Pregled bibliografske jedinice broj: 628903
Uloga citologije kod benignih promjena dojke
Uloga citologije kod benignih promjena dojke // Knjiga sažetaka - 5. Kongres Hrvatskog Senološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem / Drinković, Ivo (ur.).
Zagreb: Hrvatsko senološko društvo, HLZ, 2012. str. 1-1 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 628903 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga citologije kod benignih promjena dojke
(The role of cytology in benign breast diseases)
Autori
Kardum-Skelin, Ika ; Kaić, Gordana ; Jelić Puškarić, Biljana ; Pažur, Marina ; Vanek, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka - 5. Kongres Hrvatskog Senološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem
/ Drinković, Ivo - Zagreb : Hrvatsko senološko društvo, HLZ, 2012, 1-1
Skup
5. Kongres Hrvatskog Senološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 10.05.2012. - 13.05.2012
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Citologija; benigne bolesti dojke
(FNAC; benign breast diseases)
Sažetak
Ranim otkrivanjem raka dojke ne može se spriječiti nastanak bolesti, ali se može pomoći u pravovremenom otkrivanju u najranijim stadijima kada je uspješnost liječenja najveća. Gdje je mjesto citologije u dijagnostici bolesti dojke? Aspiracijska citologija se godinama upotrebljava u dijagnostici promjena na dojci i još uvijek je najekonomičniji način dijagnosticiranja promjena dojke. Jedan od tri glavna područja u kojima aspiracijska citologija ima jedinstvenu ulogu je i dijagnostika dobroćudnih promjena kod simptomatskih bolesnica kao dio trostruke procjene. Aspirati benignih promjena dojke su češće slabije celularni nego kod malignih promjena. Kod dobroćudnih lezija kao što su ciste, upalne promjene, fibroadenom, fibrocistična bolest (s proliferacijskim epitelnim promjenama ili bez njih) citološko mišljenje je i konačna dijagnoza. Upalne promjene ne predstavljaju veliki problem citološki, iako treba imati na umu da i maligne bolesti mogu biti popraćene upalom. Karakteristična slika cističnih lezija su makrofazi, amofna ružičasta masa, u slučajevima s krvarenjem mogu se naći i pigmentofagi, a kod apokrine metaplazije i apokrine stanice. Kod fibrocističnih promjena ovisno o komponentama koje prevladavaju i dijelu koji se punktira nalaze se makrofazi, apokrine stanice, stanice žljezdanog epitela u manjim ili većim nakupinama s/bez atipija. Fibroadenom je dobro definiran pojam radiološki, ultrazvučno i citološki. Radi se o fibro-epitelnim lezijama i takve elemente nalazimo i u citološkim razmazima s različitim udjelom pojedinih stuktura (kohezivne nakupine žljezdanog epitela, gole jezgre mioepitelnih stanica i stromu). U ovo skupini nemalignih lezija za citologa veliki problem predstavljaju atipije na stanicama epitelnih i stromalnih stanica koje zahtjevaju brižnu evaluaciju. Ovisno o stupnju atipije ili perzistiranju u kontrolnim punkcijama (u slučaju uzimanja hormonskog nadomjesnog liječenja tri mjeseca nakon prestanka istog) preporuča se daljnja provjera (core biopsija ili otvorena kiruška biopsija) i patohsitološka analiza.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
108-1081873-1893 - Prognostički faktori, dijagnostika i terapija hemoblastoza (Jakšić, Branimir, MZOS ) ( CroRIS)
198-1980955-0953 - Imunobiologija kronične B-limfocitne leukemije i mikrookoliš (Jakšić, Ozren, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Klinička bolnica "Merkur",
Medicinski fakultet, Zagreb,
Akademija medicinskih znanosti