Naslov
Postanak ranosrednjovjekovne Splitske nadbiskupije – između historiografske tradicije i novih tumačenja
(The establishment of Early Medieval diocese of Split – between historiographic tradition and new interpretations)

Autori
Basić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Predavanje u Ogranku Matice hrvatske u Splitu povodom proslave blagdana sv. Dujma-Sudamja i Dana grada Splita

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 30.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Split; Salona; kasna antika; rani srednji vijek; crkva; kontinuitet
(Split; Salona; Late Antiquity; Early Middle Ages; Church; continuity)

Sažetak
Javno predavanje u Ogranku Matice hrvatske u Splitu povodom proslave blagdana sv. Dujma-Sudamja i Dana grada Splita. Crkva i njen ustroj u Dalmaciji ranoga srednjeg vijeka jedna je od ključnih sastavnica društvenog razvoja. Moderna je hrvatska historiografija od sredine 19. stoljeća neprekidno obraćala veliku pozornost ranosrednjovjekovnom razdoblju crkvene povijesti, što je rezultiralo veoma obimnom historiografskom produkcijom. Bibliografija radova o tom problemu narasla je gotovo do nepreglednosti. Sadržajni je opseg pojedinih pitanja iz crkvene povijesti veoma širok, ali je u žarištu interesa povjesničarâ redovito ostajalo pitanje početaka crkvenoga života u ranom srednjem vijeku. Ono je, kao pitanje kontinuiteta, odnosno kao pitanje obnove crkvenoga ustroja na istočnom Jadranu, stožerni orijentir hrvatske medievistike sve do suvremenosti. U njegovu je središtu najranija prošlost splitske Crkve i njezin odnos prema salonitanskoj Crkvi. Sav taj istraživački interes potekao je iz činjenice što je salonitansko-splitsko područje sačuvalo nekolicinu spomenika i povijesnih vrela relevantnih za to pitanje, kakvih se nije u tolikoj mjeri sačuvalo u drugim dalmatinskim crkvenim zajednicama. Svi su ti izvori neprestano poticali historiografiju na reviziju starih te oblikovanje novih tumačenja i datacija početaka splitske biskupije, odnosno nadbiskupije. Osnovna razmimoilaženja odnose se na vrijeme kada je u Dioklecijanovoj palači obnovljena Salonitanska nadbiskupija: je li se to odvilo u prvoj polovici 7. stoljeća ili krajem 8. stoljeća? Je li kontinuitet između stare i nove crkvene zajednice bio izravan ili neizravan? Predavanje je ponajprije zamišljeno kao pregled problematike (glavnih smjernica u razvoju dosadašnje historiografije), zadržavajući mogućnost da se iznesu i nove interpretacije, osobito s obzirom na rezultate novih istraživanja iz prethodnih deset godina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA