e. Istra~ivanja opusa i ~ivota Ivane Brli-Ma~urani tek su na samim po etcima. Meunarodna znanstvena konferencija Od udnovatog do udesnog koja e se odr~ati u Slavonskom Brodu 18.-20. travnja 2012. pokuaat e odgovoriti na neka pitanja kroz sljedee okvirne teme: Knji~evno-povijesni i kulturoloaki aspekti udnovatih zgoda aegrta Hlapia: udnovate zgode aegrta Hlapia i kurikul hrvatskoga jezika Knji~evno-teorijski pristupi romanu udnovate zgode aegrta Hlapia Ivana Brli-Ma~urani: ~ivot, opus i druatveni kontekst Dje ja knji~evnost s po etka 20. st. Uo i Prvog svjetskog rata: kulturni, povijesni i knji~evni kontekst Pobli~e obavijesti o konferenciji Od udnovatog do udesnog svi zainteresirani mogu pronai na  HYPERLINK "http://www.hidk.hr/" http://www.hidk.hr/ ili se javiti na adresu  HYPERLINK "mailto:udrugaHIDK@gmail.com" udrugaHIDK@gmail.com  Skraena verzija igrokaza izvedenog u domu Brlievih u Brodu na Savi 1911. Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 85. sve~nji 4.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72. sve~nji 7.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72. sve~nji 7.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72. sve~nji 7.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72. sve~nji 7.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 70. sve~nji 15.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 70. sve~nji 15.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 78., sve~nji 36.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 78., sve~nji 35.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72., sve~nji 7.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 70., sve~nji 15.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72., sve~nji 7.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72., sve~nji 7.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 70., sve~nji 11.  Henrietta von Bernath Lendway (1842-1919), supruga Vladimira Ma~urania, majka Ivane.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72., sve~nji 7.  Hristo (Risto) (1907 - 1969), sin sestre IBM Aleksandre (Alke) Ma~urani Nestoroff (1878 -1971) i Dimitrija Mintchua (Min u) Nestoroffa (1868-1943), bugarskog diplomate. Svakako je u procesu stvaranja dobro imati pred sobom lice nekoga koga se blisko poznaje i ije reakcije je mogue predvidjeti i zamisliti. I koji stoga itekako upravlja, prije svega, tonom pripovijedanja. No, i ta slika onoga kome se obraa zapravo je samo njegova slika onakva kako je zamialja autorica, dakle, i ta predod~ba onoga kome je upueno pripovijedanje samo je konstrukcija autorice.  Nakon te re enice slijedi: "Na pragu novog doba- na pragu Tvog odlazka iz Berlina..."  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 72., sve~nji 7.  Obzor od 9. lipnja 1912.  Obzor, 9. lipnja 1912.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 78, sve~nji 33.  1. kolovoza, etvrtak  10. kolovoza, subota  16. kolovoza, petak  20. kolovoza, utorak  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 78. sve~nji 33.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 102. sve~nji 1.  Arhivska zbirka H`M, A 1081 OF `kavi Josip, pismo IBM `kaviu 14. listopada 2012.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 67. sve~nji 12.  Arhivska zbirka H`M, A 1081 OF `kavi Josip, pismo IBM `kaviu 28. studenoga 2012.  Arhiv obitelji Brli, kutija inv. br. 85. sve~nji 5.     Stranica PAGE17 od NUMPAGES17  <>z~@BDvP T,.d~Jοլե՞լ՞լ՗ΗΗΗΐ՞Ռh) h?h8 h?h9 h?hh h?h5]QhL%jh?hT0J6Uh?hT6 h?hfU h?hT h?h) h?h`h`jhF0JUha jha 0JU5VXZpr|"VrH x z                   @~.8:VnxFϻϷ˫ h(t4h(hTh h 6h h h(6h(h^O:6h^O:h( h5 h^O:ha hhh^hJh hhha hsXuh^hh=FN$&jl j   H!J!*&\&&$'&'('v'^+`+b+d++++++&/(/*/t00.141D1J1T12244455525555ҹ𵩥h} h(t4h[h5hKh[hThV wh h(hQha 5 hQha jha 0JUha jhF0JB*Uphh(t4h(B*ph h(t4h(h(t4h(69\J!!*&('v'b+-(/01456b99:P<=f>@@7`7gdCAgdCAgdKgdKgd[gdS?gda gda gd(gd(55556(7N77b99:::::;;N<P<===>>>>>(>*>d>h>V?b?d?:@V@@@DFFFFFTIIIII8JJNNҭҡޑhV wB*ph h(t4hCAhjh4 hch%2Lh|hkhk6hkjh0JB*Uphh(t4hCAB*ph hCAhCAhCAh(h jh0JUhKnHtHhKh!Tha hV w3@@F^GIJNU6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHN`N J0Normaldh CJOJQJ_HaJmHsHtH VV mNaslov 1$dhh@&5CJKH PJ\aJ VV mNaslov 2$d@&^S5PJ\]aJVV mNaslov 3$dxx@&^5CJPJ\aJ>A`> Zadani font odlomkaViV 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa B@1B J0Citat x^SB*CJPJ]phLL J0 Citat Char B*CJOJQJ]aJphtHJ@J 3&=Tekst fusnote,fusnoteCJb!b 3&=Tekst fusnote Char,fusnote Char OJQJtH n`2n J0Bez proreda,fusnota 1 x*$ OJPJQJ_HaJmHsHtH4B4 _fusnotadCJTQT m Naslov 1 Char"5CJKH OJPJQJ\aJ tH TaT m Naslov 2 Char!5CJOJPJQJ\]aJtH PqP m Naslov 3 Char5CJOJPJQJ\aJtH >&@> J00Referenca fusnoteH*xOx4citati u glavnom tekstud^7`PJaJmHnHtHu:@: 0 Zaglavlje p#HH 0Zaglavlje CharCJOJQJaJtH 8 8 0Podno~je p#FF 0 Podno~je CharCJOJQJaJtH F'F g'=0Referenca komentaraCJaJBB  g'=0Tekst komentaraCJaJLL g'=0Tekst komentara Char OJQJtH DjD "g'=0Predmet komentara!5\J!J !g'=0Predmet komentara Char5\T2T $g'=0Tekst balon ia#dCJOJQJ^JaJXAX #g'=0Tekst balon ia CharCJOJQJ^JaJtH 4U`Q4 r0 Hiperveza >*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] wK)/015J769:<?AE|JmLLa[``~o|,}O}p}~Ih[  +cI.h1/G^tR    2222250)88VG.R|hlwĘF5NUgLlXr|}[]^_abcefg26qޠ@ePp|}\`dh<^rˢXX"+.5!h,# AA@H 0(  0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2RRxUxU.9:> {  [ a 2 8 W \   ` g t {  l r s y ")6= 17ns#.z,2OTX[dj&-=CBLhx:Antv| ]d?I##% % %%A%J%^%l%&&&''''''''''''''' ((/(4(?(E(Q(Y(_(g(w(~(g)q)))))***///2/9/B/K/m/x/K0O0v0z00171>1D1P1T1)4144444358555666777S7]78899y:::::: ;;K<P<S<Z<<=S=X=====>>->6>?>F>l>q>r>z>>>>>>>??5?;?q?w?????@@@@AA'A,A1A6AABBB/B5B7BABBBIBBBBBBC#C-CGCMCbCgCCCCCDDSDaDbDlDtD{DDDDDDDDEcEiEjEsEEE/G7GsJ|JLLLLLL#M(MMMNNNNNNNNNNEOHOIONO PPPPPQQQ2Q4Q@QJQQQ[QQQQQQQRRRRRRRR1S7S8S>S?SGSWS\SdSlSSSSS"T)TmTwTTTTT6U;UEUGUUUVVVVWW1W:W;W@WfWkWqWyWWWWWWWWWLXPXxXXXXY Y.Y6YBYHYrYuYYY"Z(Z\!\<\G\\\\\\\\\]]?]H]t]y]]]]]]]]]W^`^^^____6_<_k_t_~______9`C```,a1aaab&bWbYb[babrbxbbbbbVcbcdddd d%d(d-dYd[d]dbdzddddddddEeLeueyeofsfffvg|ggggg{hhhhhi?iNiiijjjjjjZk`kkk3l;lCEO?Fuxwz >AzͫЫBCgh>@   / 6 M U d l n s F G :<RT13#+*+xzpqLM'!)!!!i#k#%%V&W&)*++--....//00I0J0001111a2c24455|6}6K7M7 8"8886999::T:U:::;;<<<<???ABAdAeAAA~BBBBDD2E4EEE`HbHJJJJnLoLxMzMMMOORRRRUUwUxUVVYY[[``aabbdd*f+fffgg_hah*l+l_l`lynznnn~oocpepqqssttvvxxxxyyzz{{{{||||>~?~~~-.TVJLst-/12 JKyz‹̌ΌېܐHIjkz{ef#$78ǘȘ{|HI\^fgop:;rsۡݡ̢͢ϢOR£/2hkۤޤNQĥ47ŦȦUX©ũ*-@CWZɪ̪!X[ [&Mʳ(h^`OJQJo(sHhHh^`OJ QJ ^J o(hHohp^p`OJ QJ o(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohP^P`OJ QJ o(hH[&M<"tCj"ht)HIL?L5kg h& :_ ( ; & 2 a Dt i 4 [ t V' x2THWXe6AFxy y'(&CJ0[A7&oW"B$!5;3Iym_Jh23G_cf;g@ 7A .!{T!r!v! "[S#%r%K0%pK%%3b&'%'P'F({D)j);u).Q*,u,9,2-;-]-&.N=.1E1\1z1Z2u383c44:5N5q5}5N66 n6/7O78^O:;5;3&=g'=@>f>?4y@ ACAvA*BBCuXD^D2aD eD/:ER?EkEBF!dFe~FkG GHI Iw8IXJc$JFWJK<5KIyK}K%2LBMXN?NRO&OPYP{PQ5]Q yQeRAuR!TfUdUWVXW'}W$&X!UX7nX"%YEf`.L ]EG~#K/QT3`03;}=)DInXo{͢Ϣ@ۡۡۡۡ  !12;<=JTVHHHHHH"H.H0H2H8H:HHHJHjHlH~HHHHHUnknown G* Times New Roman5Symbol3. * Arial7K@CambriaA=   Miriam FixedA. Trebuchet MS7.{ @CalibriG5  hMS Mincho-3 fg5. *aTahoma?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1r 8D LS'>W79%0z?qHX  $PJ02! xxmmbmajhut Oh+'0|   , 8 D P\dltmm Normal.dotmbmajhut3Microsoft Office Word@JC@ҍ@@ L՜.+,D՜.+,4 hp   eXPerience'Sz  Naslov 8@ _PID_HLINKSA 1 mailto:udrugaHIDK@gmail.com:{http://www.hidk.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F0@1TableRWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore@'0۰0NVLQHOUSHVVRJPQ==2@'0۰0Item PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q