Naslov
Biopsija širokom iglom u dijagnostici raka dojke u odnosu na citološku punkciju, trend ili potreba?
(Core needle biopsy in the diagnosis of breast cancer in comparison to FNAC, trend or necessity?)

Autori
Kardum-Skelin, Ika ; Kaić, Gordana ; Jelić Puškarić, Biljana ; Pažur, Marina ; Vanek, Maja.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Knjiga sažetaka / Kukura, Vlastimir - Zagreb, 2012, 1-1

Skup
2. Hrvatski kongres ginekološke onkologije.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2012. - 17.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Biopsija širokom iglom; citološka punkcija; rak dojke
(Core biopsy; FNAC; breast cancer)

Sažetak
Aspiracijska citologija se godinama upotrebljava u dijagnostici promjena na dojci i još uvijek je najekonomičniji način dijagnosticiranja promjena u dojkama. Samim time ima jedinstvenu ulogu kod asimptomatskih i simptomatskih lezija kao dio trostruke procjene. Kod dobroćudnih lezija kao što su ciste, upalne promjene, fibroadenom, fibrocistična bolest (s proliferacijskim epitelnim promjenama ili bez njih) citološko mišljenje je i konačna dijagnoza. Jasno maligni nalaz također ne predstavlja problem za citologa. Zato se postavlja pitanje da li se u svim slučajevima (koji se mogu verificirati citološkom punkcijom, koja predstavlja minimalno invazivni zahvat) treba citološka punkcija zamijeniti s traumatskijim i skupljim zahvatom. Subtip raka, određivanje receptora te onkogena potrebnih za adekvatno liječenje, ionako se preporuča učiniti na definitivnom patohistološkm uzorku nakon operativnog zahvata. Core biopsija ne smije biti zamjena za loše izvršenu citološku punkciju, već ju treba koristiti u slučajevima gdje je citologija limitirana, a to su negativan citološki nalaz uz suspektan nalaz mikrokalcifikata te atipije epitelnih i stromalnih stanica. Ovisno o stupnju atipije ili perzistiranju u kontrolnim punkcijama (u slučaju uzimanja hormonskog nadomjesnog liječenja tri mjeseca nakon prestanka istog) preporuča se daljnja provjera (core biopsija ili otvorena kiruška biopsija) i patohistološka analiza. Core biopsija kao prva metoda izbora u tkivnoj dijagnostici raka dojke dolazi u obzir u bolesnica kod kojih je operativni zahvat kontraindiciran te nije moguće doći do definitivnog patohistološkog uzorka. U svim drugim slučajevima citološka analiza kao brza, jednostavna, sigurna i manje invazivna dijagnostika raka dojke je bolji izbor za bolesnicu (manje je traumatska, a i manja je mogućnost rasapa malignih stanica nakon zahvata), za liječnika koji izvodi zahvat (jer ima manje komplikacija) i za zdravstveni sustav (jer je jeftinija) od biopsije širokom iglom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA