Pregled bibliografske jedinice broj: 627467
Ustavnost instituta oprosta u Zakonu o kaznenom postupku Republike Hrvatske
Ustavnost instituta oprosta u Zakonu o kaznenom postupku Republike Hrvatske // Zbornik Međunarodne konferencije o društvenom i tehnološkom razvoju STED2012 (UDK 343.3./7:342.4(497.13) / Prof dr Mile Vasić (ur.).
Banja Luka: PIM Univerzitet Banja Luka, 2012. (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 627467 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ustavnost instituta oprosta u Zakonu o kaznenom postupku Republike Hrvatske
(Institute of amnesty and its constitutionality in criminal procedure act)
Autori
Smoljić, Mirko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik Međunarodne konferencije o društvenom i tehnološkom razvoju STED2012 (UDK 343.3./7:342.4(497.13)
/ Prof dr Mile Vasić - Banja Luka : PIM Univerzitet Banja Luka, 2012
ISBN
978-86-7747-445-4
Skup
STED2012 Međunarodna konferencija o društvenom i tehnološkom razvoju
Mjesto i datum
Banja Luka, Bosna i Hercegovina, 28.09.2012. - 29.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Zakon o kaznenom postupku; oprost; ustav; državno odvjetništvo; USKOK
(Criminal Procedure Act; Amnesty; The Constitution; The State Attorney's)
Sažetak
U radu je razmatran sadržaj, implikacije i moguća neustavnost člana 286. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Republike Hrvatske koji daje mogućnost državnom odvjetniku da svjedoku koji je izjavio kako neće svjedočiti jer bi sebe ili sebi blisku osobu izvrgnuo kaznenom progonu dade izjavu kako ga neće, kao ni njemu blisku osobu, kazneno goniti. Uvjet je da potpiše tzv. “oprosnicu” da se na osnovi izjave toga svjedoka dobiju važni podaci za dokazivanje kaznenog djela drugoj osobi, a da je za to djelo propisan zatvor od deset godina ili duži. Zakon je ovdje pomješao institut svjedoka i osumnjičenog te ostavio niz otvorenih pitanja, nejasnoća i mogućnost zloupotrebe. Državni odvjetnici dobili su ovlaštenja istražnog suca, a s tzv. „oprosnicama“ stavljaju se u poziciju predsjednika države koji jedini može davati oprost. Član 98. Ustava Republike Hrvatske propisuje da pomilovanja daje Predsednik Republike. Institut oprosta je snažan mehanizam kojim se koriste državni odvjetnici u suzbijanju najtežih kaznenih djela, međutim ostaju dvojbe oko ustavnosti tog instituta i nakon više ustavnih tužbi, mogućnost da Ustavni sud ukine to ovlaštenje državnom odvjetniku odnosno stavi izvan snage član 286. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Republike Hrvatske.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Pravo
