Naslov
Prihvatljiva odstupanja kod označavanja hranjive vrijednosti hrane – iskustva pojedinih zemalja
(Acceptable tolerances for nutriemt declaration of food ​​- experiences of some countries)

Autori
Berljak, Štefanija ; Knežević, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
2. hrvatski kongres zdravstvene ekologije s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u službi zdravlja : zbornik sažetaka / Haberle, Vjera ; Pollak, Lea - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo ; Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2013, 75-78

ISBN
978-953-7031-48-0

Skup
2. hrvatski kongres zdravstvene ekologije s međunarodnim sudjelovanjem Zdravstvena ekologija u službi zdravlja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.04.2013. - 26.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
označavanje hrane; hranjiva vrijednost; odstupanja
(food labelling; nutritional value; deviations)

Sažetak
Označavanje hranjive vrijednosti hrane ima za cilj informirati potrošača o energetskoj vrijednosti hrane te sadržaju pojedinih hranjivih tvari - masti, zasićenih masnih kiselina, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina, soli, vitamina, minerala i dr. Prilikom označavanja navodi se brojčana prosječna vrijednost koja najbolje predstavlja količinu hranjive tvari sadržanu u određenoj hrani, uz dopuštena odstupanja obzirom na sezonsku promjenjivost, način konzumacije i ostale čimbenike koji mogu prouzrokovati variranje stvarne vrijednosti. Brojčane vrijednosti dobivaju se temeljem: a) analiza hrane koju provodi proizvođač, b) izračuna pomoću poznatih ili stvarnim prosječnih vrijednosti upotrijebljenih sastojaka, c) izračuna iz općenito utvrđenih i prihvaćenih podataka. U najvećem broju zemalja prihvatljiva odstupanja navedenih hranjivih vrijednosti hrane u odnosu na rezultate analiza nisu definirana propisima nego nacionalnim vodičima. Samo u propisima SAD-a navode se načini uzorkovanja, metode službene kontrole i uvjeti točnosti koje moraju udovoljavati deklarirane vrijednosti pojedinih hranjivih tvari. Cilj ovog rada je pokazati primjere prihvatljivih odstupanja kod označavanja hranjive vrijednosti hrane koja vrijede u pojedinim zemljama. Prilikom definiranja prihvatljivih odstupanja u načelu se primjenjuju dva pristupa - intervali sa dvije granice i oni sa jednom granicom. Intervali odstupanja sa dvije granice mogu biti simetrični ili asimetrični. Simetrični intervali (npr. ± 25%) uglavnom se primjenjuju kod makronutrienata (bjelančevina, masti, ugljikohidrata) dok asimetrični intervali (npr. -20% +50%) su primjenjiviji kod nestabilnih mikronutrienata (vitamina i minerala koji su dodani hrani). Širi intervali primjenjuju se za manje stabilne vitamine (vitamin C i vitamine B skupine) , a uži intervali za vitamine topive u mastima (vitamini A, D, E) te minerale. Intervali sa jednom maksimalnom granicom (npr. +20%) primjenjivi su kod hranjivih tvari koje imaju mogući negativan učinak na ljudsko zdravlje, te je interes potrošača za što manjim unosom tih tvari (npr. šećeri, zasićene masnoće, sol). Intervali sa jednom minimalnom granicom (npr. – 20%) primjenjivi su kod hranjivih tvari koje imaju mogući pozitivan učinak na ljudsko zdravlje, te je interes potrošača za većim unosom tih tvari (vlakna, vitamini, minerali). U cilju primjene jedinstvenih kriterija prihvatljivih odstupanja u svim zemljama članicama, Europska komisija priprema jedinstveni vodič na nivou Europske unije koji bi se primjenjivao za hranu i dodatke prehrani, što je predviđeno i novom Uredbom (EU) br.1169/2011 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pružanju informacija o hrani za potrošače o označavanju hrane. Vodiči imaju za cilj da kroz utvrđena dozvoljena odstupanja osiguraju potrošačima točne informacije o kvaliteti hrane te služe kao pomoć proizvođačima hrane ali i nadležnim organima prilikom službenih kontrola hrane.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA