Pregled bibliografske jedinice broj: 629173
Socijalna konstrukcija identiteta osoba s invaliditetom - pogled prema Europskoj uniji
Socijalna konstrukcija identiteta osoba s invaliditetom - pogled prema Europskoj uniji // Kultura, identitet, društvo - Europski realiteti / Brekalo, Miljenko ; Žužul, Ivana (ur.).
Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjel za kulturologiju ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2013. str. 122-124 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 629173 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalna konstrukcija identiteta osoba s invaliditetom - pogled prema Europskoj uniji
(The social construction of identity for persons with disabilities - a view towards the European Union)
Autori
Marinić, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Kultura, identitet, društvo - Europski realiteti
/ Brekalo, Miljenko ; Žužul, Ivana - Osijek : Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjel za kulturologiju ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2013, 122-124
ISBN
978-953-69-31-57-6
Skup
Kultura, identitet, društvo - Europski realiteti
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.03.2013. - 21.03.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Identitet; osobe s invaliditetom; zadovoljstvo životom; Europska unija
(Identity; persons with disabilities; life satisfaction; European Union)
Sažetak
Identitet je, prema klasičnom shvaćanju tog pojma, način na koji osobe ili različite društvene skupine vide i definiraju sebe, ali isto tako i način na koji ih drugi vide i definiraju. Upravo je ta socijalna dimenzija identiteta, odnosno društvena valorizacija (bilo osoba, bilo društvenih skupina) od iznimnog značaja pri konačnom određenju identitetskih obilježja svakog pojedinca. Osobe s invaliditetom društvena su skupina čija identitetska obilježja posebice su socijalno uvjetovana. Socijalni tretman osoba s invaliditetom nerijetko (svjesno ili nesvjesno) ima negativne konotacije pa čak i u terminološkom smislu od onih kolokvijalnih i izrazito nepovoljnih i nekorektnih izraza koje nije poželjno niti spominjati, pa sve do službeno korištenih termina koji su također stigmatizirajući - poput invalid, hendikepirana osoba, osoba s posebnim potrebama itd. Svakom od ovih termina moguće je staviti određene prigovore, no predrasude i stigme koje se njima izriču ne ostaju samo na terminološkoj razini, nego se prelijevaju i na modele društvenog ophođenja s osobama s invaliditetom, a onda utječu i na konkretna identitetska obilježja pojedinca. Ciljevi ovog rada su - ukazati na propuste u službenom terminološkom određenju ove društvene skupine, provjeriti kakav je stvarni tretman osoba s invaliditetom u našem društvu, utvrditi koliko kvaliteta socijalne podrške utječe na njihovo zadovoljstvo životom i doživljaj vlastitog identiteta, te pokušati identificirati promjene koje će se na tom planu najvjerojatnije dogoditi ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Stoga je provedeno empirijsko istraživanje među osobama s invaliditetom (N=236), a rezultati polučeni ovim istraživanjem jasno govore u prilog tezi da je socijalna konstrukcija identiteta osoba s invaliditetom od izrazitog značaja za njihov doživljaj i sebe samih, ali i vlastitog pripadanja društvenoj zajednici. U isto vrijeme ona je i izvrstan indikator primjerenosti modela društvenog tretmana ovog dijela društva, a koji bi u skoroj budućnosti trebao biti usklađen s legislativnim i kulturološkim normama Europske unije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941560-1542 - Religijski pluralizam, postmoderni religijski pokreti i hrvatski identitet (Tadić, Stipan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Marko Marinić
(autor)