Naslov
Ujedinjena monarhija i Jeroboamova šizma
(United Monarchy and Jeroboam's Schism)

Autori
Višaticki, Karlo Milišić, Sanela

Izvornik
Diacovensia : teološki prilozi (1330-2655) 20 (2012), 2; 221-255

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, stručni rad, ostalo

Ključne riječi
Samuel; Šaul; David; Salomon; ujedinjena monarhija; Jeroboam; Jeroboamova šizma.
(Samuel; Saul; David; Solomon; united monarchy; Jeroboam; Jeroboam's schism.)

Sažetak
Na temelju biblijskih izvješća iz Prve i Druge knjige Samuelove, Prve knjige o kraljevima, drugih biblijskih spisa te izvanbiblijskih dokumenata, daje se prikaz nastanka monarhije u Izraelu. Biblijski su tekstovi, odnosno njihov nama poznati oblik, koji danas posjedujemo, redigirani daleko kasnije i iz određene teološke perspektive. Trebamo ih promatrati kao teološke, a ne kao povijesne tekstove, jer se ne uklapaju ni u klasičnu, ni u modernu historiografiju. Stotinjak godina trajala je „ujedinjena monarhija“, kako je biblijski tekstovi prikazuju. Tekstove možemo klasificirati kao monarhijske, odnosno kao antimonarhijske, ali u biblijskim knjigama nisu točnije razgraničeni. Protiv svoje volje, ali po nalogu Gospodinovu, Samuel je pomazao Šaula za prvoga izraelskog kralja. Jer se isti ogriješio o nalog Gospodinov, bio je odbačen, a Samuel dobiva nalog da pomaže Davida za kralja. Biblijski tekstovi donose dvostruku sliku Davida. S jedne strane uspješan i pobožan kralj, a s druge strane negativan lik koji se, između ostaloga, ogriješio i o svojega vojnika Uriju i njegovu ženu. Njegov nasljednik Salomon dolazi na vlast spletkama i borbom za prijestolje. Slovi s jedne strane kao mudrac 'par excellance' u Izraelu, s druge strane vlada vrlo neskromno, tako da njegovi podanici jedva čekaju kraj njegove vladavine. Poslije Salomona dolazi do podjele kraljevstva na Sjever i Jug, na Izrael i na Judu. Jeroboam, koji je od Salomona pobjegao u Egipat, vraća se nakon Salomonove smrti u Izrael i odcjepljuje deset sjevernih plemena od Jude, jer je Roboam, Salomonov nasljednik, kanio nastaviti vladati željeznom rukom, slično kao Salomon. Od kasnijega, deuteronomijskoga autora, Jeroboamova je vladavina ocijenjena kao „istočni grijeh“, jer je pored političke podjele kraljevstva izazvao i vjersku podjelu činjenicom da je na sjeveru u Danu i na jugu u Betelu dao postaviti likove junaca kojima su Izraelci hodočastili i kojima su se klanjali, a isto je shvaćeno kao idolatrija, jer se Gospodina, Jahvu, moglo prema deuteronomijskom autoru legitimno štovati samo u Jeruzalemu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA