Naslov
Prostorna analiza ponikava na području Slunjske zaravni (Hrvatska)
(The Spatial Analyses of the Dolines of the Slunj Karst Plateau Area (Croatia))

Autori
Bočić, Neven ; Pahernik, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš", Knjiga sažetaka / Lučić, Ivo ; Mulaomerović, Jasminko - Sarajevo : Međugorje : Centar za krš i speleologiju BiH, 2012, 18-19

Skup
Međunarodni znanstveno-stručni skup "Čovjek i krš",

Mjesto i datum
Međugorje, Bosna i Hercegovina, 11.10.2012. - 14.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
ponikve; krš; prostorna analiza; geomorfologija; Slunjska zaravan; Hrvatska
(dolines; karst; spatial analyses; geomorphology; Slunj karst plateau; Croatia)

Sažetak
Ponikve su jedan od najizraženiji tzv. dijagnostički oblik u kršu. To su zatvorene udubine okruglog ili elipsastog ocrta. Najčešće su promjera od nekoliko do više desetaka metara, ali mogu biti i znatno veće. Prvenstveno nastaju kao posljedica korozijskog djelovanja meteorske vode na površinu topljivih stijena. Prostorni raspored ponikava posljedica je mnogobrojnih uvjeta i čimbenika, a njegovim istraživanjem mogu se dobiti vrijedni podaci o uvjetima morfogeneze određenog područja te o donosu morfostrukturnih i egzogeomorfoloških procesa. Područje Slunjske zaravni dio je prostrane Karlovačke (ili tzv. Unsko-koranske) zaravni koja se prostire između Dinarskog gorskog sustava na jugozapadu i Panonskog bazena na sjeveroistoku. Na ovom području krš je dominantni morfogenetski tip reljefa, a ponikve su prepoznatljiv reljefni oblik tog područja. U radu je analiziran njihov prostorni raspored. Na istraživanom području evidentirano je 14314 ponikava (prema topografskim kartama 1:25000) što na ukupnoj površini od 336, 6 km2 čini gustoću od 42, 5 ponikava/km2. Ako izuzmemo prostor bez ponikava (uglavnom prostor fluviodenudacijskog i fluvijalnog reljefa) područje se razvijenim ponikvama ima površinu od 302, 8 km2 odnosno gustoću od 44, 7 ponikava/km2. Maksimalna zabilježena gustoća iznosi 168 ponikava/km2. U radu su također korištene morfometrijske metode analize prostornog rasporeda ponikava prema hipsometrijskim razredima, nagibima padina, te vertikalnoj raščlanjenosti reljefa. Analiziran je i utjecaj geološke građe na prostorni raspored ponikava. U okviru strukturno geomorfološke analize posebno su istraživane izdužene ponikve kojih je zabilježeno 4378 tj. 30, 6% ukupnog broja analiziranih ponikava.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA