Naslov
Opći faktor ličnosti i inteligencija kao prediktori Predigerovih i Hoganovih dimenzija interesa
(General personality factor and intelligence as predictors of Prediger's and Hogan's dimensions of interests)

Autori
Letina, Srebrenka ; Kristofić-Ambruš, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
SAVREMENI TRENDOVI U PSIHOLOGIJI NOVI SAD 14-16.10.2011. KNJIGA REZIMEA / Kovič, V. - Novi Sad, 2011, 230-231

Skup
SAVREMENI TRENDOVI U PSIHOLOGIJI

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 14.10.2011. - 16.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
opći faktor ličnosti; interesi; ljudi/stvari i podaci/ideje dimenzija; socijabilnost; konformnost
(general personality factor; inetrests; people/things and data/ideas dimensions; sociability; comformity)

Sažetak
Predigerove dimenzije ljudi/stvari (LJS) i podaci/ideje (PI) te Hoganove dimenzije socijabilnost/konformnost (S i K) često su korišteni faktori višeg reda u području istraživanja interesa. Cilj istraživanja bio je ispitati prediktivnu snagu općeg faktora ličnosti (GPF), opće inteligencije i spola kao prediktora Predigerovih i Hoganovih dimenzija interesa. U istraživanju su sudjelovala dva različita uzorka: uzorak 1 čine 132 VSS djelatnika tvrtke (M=33%, Ž=67%, raspon dobi 22-48 g.), a uzorak 2 čine 306 učenika strukovnih srednjih škola (M=27%, Ž=73%, raspon dobi 15-19 g.). Primijenjeni su sljedeći instrumenti: Big Five Petfaktorski upitnik ličnosti, Hollandov Upitnik profesionalnih interesa, Multifaktorska baterija testova – subtestovi perceptivne brzine, numeričke i prostorne sposobnosti te verbalne inteligencije, i Progresivne matrice za napredne. Analizom glavnih komponenti na pet crta ličnosti dobiven je jedan faktor koji objašnjava 50% varijance u rezultatima. Kao rezultat na općem faktoru ličnosti (GPF) korišten je tako dobiven faktorski rezultat svakog ispitanika (N=438). U cilju provjere prediktivne snage GFP i inteligencije za dimenzije interesa višeg reda kao kriterijskih varijabli, proveden je niz hijerarhijskih regresijskih analiza na cijelom uzorku. U prvoj je skupini tih analiza prediktor u prvom koraku je opći faktor ličnosti, u drugom koraku inteligencija, a u trećem spol, dok je u drugoj skupini u prvom koraku prediktorska varijabla spol, u drugom opći faktor ličnosti, a u trećem inteligencija. Ukupna varijanca u LJS dimenziji objašnjena je 23% odabranim skupom varijabli prediktora – GFP 1, 5% (Beta=-0.12 ; p=0.02), inteligencijom 4% (Beta=-0.21 ; p=0.00), te spolom 18% (Beta=0.43 ; p=0.00) ; u drugoj hijerarhijskoj regresijskoj analizi gdje je u prvom koraku prediktor spol, njime se objašnjava 21% (Beta=0.46 ; p=0.00), a GPF i inteligencija skromno doprinose objašnjenju varijance (Beta=-0.12, p=0.01 ; Beta=-0.12 ; p=0.02). Varijanca u PI dimenziji objašnjena je ukupno samo 5%, gdje GPF objašnjava manje od 3% (Beta=0.17 ; p=0.00), a inteligencija i spol nemaju značajan doprinos. Varijanca u K dimenziji objašnjena je ukupno 16%, faktorom ličnosti 4% (Beta=0.21 ; p=0.00), inteligencijom 4%(Beta=-0.02 ; p=0.00), dok spol doprinosi povrh tih varijabli s još 8% u prvoj hijerarhijskoj analizi (Beta=-0.29 ; p=0.00), dok u drugoj hijerarhijskoj analizi, u prvom koraku spol objašnjava 10% (Beta=-0.32 ; p=0.00). Varijanca u S dimenziji objašnjena je ukupno 13%: GPF se nije pokazao prediktivnim (Beta=0.21 ; p=0.655), inteligencija objašnjava 2% (Beta=-0.13 ; p=0.02), a spol doprinosi još 11% (Beta=0.34 ; p=0.00), dok u drugoj hijerarhijskoj analizi povrh spola, ličnost i inteligencija nemaju značajan doprinos. Dobiveni rezultati ukazuju na postojanje različite važnosti odabranog skupa prediktora na predviđanje dimenzija interesa višeg reda. Također, ukazuju na važan doprinosa spola, te relativno niži doprinos GFP i inteligencije u objašnjavanju nekih hipotetskih dimenzija. Istraživanje predstavlja doprinos metodološkim i praktičnim implikacijama ispitivanja prediktivne snage inteligencije i GFP za previđanje dimenzija interesa višeg reda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA