Naslov
Između memorije i zaborava: Jasenovac kao dvostruko posredovana trauma
(Between Memory and Oblivion: Jasenovac as a Doubly Mediated Trauma)

Autori
Kršinić-Lozica, Ana

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 35 (2011), 35; 297-308

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Kolektivna memorija ; lieux de memoire ; lakune ; trauma ; reprezentacija ; Jasenovac ; muzejska postava
(Collective memory ; lieux de memoire ; lacunae ; trauma ; representation ; Jasenovac ; permanent exhibition)

Sažetak
Tema novog postava Memorijalnog muzeja u Jasenovcu podijeljena je na dvije problemske skupine koje se djelomično preklapaju, a koje se svode na osnovni problem odnosa reprezentacije i traume. Jednu problemsku skupinu čini muzealizacija i spomeničko obilježavanje mjesta holokausta ili genocida, a drugu odnos muzeološke i spomeničke prakse prema socijalističkoj prošlosti. Prva problemska skupina - obilježavanje mjesta na kojem se dogodio traumatični događaj i formiranje muzejske zbirke na zločinu - suočava se s raznorodnim problemima. isprepliće se pitanje (ne)mogućnosti svjedočenja i posljedice institucionalizacije sjećanja s interakcijom historiografije i fikcije u prenošenju traumatičnog događaja, ulogom različitih segmenata postava (historiografskog, arhitektonskog, dizajnerskog), umjetničkih djela i spomen-obilježja u posredovanju traume(a), kao i s odnosom muzealizacije i komemoracije prema (re/formiranju) kolektivnog identiteta i kolektivnog pamćenja. Druga pak problemska podskupina nije na prvi pogled toliko uočljiva, ali ipak je prisutna u novom postavu jasenovačkog muzeja i odnosi se na smjenu reprezentacijskih paradigmi i utjecaja kulturnih politika na obilježavanje socijalističke prošlosti. Riječ je o metamuzeološkoj i metahistoriografskoj temi koja obuhvaća promjenu muzeoloških praksi i preispisivanje povijesti, karakterističnu za postsocijalističke zemlje. Dijakronijsko sagledavanje smjene reprezentacijskih paradigmi, usporedba retorike izložbenih postava i spomenika u različitim društvenim/političkim/gospodarskim sustavima, potrebno je da bi se vidjelo pripadaju li te reprezentacijske paradigme širim kulturnim paradigmama, modernizmu i postmodernizmu, i do koje se mjere smjena izložbenih postava može objasniti tim širim kulturnim paradigmama. Kroz analizu načina na koje kolektivni identitet, mehanizmi sjećanja i odnos prema prošlosti utječu na muzeološke i spomeničke reprezentacije traume sagledavaju se promjene izložbenih postava u jasenovačkom muzeju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA