Pregled bibliografske jedinice broj: 628194
Trgovački centar: mikrokozmos na rubu grada
Trgovački centar: mikrokozmos na rubu grada // Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti / Žmegač, Andrej (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2013. str. 109-114 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 628194 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Trgovački centar: mikrokozmos na rubu grada
(Shopping Center: a Microcosm on the City's Outskirts)
Autori
Kršinić-Lozica, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti
/ Žmegač, Andrej - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2013, 109-114
ISBN
978-953-6106-99-8
Skup
3. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.11.2010. - 27.11.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Predgrađe ; regionalni trgovački centar ; mrtvi mallovi ; mikrokozmos ; performativnost
(Suburb ; regional shopping center ; dead malls ; microcosm ; performativity)
Sažetak
Koja je uloga trgovačkih centara koji se podižu na periferiji Zagreba u urbanizmu grada i kako izgleda nova slika grada koju ti centri stvaraju? Visoko tipizirana arhitektura trgovačkih centara marginalna je utoliko što se gradi na rubnim dijelovima grada (kao nekada sajmišta i cirkusi) koji se smatraju manje vidljivima od centra grada, te stoga nije projektirana s namjerom da izgleda luksuzno (za razliku od trgovačkih centara unutar grada). Životni vijek takve arhitekture je kratak, ona nije građena za vječnost, a osnovni zahtjev kojem udovoljava je ekonomska isplativost. Taj je fenomen marginaliziran u diskursu struke, jer je smješten na praznom i razmjerno malo važnom prostoru uz brze ceste, pa stoga nije ekscesan u smislu zadiranja u već izgrađeno i poviješću obilježeno urbano tkivo. Usprkos tome novi centri, iako na periferiji, oblikuju vizuru grada, a velik broj građana provodi tamo vikende, čime oni postaju sastavnim dijelom zagrebačke svakodnevice. Simulacija ulica s dućanima i malih trgova na kojima su kafići natkriveni krovom trgovačkog centra preuzima ulogu koju je donedavno imao centar grada. No oni istovremeno tu ulogu centra grada mijenjaju formirajući iluziju mikrokozmosa u kojem prostor i vrijeme funkcioniraju na drugačiji način nego u javnim i otvorenim prostorima grada transformirajući načine korištenja javnog prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-0000000-3046 - Modernizam i prostorni identitet Hrvatske u dvadesetom stoljeću
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Ana Kršinić-Lozica
(autor)