Naslov
Slavni majstori i nevidljivi pomagači: Meštrović i suradnici na mauzoleju obitelji Račić u Cavtatu
(Famous Masters and Invisible helpers: Meštrović and Assistants in the Mausoleum of Račić family in Cavtat)

Autori
Srhoj, Vinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik Dana Cvita Fiskovića: Majstorske radionice u umjetničkoj baštini Hrvatske / Marinković, Ana ; Milinović, Dino ; Munk, Ana - Zagreb, 2014, 159-168

ISBN
978-953-175-524-5

Skup
Majstorske radionice u umjetničkoj baštini Hrvatske

Mjesto i datum
Orebić, Hrvatska, 04.10.2012. - 07.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ivan Meštrović ; Šime Dujmović ; majstor ; asistent
(Ivan Meštrović ; Šime Dujmović ; master ; assistant)

Sažetak
Sjena velikih majstora, odnosno podređivanje izvedbi njihovih djela, često je tijekom povijesti zapriječila individuaciju i svela suradnike i pomagače na projektima poznatih umjetnika na puke izvođače tuđih zamisli. Slučaj Meštrovićeva mauzoleja obitelji Račić u Cavtatu, jedan je takav primjer u kojemu brojnost pomagača od kojih gotovo nijedan nije ostvario značajniju umjetničku karijeru (na mauzoleju rade: S.Peruzzi, J.Škarpa, Š.Dujmović, Ž.Lukić, L.Roguljić, G.Ardini, L.Barufetti, Grassi), samo potvrđuje Meštrovićevu izjavu (odbijenicu), na Rodinovu ponudu da mu se priključi u kiparskoj radionici, da u sjeni velikih stabala ništa ne raste. No isto tako značajan broj zatajnih pomagača i šegrta u radionicama poznatih umjetnika, znao je „pokvariti“ majstorov prvotni koncept, bilo iz nemoći da doslovno slijedi naputak, bilo iz poriva da u njega unese vlastite umjetničke aspiracije. Slučaj iz kunsthistorijske nacionalne memorije izbrisanog hvarskog kipara Šime Dujmovića ogledan je primjer potonuća jedne kiparske darovitosti pod teretom rada za velikog majstora Meštrovića, za kojega je izveo veliki broj djela (najvažnije skulpture mauzoleja u Cavtatu, Amora i Psihu, Ženu s harfom, spomenik Zahvalnosti Francuskoj, Neznanog junaka na Avali, Gospu Petropoljsku, dekorativnu plastiku i karijatide). No isto tako, kako primjećuje još 1922. kritičar lista Dubrovnik, pišući o raspelu za cavtatski mauzolej (izvođač je Dujmović), više se vidi „vajar koji ih je (ruke) iz modela u kamen prenio“ nego Meštrovićev način. Ne relativizira li, dakle, ta naoko usputna kritika neraspoznatljivog Meštrovića, udjele tvorca zamisli djela i manualnog izvođača. Ne govori li udio pomagača na egzemplarnom primjeru cavtatskog mauzoleja da je autorstvo postalo gotovo maglovitom kategorijom, dok su brojne ruke suradnika „kvarile“ i preinačavale majstorov način. Može li se u tom smisli i Dujmovićev rad izvući iz sjene velikog meštra priznajući mu makar onaj dio autorstva gdje je radeći za njega više govorio o sebi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA