Pregled bibliografske jedinice broj: 626559
Odnos morfoloških svojstava tla i vode u tlu u nizinskim šumama središnje Hrvatske
Odnos morfoloških svojstava tla i vode u tlu u nizinskim šumama središnje Hrvatske, 2006., doktorska disertacija, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 626559 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos morfoloških svojstava tla i vode u tlu u nizinskim šumama središnje Hrvatske
(Relationship of morphological properties of soil and soil water in the lowland forests of central Croatia)
Autori
Pilaš, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
26.05
Godina
2006
Stranica
241
Mentor
Pernar, Nikola
Ključne riječi
tlo; voda; morfološka svojstva tla
(soil; water; morphological properties of soil)
Sažetak
Disertacija je opsega 241 stranica iza kojih slijede 2 stranice životopisa i dvije stranice priloga.U okviru disertacije se osim tekstualnog dijela nalazi i 118 slika - grafikona, 15 tablica i 7 fotografija. Nakon predgovora, sažetka na hrvatskom i engleskom te popisa slika, tablica i fotografija, rad je strukturalno podijeljen u 8 poglavlja, kako slijedi: 1. Uvod – 2. Hipoteza i cilj istraživanja – 3. Značajke istraživanog područja – 4. Metode rada – 5. Rezultati istraživanja – 6. Rasprava - 7. Zaključak - 8. Literatura - Na 10 stranica abecednim redom popisano je 137 citiranih literaturnih izvora, od kojih znatan broj iz najsvježije znanstvene periodike, zaključno sa stranicom 241. U uvodnom poglavlju autor ukratko prikazuje općenitu problematiku nizinskih šuma središnje Hrvatske koja je s ekološko-uzgojnog aspekta u najvećoj mjeri usmjerena na izučavanje vodnog režima tala kao dominantnog činitelja pojave i opstojnosti tamošnjih šuma, sastavljenih prvenstveno od šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Autor daje iscrpan prikaz dosadašnjih istraživanja koja su se provodila u šumskim kompleksima središnje Hrvatske, a koja su tematski bila vezana uz izučavanje tla, vegetacije, šumskouzgojnih, ekoloških, geoloških i hidrogeoloških značajki.kao i aktivnosti na uspostavi piezometarskog sustava monitoringa. Nadalje autor navodi i pristupe korištene u svijetu, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama, pri istraživanjima funkcionalnog aspekta sličnih staništa koja uključuju njihove glavne komponente, izvore vlaženja, tlo i vegetaciju. Autor prikazuje osnovne značajke hidrologije nizinskih šumskih staništa, prvenstveno vezanu uz problematiku kretanja vode, daje i prikaz klasifikacije nizinskih staništa te osnovne modele otjecanja. U zasebnoj uvodnoj cjelini detaljno definira osnovna redoksimorfna svojstva hidromorfnih tala te opisuje njihov nastanak, daje detaljno objašnjenje procesa redukcije i oksidacije koji su u najvećoj mjeri zaslužni za pojavu specifične morfologije hidromorfnih tala. U drugom dijelu autor postavlja hipoteze istraživanja proiznikle iz dosadašnjih literaturnih saznanja te vlastitih zapažanja usvojenih kroz višegodišnji rad na problematici nizinskih šumskih staništa. Postavlja jasne ciljeve istraživanja te opisuje razloge i motive za njihovu uspostavu i daljnju razradu. U poglavlju Značajke istraživanog područja autor daje prikaz hidrografije, geomorfoloških značajki, općih pedološko-vegetacijskih značajki te karakteristika klime na istraživanom području uz osvrt na antropogeni utjecaj odnosno na glavne hidrotehničke aktivnosti koje utječu na režim vode u šumskim kompleksima pokupskog bazena, Turopoljskog luga, Česme, Varoškog luga i Žutice. Autor daje i detaljniji pedološko-vegetacijski opis staništa na piezometarskim stacionarima. U narednom poglavlju autor daje iscrpni prikaz korištenih materijala i primjenjenih metoda istraživanja i bogato ga ilustrira. Taksativno je ovo poglavlje podijeljeno na: terensko uzorkovanje tla i procjenu sastojinskih parametara, procjenu morfoloških redoksimorfnih osobina hidromorfnih tala, definiranje morfoloških i hidroloških varijabli, statističku analizu varijabli te njihovu prostornu analizu korištenjem GIS-a. U poglavlju «Rezultati istraživanja», autor na 41 stranici donosi rezultate slojevitog istraživanja pregledno ih podijelivši u 12 potpoglavlja. U prvom dijelu rezultata istraživanja daje prikaz hidrografske mreže, prirodne i umjetne vodotoke) te analizu hidrogeomorfoloških prilika izvedenih iz topografske osnove 1:25000 kao i njihov odnos spram piezometarskih lokacija u istraživanim šumskim kompleksima. U drugom dijelu data je sinteza rezultata procjene morfoloških varijabli (H, V, i REDCON kao i izvedenih varijabli boje X, Y, Z i R, G, B) i proračuna trajanja zasićenosti tla (WLR) po šumskim kompleksima. Rezultati procjene morfoloških varijabli kao i hidrološke varijable su obrađeni s ciljem utvrđivanja razlika između lokaliteta i to pomoću Kolmogorov-Smirnov testa i klasterske analize. U trećem dijelu dat je prikaz prostornog trenda morfoloških varijabli pomoću GIS interpoliranih rasterskih i pseudokolornih kompozitnih slojeva te prostorni prikaz procijenjene zasićenosti tla vodom pomoću GLZ modela. Prethodno izradi prostornog modela procjene trajanja zasićenosti tla vodom iz morfoloških varijabli tla istražen je međusobni odnos zavisnih i nezavisnih varijabli te su dati osnovni parametri modela. U četvrtom dijelu prikazani su rezultati geokemijskih analiza uzoraka na manjem dijelu lokaliteta izabranih iz različitih klasterskih grupa na osnovu različitih morfoloških razlika. U istom dijelu data je usporedba morfoloških i fizikalno-kemijskih svojstava djelomičnim korištenjem rezultata prethodnih istraživanja na području pokupskog bazena. U petom dijelu poglavlja Rezultati obrađivan je međusobni odnos morfologije i vode u tlu te sastojinskih parametara i vegetacije odnosno učešća glavnih vrsta drveća. U raspravi se autor osvrće na rezultate svojih istraživanja, kritički ih razmatra i vrednuje u kontekstu sličnih istraživanja (ako ona postoje). Pažnju usmjerava na značenje i činitelje morfoloških varijacija morfoloških varijabli tla na području središnje Hrvatske. Detaljno sagledava značenje pojedinih komponenti odnosno varijabli boje (nijansa, vrijednost i kroma) s obzirom na njihov odnos prema zasićenosti tla vodom kao i na specifično značenje distribucije željeznih mazotina. Pažnju također poklanja i regionaizaciji morfoloških značajki te trajanju zasićenosti tla vodom utvrđenih iz piezometarskih mjerenja u razmatranim šumskim kompleksima. Disertaciju završava nizom od 11 zaljučaka kojima sintetizira i zaokružuje najvažnija postignuća provedenog istraživanja odnosa morfoloških svojstava tla i vode u tlu na području središnje Hrvatske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije