ࡱ> egbcd'`Kbjbj 8RU&X X X (  |C|C|C8CPE FF"F:GGGGG $h2  GGGGG2 GG?wwwGh# G G wG ww[ NGE Ћd>|CjH Z6U0YtYlNNY GGwGGGGG22wGGGGGGG $"+ +  dr. sc. Jasna `ulenti Begi U iteljski fakultet u Osijeku Amir Begi, prof. I. gimnazija u Osijeku Mogunosti interdisciplinarnog povezivanja nastave glazbe s neglazbenim predmetima Sa~etak Prema va~eem nastavnom planu i programu za osnovnu akolu predla~e se predmetno i meupredmetno povezivanje sadr~aja na horizontalnoj i vertikalnoj razini, a u didakti kim uputama gimnazijskog programa glazbene umjetnosti preporu uje se usporedba glazbenih obilje~ja nekoga razdoblja sa zbivanjima u likovnoj umjetnosti i knji~evnosti. Povezivanje nastave glazbe s neglazbenim nastavnim predmetima mogue je na eksplikativnoj razini (povijesnoj, stilskoj, formalnoj i sl.) s obzirom na to da je glazba neprikaziva ka, autonomna umjetnost. U radu je prikazana integrirana (interdisciplinarna) nastava koja se izvodila u O` Franje Kre~me u Osijeku tijekom akolskih godina 2005./06., 2006./07. i 2007./08. kada je bila aktualna primjena HNOS-a (Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda) i uvoenje novoga nastavnoga plana i programa za osnovnu akolu koji je stupio na snagu 2006. godine. Integrirana se nastava provodila na osnovu interdisciplinarne povezanosti sadr~aja nastave glazbene kulture sa sadr~ajima neglazbenih predmeta, tj. s hrvatskim jezikom, geografijom, njema kim jezikom i vjeronaukom. Integriranu (interdisciplinarnu) nastavu trebalo bi povremeno ostvarivati jer pridonosi uklanjanju u eni kog zamora i smanjuje monotoniju. Interdisciplinarni pristup nastavu ini zanimljivijom. Sadr~aje i aktivnosti koje realiziramo s razli itih stanoviata u okviru integrirane nastave treba realizirati na jednak na in kao ato bi se ostvarivali i u nastavi svakog pojedinog predmeta koji su uklju eni u takvu nastavu. Na taj na in povezivanje nastave glazbe s drugim predmetima ne bi bilo nauatrb glazbe, niti na atetu neglazbenih predmeta. Klju ne rije i: interdisciplinarnost, integrirana (interdisciplinarna) nastava, nastava glazbe, timska nastava. Uvod Inter HYPERLINK "http://www.hrleksikon.info/abecedarij/D/8174/disciplina" disciplinarnost je prou avanje koje se oslanja na viae razli itih znanstvenih  HYPERLINK "http://www.hrleksikon.info/abecedarij/D/8174/disciplina" disciplina odnosno interdisciplinaran je onaj koji se zasniva na viae disciplina, naj eae znanstvenih. Disciplina je dio ili grana znanosti, koja ima poseban predmet i posebnu metodologiju, pa se tretira kao zasebna znanost odnosno znanstvena disciplina je sustavni skup znanja, metoda, procedura (algoritama) i tehnika koji, u nekom vremenu i s dovoljnom pouzdanoau, smatramo istinitima. Po svom zna enju odgovara pojmu pojedina ne znanosti, jedne zaokru~ene cjeline dijela znanosti, i dio je sveukupne znanosti (Belak, 2005). Discipline se klasificiraju prema podru jima, no osim znanstvenih postoje i umjetni ka podru ja, pa stoga i umjetni ke discipline. Znanstvena i umjetni ka su podru ja prirodne znanosti, tehni ke znanosti, biomedicina i zdravstvo, biotehni ke znanosti, druatvene znanosti, humanisti ke znanosti, umjetni ko podru je, interdisciplinarna podru ja znanosti te interdisciplinarna podru ja umjetnosti (Pravilnik o znanstvenim i umjetni kim podru jima, poljima i granama, 2009). Glazbena umjetnost, kao umjetni ka disciplina, pripada u umjetni ko podru je. Nastavni (akolski) predmeti su znanstvene ili umjetni ke discipline prilagoene akolskoj nastavi. Preraen sadr~aj odgovarajuih disciplina mora biti u skladu s karakterom akole i psihofizi kim razvitkom u enika. Zato neki predmeti dobivaju sadr~aj samo jedne odgovarajue znanosti, npr. matematika, fizika, povijest, a drugi imaju interdisciplinarni karakter pa se sadr~aj uzima iz viae disciplina, npr. priroda i druatvo u osnovnoj akoli ili osnove tehni kog obrazovanja u srednjoj akoli. Glazba se u osnovnoakolskoj nastavi upoznaje kroz predmet koji se naziva glazbena kultura, a u srednjoakolskoj opeobrazovnoj nastavi, to nije gimnaziji, kroz predmet nazvan glazbena umjetnost. Prema va~eem nastavnom planu i programu za osnovnu akolu predla~e se predmetno i meupredmetno povezivanje sadr~aja na horizontalnoj i vertikalnoj razini te se poti e redovita i trajna suradnja nastavnika u obliku rasprava o povezanosti odgojno-obrazovnih sadr~aja s drugim odgojno-obrazovnim podru jima i/ili predmetima. U planu i programu osnovne akole izdvaja se izvanu ioni ka nastava, kao mogunost interdisciplinarnoga povezivanja sadr~aja razli itih nastavnih predmeta, koja e omoguiti lakae i br~e u enje te timski rad nastavnika kojim se ostvaruje meupredmetno povezivanje sli nih ili zajedni kih nastavnih sadr~aja. Takoer se navodi projektna nastava koja podrazumijeva uklju ivanje u enika u razli ite tematske projekte koji mogu trajati jedan akolski sat ili itavu akolsku godinu ovisno o planiranju jednog ili viae nastavnika. Projektna nastava treba biti barem u jednom segmentu povezana s planom i programom pa se ostali korelirajui predmeti nadovezuju svojom graom. U projektnoj nastavi zastupljeni su svi tipovi rada - frontalni u razredu (priprema na po etku projekta i zaklju ak na kraju), grupni rad u razredu i izvan njega (istra~ivanja, pronala~enje relevantnih elemenata za projekt, prezentacija) te samostalni rad (pronala~enje grae u literaturi ili na internetu, pisanje eseja, referata i sl.) (Nastavni plan i program za osnovnu akolu, 2006). U didakti kim uputama gimnazijskog programa glazbene umjetnosti preporu uje se usporedba glazbenih obilje~ja nekoga razdoblja sa zbivanjima u likovnoj umjetnosti i knji~evnosti (Nastavni programi glazbene umjetnosti, 1994). U pedagoakoj literaturi esto se za pojam meupredmetnog i predmetnog povezivanja koristi pojam korelacija (lat.) koji zna i suodnos, meuzavisnost, uzajamnu zavisnost. U eksperimentalnom planu i programu koji je prethodio izradi nastavnog plana i programa za osnovnu akolu iz 2006. god. vezano za nastavu glazbene kulture i korelaciju stoji sljedee:  Glazba je neprikaziva ka, autonomna umjetnost i u njoj nema mjesta za korelacije, tj. za ona povezivanja u kojima bi neki drugi sadr~aj doprinosio boljem razumijevanju, do~ivljavanju i prihvaanju glazbe, odnosno u kojima bi glazba doprinosila boljem razumijevanju, do~ivljavanju i prihvaanju nekoga drugog, umjetni kog ili znanstvenog sadr~aja. Jedini sadr~aji koji mogu doprinijeti boljem razumijevanju, do~ivljavanju i prihvaanju glazbe, odnosno s kojima je glazbena kultura u korelaciji su predmeti: geografija, hrvatski jezik - narodna knji~evnost, a vezano uz folklorne teme (Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu akolu, 2005, 63). Naime, temu folklorna glazba mo~e se povezivati s narodnom knji~evnoau, narodnim plesom i geografijom. U osmom se razredu predla~e povezivanje nastave knji~evnosti i nastave glazbene kulture na na in uo avanja knji~evnih djela koriatenih kao operni predloaci. Osim toga, u istom se razredu predla~e koreliranje glazbeno-povijesnih tema s povijeau i likovnom umjetnoau (isto, 2005). Rojko (2012) takoer smatra da je jedina stvarna mogunost korelacije glazbe s ostalim nastavnim predmetima na eksplikativnoj razini: povijesnoj, stilskoj, formalnoj i sl. Mogue je, dakle, povezivati nastavu knji~evnosti s nastavom glazbe tako da se korelativno (zapravo: komparativno) obradi neko razdoblje, oblici ili umjetni ki pravac. Isto je to mogue i s nastavom povijesti, geografije (ako je rije  o cjelovitom upoznavanju nekog kraja ili neke strane zemlje), likovne kulture i sl., pri emu treba naglasiti da u svim tim primjerima glazba ostaje autonomna i tu nikakve stvarne korelacije nema. Povezivanje, primjerice teksta neke pjesme s nekim izvanglazbenim dogaajem ili pojavom mo~da mo~e imati neki motivacijski u inak, napose u najmlaih u enika, ali je za samu glazbu sasvim irelevantan (Rojko, 2005, 15). Jensen (2003) predla~e uklju ivanje glazbe u sadr~aje iz povijesti, zemljopisa, druatvenih znanosti i, na primjer, navodi mogunost plesanja plesova razli itih razdoblja: charlston, jitterbug, swing. Isti autor navodi konkretne primjere povezivanja nastave glazbe s drugim sadr~ajima te navodi da e se, primjerice, glazba i materinski jezik povezivati tako ato e se neka pjesma, npr., obraditi s glazbenog i s knji~evnog aspekta, a na jednak se na in mo~e obraditi i opera i druge glazbene vrste u kojima je na bilo koji na in prisutno knji~evno djelo. Sli na se povezanost mo~e postii i s nastavom stranog jezika. Jensen spominje engleski, gdje e se na temi Macbetha moi, uz Shakespearea, govoriti i o Verdiju i R. Strausu, na temi Otella o Rossiniju, Verdiju i DvoYku i sl. Povezivanje s druatvenim znanostima Jensen postavlja eksplikativno kao upoznavanje glazbenih vrsta i njihove uloge u ~ivotu: na poslu, u propagandi, na radiju, na TV, itd. Povijest i glazba povezuju se tako da se neka epoha obradi cjelovito, dakle i s glazbenog aspekta. Na jednak na in povezuje se glazba s likovnom umjetnoau, a analogno tome i geografija s glazbom: pri obradi nekog kraja ili neke strane zemlje obradit e se i njezina glazba. Jensen predvia povezivanje glazbe s matematikom upozoravanjem na simboliku brojeva i njihovu ulogu u glazbi, dok fizika i glazba imaju zajedni ko podru je akustike (Jensen, 1978 prema Rojko, 2012, 116). Lazar (2004) takoer navodi neke od prakti nih na ina integracije glazbe u neglazbene predmete. itanje i pravopis: u enici pljeau u ritmu na slogove novousvojenih rije i; u enici nau e itati tekst pjesme te pjevaju pjesmu nakon ato tekst mogu pro itati ispravno i te no; prezentirati u enicima pjesmu putem snimke, a nakon sluaanja razgovarati o nepoznatim rije ima te na taj na in usvojiti novi vokabular. Pisanje: u enici sluaaju kratku pjesmu, potom zapisuju rije i, a kada zavrae, mogu otpjevati ono ato su zapisali. Povijest/zemljopis: kad se obrauju povijesne teme sluaati pjesme iz razli itih razdoblja; sluaati pjesme iji tekstovi obrauju povijesne dogaaje te razgovarati o sadr~aju teksta; sluaati pjesme iz razli itih zemalja tijekom upoznavanja razli itih kultura te usvajanja gradiva zemljopisa. Matematika: koristiti u enicima poznate pjesme da bi se prebrojao broj slogova u naslovu pjesme; prou avati notne vrijednosti (cijelu notu, polovinku, etvrtinku, osminku ...) da bi se uo io koncept podjele nota na manje vrijednosti. Vidulin-Orbani (2004) smatra da su mogunosti korelacije nastave glazbe s drugim predmetima ograni ene, odnosno da se ona svodi na komparaciju sadr~aja dvaju predmeta. Na primjerima povezivanja osnovnoakolskih sadr~aja razli itih predmeta tako, primjerice, navodi da, dok objaanjavamo i pokazujemo kako pravilno disati, mo~emo ih podsjetiti na sustav organa za disanje ili pak, kada ih u imo notno pismo, spomenemo da ve poznaju jedno pismo. Kod obrade mjere mo~emo zaplesati valcer ili polku, prilikom obrade glazbenog razdoblja mo~emo navesti zanimljive i zna ajne podatke o prilikama toga vremena, a upoznavanje odreenoga zemljopisnog podru ja mo~emo potkrijepiti glazbom toga kraja. Dobrota (2012) isti e da je i unutar glazbene nastave mogue ostvariti izvanglazbene i unutarglazbene korelacije. Kao primjer izvanglazbene korelacije navodi povezivanje skladbe Plesa sa sabljama iz baleta Gajane A. Ha aturjana i kor ulanskog plesa moreaka, jer e se na taj na in produbiti dje je znanje o kulturnoj baatini. Sli no je i kod etnomuzikoloakog pristupa obradi neke narodne pjesme ili skladbe kojim u enici upoznaju instrumente, noanje, druatvene uvjete u kojima je skladba/pjesma nastala te u kojim se prilikama izvodila. Unutarglazbena korelacija je u glazbenom pogledu kvalitetnija i ostvaruje se unutar samih glazbenih sadr~aja. Na primjer, usporedba skladbi u kojima se javlja accelerando (U peini gorskoga kralja iz suite br. 1 Peer Gynt, E. Grieg/3. st. Simfonije s igra kama, L. Mozart) ili usporedba skladbi u kojima je koriatena ista tema (Kornja a iz Karnevala ~ivotinja, C. Saint-Sans/Can-can iz Orfeja u podzemlju, J. Offenbach). Integrirana (interdisciplinarna) nastava Prema Jensenu (2003) interdisciplinarno u enje je proces sli an na inu na koji ljudski mozak prirodno u i. Naa je mozak stvoren za takvo u enje - iz viae izvora, po redu ili izvan reda, na mnogo razina, s puno nastavnika i iz mnogo kutova (isto, 2003, 99). U interdisciplinarnom pou avanju aktivnosti se planiraju iz perspektive u enika jer interdisciplinarni pristup u enju najbolje odgovara u enju u stvarnom ~ivotu koje integrira i povezuje sadr~aje razli itih podru ja te daje novu kvalitetu (Buljubaai-Kuzmanovi, 2007). Kostovi-Vranjea i `oli (2011) isti u da nema jedinstvenog tuma enja interdisciplinarnog u enja i pou avanja o emu svjedo e razli iti nazivi poput naziva: interdisciplinarna nastava, integrirana nastava, integrirani kurikulum, tematska nastava i sinergisti ka nastava. U naaemu radu odlu ili smo se za pojmove integrirane i interdisciplinarne nastave. Integrirana (interdisciplinarna) nastava mo~e se provoditi kroz dva ili viae predmeta koji imaju zajedni ki sadr~aj (temu) prou avanja. Mo~e se provoditi u akoli ili izvan nje i u njoj mogu sudjelovati dva ili viae razredna odjela. Sudjelovanjem dva ili viae nastavnika ostvaruje se tzv. timska nastava koja pridonosi uklanjanju monotonije koja prati svaku jednoli nost u radu. U praksi se pokazalo da se uz timski rad nastavnika lakae povezuju srodni nastavni sadr~aji te da se bolje iskoriatavaju sposobnosti pojedinih nastavnika. Nastavnici dijele odgovornost za pripremanje, planiranje, realizaciju i vrednovanje izvoenja nastave. Timska nastava zahtijeva od nastavnika dogovaranje prije realizacije samoga sata radi jedinstvenog nastupa pred u enicima. U dobro organiziranoj timskoj nastavi smialjeno se izmjenjuju razni specijalni oblici rada  od individualnog i individualiziranog, preko rada u parovima i manjim grupama do onoga s velikim grupama u enika. Trajanje nastavnih aktivnosti uz takvu organizaciju rada ne mo~e biti strogo ograni en na 45-minutni nastavni sat (Bognar i Matijevi, 2002). Ostvarivanje timske nastave u predmetnoj nastavi, odnosno u viaim razredima osnovne akole te u srednjoj akoli, zahtijeva od nastavnika dogovor o temi sata koja e se upoznavati s razli itih aspekata, osmialjavanje aktivnosti sata, tijeka sata, tj. redoslijeda izmjenjivanja aktivnosti, pripremanje nastavnih materijala te dogovor termina realizacije integrirane (interdisciplinarne) nastave koji treba uskladiti s rasporedom nastavnika i razrednih odjela koji e biti uklju eni u takvu nastavu. Iz navedenog vidimo da integrirana (interdisciplinarna) nastava od nastavnika zahtijeva dosta pripreme i veliku suradnju. U istra~ivanju koje je provela `ulenti Begi 2006. godine uo eno je da tek manji broj predmetnih nastavnika glazbe (njih 5 od 21) ne provodi integriranu nastavu. Nastavnici su izjavili da takvu nastavu naj eae provode s hrvatskim jezikom i vjeronaukom, zatim povijesti, likovnom kulturom i geografijom, dok su ostali predmeti manje zastupljeni. Iz toga proizlazi da je veina nastavnika glazbe bila svjesna da je glazba neprikaziva ka umjetnost te da je korelacija mogua jedino sa sadr~ajima iz knji~evnosti, geografije, povijesti te likovne umjetnosti (`ulenti Begi, 2009). U ni~im razredima osnovne akole, tj. u primarnome obrazovanju, realizacija integrirane (interdisciplinarne) nastave je u mnogo jednostavnija, jer u itelji primarnoga obrazovanja izvode nastavu svih obveznih predmeta te mogu samostalno korelirati sadr~aje razli itih predmeta. Levenduski (2005) je u svom istra~ivanju utvrdila da u itelji primarnoga obrazovanja smatraju da meupredmetnu korelaciju s nastavom glazbe najviae omoguuju povijesne teme. Interdisciplinarna povezanost nastave glazbene kulture s neglazbenim predmetima iz prakse Osnovne akole Franje Kre~me u Osijeku Prikazat emo integriranu (interdisciplinarnu) nastavu koja se izvodila u Osnovnoj akoli Franje Kre~me u Osijeku tijekom akolskih godina 2005./06., 2006./07. i 2007./08. kada je bila aktualna primjena HNOS-a (Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda) i uvoenje novoga nastavnoga plana i programa za osnovnu akolu, koji je stupio na snagu 2006. godine. Integrirana nastava provodila se na osnovu interdisciplinarne povezanosti nastave glazbene kulture s neglazbenim predmetima, tj. s hrvatskim jezikom, geografijom, njema kim jezikom i vjeronaukom. Na sjednicama razrednih vijea, koje su se odr~avale prije po etka akolske godine (godianje planiranje) te na po etku svakoga mjeseca (mjese no planiranje), dogovarao se mogui suodnos, tj. korelacija na osnovu godianjih planova i programa u kojima su u itelji/nastavnici na inili okvirni raspored tema/nastavnih jedinica. Na osnovu suodnosa (korelacije) realizirala se integrirana nastava, projekti, izvanu ioni ka ili terenska nastava. Pojedini predmeti npr. hrvatski jezik, strani jezici, glazbena i likovna kultura, ne moraju u svim podru jima slijediti zadani slijed, ve ga mogu uskladiti s drugim predmetima te tako ostvarivati suodnos (korelaciju), tj. interdisciplinarna meupredmetna povezanost. Hrvatski jezik i glazbena kultura Razredni odjeli: 5. a i b Tema sata: Folklor Podravine i Posavine Cilj: povezati sadr~aje iz hrvatskog jezika i glazbene kulture vezane uz folklor Podravine i Posavine Organizatori nastave: predmetni nastavnici hrvatskog jezika i glazbene kulture Trajanje: dva akolska sata (90 min.) Mjesto izvoenja: u ionica glazbene kulture Tijek sata Glazbena kultura Sluaanje: Pjesma Sako leto ima nekaj novoga. Nakon odsluaanog primjera u enici su trebali imenovati kraj iz kojega potje e glazbeni primjer (Podravina). Pronaali smo navedeni kraj na zemljopisnoj karti Hrvatske. Slijedilo je upoznavanje podravske pjesme Mila Marice metodom u enja pjesme po sluhu. Hrvatski jezik U enicima je podijeljen tekst pjesme Mila Marice, koji su individualno pro itali i napisali temu te vrstu lirske narodne pjesme. U paru su odvx& 6 D J b v x z & * , zm`SF9h9h@CJaJh9hH@CJaJh9ho@CJaJh9hj@CJaJh9h@CJaJh9hMf5@CJaJhTghMf0J5@\hTgh;h5@CJaJhTgh?5@CJaJhTgh5@CJaJhTghMf0J@\hTgh0J@\h9 h@hh@ hMf@hTghMf@ h9@:vxx z lnNPR\$dh^a$gdeg$d^a$gdTg$a$gd9gdTg $ a$gdTg$a$gdTg$a$gdTggd$a$gd9BNKK, 0<>(\v,.2BHٿٿٿٲٲٿ~h9h@CJaJh9h9@CJaJh9h;h@CJaJh9hj@CJaJh9h@CJaJh9hh~@CJaJh9h'@CJaJh9h@CJaJh9hE@CJaJh9h U@CJaJ1jln.JLNPR\^hj̾yiy]Q@Q@ jh hn0J@U\h hn0J@\hTghMf0J@\hTghTg5CJOJQJaJhTghMf5CJOJQJaJh9hL<@CJaJh9h@CJaJh9hMf@CJaJh9hMf5@CJaJh9h95@CJaJh9hE@CJaJh9h U@CJaJh9h9@CJaJh9h@CJaJ\^!&3f>2EPX2^eefflunprrvJLƍdhgdeg$dh`a$gdeg$dh`a$gdeg $dha$gdeg   "68:<Lpx <StuĻċri_VVGjh h?w0J@Uh h?w@h h?w@\h h?w0Jjh hMf0J@Uh hMf@\h hMf@jh hn0J@Uh hn0J@jh hn@Uh hn@h h@h h9@h hn0J@\ jh hn0J@U\h hn0J@\uPTXl8j !&!`!!!$ %n%r%t%yoybN&jh h#f,0J@B*Uphh hH@B*phh @B*phh h#f,@B*phh h#f,@\h h<@@h h#f,@h h#}@h hU@B*phh h<@h hU@h hT@h hV2*@h h @h h5@h h@h h:@t%v%%%%(&&&&''' ("(0(((((()))))))))** **2****ؾ˱~~~ulucu] h @h h<@@h h@h hT@h h@h h%@jh hb0J@Uh h9G@h h@h h#f,@B*phh h U@B*phh h@B*phh h"7@B*phh h<@@B*phh h<@B*CJph$***++ +4+6+>+\+`++++++ ,,0,,,-<-|---..n.......*/l/v///*0,000000001 1Z111Ļĩ莅h h'P@h hnz@h h#}@h h@h h<@hTgh9G@h h@h hb@h hT@h hH@h h%@h h9G@h h@ h @411112@2~33T4V4n444$5N55 6B6D6p6(7N7778^8x8889:9<9T99L::::F;V;^;`;p;x;z;ʽʓxʓr h @h h<@h h<@h hT@h h!#@&jh h K0J@B*Uphh h*[@B*phh hT@B*phh h*[@h hb@h h@h h@h h'P@h hnz@,z;;;;;<2<@<F<f<h<<<<<<==>=F=V=d=~========>>>D>F>J>R>b>f>|>>>>&?`???BB廲Ļ֩߅|hTghT@hTghc'@hTgh?@hTgh!#@hTghTg@h h?@h h<@h hT@h hk`@h hc'@h h!#@ h @h h*[@h hL<@h hnz@0BBB|C D D@d|ԁNjnrނ&ĻֲֻvlhTghTH5@hTgh?0J5@\hTghA(5@hTgh?5@hTgh]:n5@ h%H'5@hp(hp(@hp(hk`@hp(h/@hp(hTg@hp(h<@ hp(@hp(hh~@hp(hA @hp(h%@hp(hU@*&\prvԃ &D^`zʄlnt8<bv~ΆżΪ{ri`Z`΄΄` hp(@hTghPQ@hp(h @hh~hh~@hh~h)j@hTgh)j@hTght@hp(h%H'6@hp(h 6@hTgh @hp(h/@hp(hg@hp(h]:n@hTgh]:n@hTgh 5@hTgh<:5@hp(h%H'5@hp(hTH5@"2@h~ć f̈Έ(4@T̉J02ЋҋTDHJLnpʲh<hv5@h<h0.5@h<h5@hTgh;h5@hp(h<@ hp(@hp(h%@hp(ht@hp(h @hp(hh~@hp(h)j@hp(h;h@hp(h]:n@hp(hPQ@2čƍ؍$46J8:NPRrtv칳쳭줖ukaXOhTghb@hTghg@h<hg6@h<hb6@h<hvCJaJh<h cCJaJh<hgCJaJhTgh56CJaJhTgh]:n@ h0"@ h=@hTgh7QCJaJhTgh<@ hTg@hTghM@hTghM6@ h%H'@hTgh7Q@h<hb5@ƍҎ8:RtȒp2h\zdh^`gdeg $dha$gdeg $dha$gdeg̐ΐ&(Б(*4LpȒ0FJT&(*VZ "*,0ý÷խշգխ÷áշխ՗՗՗՗՗՗̗hTgh~xo6@Uh<hg6@hTghg6@ h%H'@ h V@hTghV0@hTgh~xo@hTghg@hTghb6@hTghb@hTghZ@ hJ@;govorili na pitanje: `to bismo mogli ponavljati i utvrivati na tekstu ove pjesme? (Jezik, pravopis, izra~avanje i stvaranje: vrste rije i, deklinacija imenica i pridjeva, odreeni i neodreeni oblici pridjeva, pravopisni i re eni ni znakovi, zarez u vokativu, dijalekti, govor, opisivanje& ; Knji~evnost: lirska pjesma, vrste lirskih pjesama, tema, motiv, slike, stih, kitica, ritam, epitet, onomatopeja, ponavljanje, preneseno zna enje). Glazbena kultura Sluaanje: Ples Stara polka. U enici su nakon odsluaanoga primjera trebali odrediti instrument i naziv plesa (cimbal i polka). Slijedio je, uz pomo fotografije, razgovor o cimbalu te o polki kao vrsti plesa. Sluaanje: Ples s rop ecom. Nakon odsluaanoga primjera u enici su odredili izvoa e  instrumente i naziv plesa (gci - violina i tamburaaki sastav te ples s rop ecom). Hrvatski jezik Nakon odsluaanih skladbi zapisali su najmanje pet opisnih pridjeva i komparirali ih (ponoviti komparaciju pridjeva). Glazbena kultura Sluaanje: Ples Kozatua. Nakon odsluaanog primjera u enici su prepoznali instrument i naziv plesa (dvojnice i kozatua). Hrvatski jezik i glazbena kultura Na osnovu fotografije opisana je, usmeno i pisano, podravska noanja. Glazbena kultura Sluaanje: Pjesma Repa. Nakon odsluaanoga primjera u enici su imenovali kraj iz kojega potje e glazbeni primjer (Posavina). Pronaali su ga na zemljopisnoj karti Hrvatske. Slijedilo je pjevanje otprije poznate pjesme Ja posijah repu. Hrvatski jezik Podijeljen je tekst pjesme Ja posijah repu. U enici su trebali napisati temu, vrstu, ritam, ulogu ponavljanja u pjesmi te u prvoj kitici prepoznati vrste rije i. Glazbena kultura Sluaanje: Pjesma Staro sito i korito. Nakon odsluaanog primjera u enici su odredili izvoa e  instrumente i karakter pjesme (violina i tamburice te aaljivi karakter). Hrvatski jezik i glazbena kultura Na osnovu fotografije opisan je izgled posavske noanje. Glazbena kultura Otpjevane su pjesme Ja posijah repu i Mila Marice Vjeronauk i glazbena kultura Razredni odjeli: 6. a i b Tema sata: Orgulje Cilj: upoznati orgulje s glazbenog i liturgijskog aspekata Organizatori nastave: predmetni nastavnici vjeronauka i glazbene kulture Trajanje: dva akolska sata (90 min.) Mjesto izvoenja: }upna crkva sv. Petra i Pavla ( katedrala ) Tijek sata U enici oba razreda s predmetnim nastavnicama pjeaice su se uputili u  katedralu u kojoj ih je do ekao, tada student, danas profesor glazbene pedagogije, koji posjeduje vjeatinu sviranja orgulja, iskazavai volju da upozna u enike sa zvukom i graom orgulja. Do orgulja se bilo potrebno popeti uskim, vijugavim stepeniatem ato je za sve u enike predstavljalo do~ivljaj. Orguljaa je najprije odsvirao Toccatu i fugu u d-molu, BWV 565 J. S. Bacha, a potom je u enike upoznao s dijelovima orgulja (manuali, registri, pedal) te demonstrirao njihove mogunosti. Slijedila su pitanja u enika. Potom su u enici pro itali tekstove koje su ranije pripremili na osnovu samostalnog istra~ivanja. Tekstovi su govorili o povijesnom nastanku i razvoju orgulja te konkretno o nastanku i gradnji orgulja u osje koj  katedrali . Takoer su istra~ili koji su skladatelji skladali za orgulje. Tijekom obilaska  katedrale na jednoj od freski u enici su uo ili harfu. Osim toga, zapazili su harmonij koji se koristi tijekom misnih obreda. Po dolasku u akolu u enici su zaklju ili da im se ovakva nastava svidjela te da bi ju voljeli eae imati. Njema ki jezik, geografija i glazbena kultura Razredni odjeli: 7. a i b Tema sata: }ivotni put Wolfganga Amadeusa Mozarta Cilj: upoznati stvaralaatvo W. A. Mozarta s glazbenog, jezi nog i zemljopisnog aspekata Organizatori nastave: predmetni nastavnici hrvatskog jezika, geografije i glazbene kulture Trajanje: dva akolska sata (90 min.) Mjesto izvoenja: u ionica geografije Tijek sata Njema ki jezik i glazbena kultura Gledanje ulomka filma o Be u na njema kom jeziku i uo avanje predstavnika klasicizma (J. Haydn, L. van Beethoven i W. A. Mozart). Razgovor o predstavnicima. Glazbena kultura Sluaanje: Wolfgang Amadeus Mozart: Mala nona muzika, 1. stavak. U enici su prepoznali djelo i skladatelja. Geografija i glazbena kultura Prezentacija putem PowerPointa: }ivotni put Wolfganga Amadeusa Mozarta (Salzburg je grad u kojem se prije 250 godina rodio W. A. Mozart. U enici su upoznali gradove u kojima je ~ivio, nastupao i skladao Mozart te njihove kulturno-povijesne znamenitosti. Saznali su da je poznatu operu Don Giovanni napisao u Pragu, a arobnu frulu i Requiem u Be u, gdje je i umro 1791. godine.) Tijekom prezentacije u enici su bilje~ili imena gradova u kojima je Mozart nastupao, a zatim ih ozna ili na slijepoj karti Europe. Njema ki jezik i glazbena kultura Pomou teksta o W. A. Mozartu, na hrvatskom i njema kom jeziku, u enici su u grupama rijeaili kri~aljku o njegovom ~ivotu i djelu. Glazbena kultura Sluaanje: W. A. Mozart: Mi lagnero tacendo. U enici su prepoznali zbor Be kih dje aka, viaeglasno pjevanje i talijanski jezik. Njema ki jezik Rjeaavanje u paru radnog listia Wiener Sngerknaben. Glazbena kultura Pomou stripa upoznali su se sa sadr~ajem opere arobna frula. Sluaanje: W. A. Mozart: arija Papagena (Ein Mdchen oder Weibchen wnscht Papageno sich!) i arija Kraljice noi (Der Hlle Rache). U enici su u paru tijekom sluaanja pratili tekst arija, a nakon sluaanja odredili pripadnosti arija glavnim likovima te pjeva ke glasove. Geografija, glazbena kultura i njema ki jezik Na kraju sata, rjeaavajui radne listie iz geografije, glazbene kulture i njema kog jezika, ponovljeni su obraeni sadr~aji. Njema ki jezik i glazbena kultura Razredni odjeli: 8. a i b Tema sata: Stille Nacht Cilj: upoznati pjesmu Stille Nacht s glazbenog i jezi nog aspekata Organizatori nastave: predmetni nastavnici njema koga jezika i glazbene kulture Trajanje: dva akolska sata (90 min.) Mjesto izvoenja: u ionica njema kog jezika Tijek sata Glazbena kultura Sluaanje: Ulomak pjesme Stille Nacht. U enici su imali zadatak prepoznati pjesmu i uo iti izvoa e (Be ki dje aci i harfa). Glazbena kultura i njema ki jezik Sluaanje: Pjesma Stille Nacht u cijelosti. U enici su u paru tijekom sluaanja pratili tekst pjesme na njema kom jeziku. Kao pratnju mjeaovitom zboru uo ili su orgulje. Njema ki jezik Nakon drugog sluaanja slijedilo je objaanjavanje nepoznatih rije i iz pjesme Stille Nacht. Glazbena kultura Nau ila se pjevati pjesma Stille Nacht na njema kom jeziku. Glazbena kultura i njema ki jezik Pogledana je PowerPoint prezentacija o nastanku pjesme Stille Nacht. Njema ki jezik Dopunjavanje teksta (Lckentext) pjesme Stille Nacht. Glazbena kultura Sluaanje: Pjesma Stille Nacht u izvedbi razli itih izvoa a i na razli itim jezicima (Be ki dje aci, sopran, tenor i bariton, na njema kom, engleskom i apanjolskom jeziku). U enici su imali zadatak, u paru, uo iti navedeno. Glazbena kultura Pjevanje pjesme Stille Nacht - Tiha no na hrvatskom jeziku. Geografija i glazbena kultura Razredni odjeli: 8. a i b Tema sata: Glazbom kroz Hrvatsku Cilj: povezati sadr~aje geografije i glazbene kulture vezane uz Hrvatsku Organizatori nastave: predmetni nastavnici geografije i glazbene kulture Trajanje: dva akolska sata (90 min.) Mjesto izvoenja: u ionica geografije Tijek sata Sat je zapo eo podjelom u enika u etiri grupe. Svaka grupa je dobila omotnicu u kojoj su se nalazile kartice s nazivima krajeva Hrvatske, naslovima skladbi koje e se sluaati te aplikacijama instrumenata. U enicima su objaanjeni zadaci vezani uz sluaanje: nakon odsluaanog primjera imenovati kraj iz kojeg potje e glazbeni primjer; odrediti izvoa e - instrumenti, naziv plesa, pjeva ku tehniku itd. Po odsluaanom primjeru u enici su se javljali i uo avali prepoznato te stavljali kartice s nazivima krajeva Hrvatske, naslovima skladbi i aplikacijama instrumenata na odgovarajue mjesto na kartu Hrvatske. Slijedilo je pitanje iz geografije vezano uz kraj iz kojeg je bio odsluaani glazbeni primjer. Tablica 1. Sadr~aji glazbene kulture i geografije s obzirom na podru je Hrvatske Podru je HrvatskeGlazbena kulturaGeografija Slavonijasluaanje Slavonskog kola (ples kolo, tamburaaki orkestar, vrste tambura)poloji, lesne zaravni i rije ne terase Srijemsluaanje pjesme Oko moje plavo i garavo (mjeaoviti zbor, tamburice i harmonika)turisti ke mogunosti Srijema Hrvatsko zagorjesluaanje pjesme Igrajte nam muzikaai (mjeaoviti zbor, tamburice i violine)prirodna i kulturna baatina Hrvatskog zagorja Pokupljesluaanje pjesme Letovani (mjeaoviti zbor i tamburaaki sastav)gospodarsko zna enje PokupljaBilogorasluaanje plesa Kozatua (ples kozatua i dvojnice)mlije no govedarstvo BilogoreIstra i Kvarnersluaanje plesa Balun (ples balun i istarski mih)turisti ke mogunosti IstreJu~na Dalmacijasluaanje plesa Lino (kolo lino i lijerica)kulturna baatina DubrovnikaMeimurjesluaanje pjesme Klin ek stoji pod oblokom (solistica i tamburaaki sastav, utjecaj maarskog folklora) akovec, srediate ~upanije, objasniti gustu naseljenost MeimurjaLikasluaanje pjesme Nema pisme nit pivanja (ojkanje)objasniti uzroke rijetke naseljenosti Like Slijedila su pitanja iz geografije i glazbene kulture vezana uz sadr~aje o kojima je bilo govora u prethodnom dijelu sata. Glazbena kultura Dvojnice su drveni puha ki instrument! (Da/Ne) Ples Istre je lino! (Da/Ne) Kako se naziva specifi no pjevanje u Lici? Cimbal je popularni instrument Istre! (Da/Ne) Kolo i drmea pleau se u Slavoniji! (Da/Ne) Navedi drugi naziv za sopele! Gdje se pleau tanac i balun? Gajde se sviraju u Baranji! (Da/Ne) Geografija Kako se zove najvei dalmatinski otok? Koja je najzapadnija to ka Istre? Nabroji kraaka polja u Lici! Koja je najvea hrvatska luka? `to su poloji? Koje je najvee srediate Dalmatinske zagore? U kojem se gradu nalazi arena? Glazbena kultura i geografija Posljednji zadatak bio je vezan uz slijepu kartu Hrvatske. U enici su trebali upisati odgovarajui redni broj instrumenta u podru ja Hrvatske u kojima se pojavljuju odreeni instrumenti. Po zavraetku popunjavanja slijepih karata donesena rjeaenja zajedno su provjerena na karti Hrvatske. Zaklju ak Glazba je neprikaziva ka umjetnost i ne prikazuje niata osim sebe same. Stoga za razumijevanje i do~ivljaj glazbe ne treba niata drugo osim nje same, tj. njezinoga zvu anja. Iz toga proizlazi da su mogunosti korelacije, tj. povezivanje glazbe s drugim sadr~ajima, odnosno povezivanje nastave glazbe s drugim predmetima u svrhu boljega razumijevanja i do~ivljavanja glazbe vrlo ograni ene. Korelacija, tj. povezivanje sadr~aja mogue je jedino ako ne ide nauatrb glazbe, ali i na atetu predmeta s kojima se nastava glazbe povezuje. Sadr~aje i aktivnosti koje realiziramo s razli itih stanoviata u okviru integrirane (interdisciplinarne) nastave treba realizirati na jednak na in kao ato bi se ostvarivali i na nastavi svakog pojedinog predmeta koji su uklju eni u takvu nastavu. Dakle, aktivnosti nastave glazbe koje provodimo na satima glazbe trebaju se provoditi na isti na in i u integriranoj (interdisciplinarnoj) nastavi te se tako nee umanjiti vrijednost glazbe. Interdisciplinarne veze prema Mihevc (2008) moraju tei tako da se meusobno nadopunjavaju, a ne zamjenjuju; tako da ne pose~emo u teoretska i stru na objaanjavanja drugog predmeta, da ne pokuaavamo na sve mogue na ine nai veze i tamo gdje ih nema. Razlog zbog kojega bi povremeno, no ne pre esto, trebalo ostvarivati integriranu (interdisciplinarnu) nastavu je taj ato takva nastava u enicima donosi promjena u nastavnu svakodnevicu, a svaka promjena pridonosi uklanjanju zamora i monotonije te nastavu ini zanimljivijom. U prilog tome govore i komentari u enika. Danas smo imali dva spojena sata: hrvatski i glazbeni. Ta ideja mi se svidjela i prije nego smo po eli raditi. Sluaali smo skladbe, pjevali pjesme, ponovili smo sve iz knji~evnosti i jezika ato smo do sada u ili. U odjelu je cijelo vrijeme vladalo veselo raspolo~enje, a meni je bilo jako zabavno (Helena, 5. a). Tijekom dva zanimljiva akolska sata u ili smo novo i prisjeali se staroga gradiva. Bilo je zanimljivo, aaljivo i lijepo. Profesorice su to lijepo osmislile (Dorotea, 5. a). Danaanji sati bili su jako zanimljivi, pou ni i zabavni. Nadam se da ovo nije posljednji put, bilo bi mi drago da se ovo ponovi i s ostalim predmetima (Rebecca, 5. a). Dva u dva. udan naslov, zar ne? No ja govorim o hrvatskom i glazbenom u dva akolska sata. Pjevali smo, sluaali narodnu glazbu,  prevodili na atokavsko narje je, sami interpretirali narodne pjesme, ponavljali i utvrivali gradivo iz jezika, pisali sastave& Meni se jako svidjelo, a vama? Mislim da bi se ovakvi sati trebali dogoditi eae jer je zanimljivije (Marija 5. b). Literatura Bognar, L. i Matijevi, M. (2002), Didaktika, `kolska knjiga: Zagreb. Buljubaai-Kuzmanovi, V. (2007), Studentska prosudba u inkovitosti integrativnog u enja, Odgojne znanosti, 9(2), str. 147-160. Dobrota, S. (2012), Korelacija u glazbenoj nastavi, Tonovi, 59, str. 18-23. Eksperimentalni nastavni plan i program za osnovnu akolu 2005./2006. (2005), Glazbena kultura. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta, str. 58-71. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), raspolo~ivo na:  HYPERLINK "http://www.hrleksikon.info/abecedarij/I/16179/interdisciplinarnost" http://www.hrleksikon.info/abecedarij/I/16179/interdisciplinarnost, [08.08.2012.] Jensen, E. (2003), Super-nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu akolu i uspjeano u enje. Zagreb: Educa. Kostovi-Vranjea, V. i `oli, S. (2011), Nastavni sadr~aji Prirode i druatva  polaziate za interdisciplinarno pou avanje u razrednoj nastavi, }ivot i akola, 25, str. 207-216. Lazar, M. (2004), Interactive Music Strategies for the Academic Curriculum, New Horizons for Learning: Teaching and Learning Strategies. Quarterly Journal, raspolo~ivo na:  HYPERLINK "http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htm" http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htm., 23.2.2011. Levenduski, K. (2005), The Importance of Connecting the Music Curriculum to Aspects of the Classroom Curriculum in the Elementary School. Oshkosh: The University of Wisconsin Oshkosh, raspolo~ivo na:  HYPERLINK "http://www.uwosh.edu/coehs/departments/curriculum-instruction-department/graduate-program/electronic-journals-1/documents/Levenduski-2005-Fall.pdf" http://www.uwosh.edu/coehs/departments/curriculum-instruction-department/graduate-program/electronic-journals-1/documents/Levenduski-2005-Fall.pdf, [10.08.2012.] Mihevc. M (2008), U svijetu zvuka i vizualizacije. Razmialjanje o interdisciplinarnim vezama glazbenog i likovnog odgoja, Tonovi, 52, str. 74-84. Nastavni plan i program za osnovnu akolu (2006), Glazbena kultura. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta, str. 66-78. Nastavni programi za gimnazije (1994), Glazbena umjetnost. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i kulture, str. 77-84. Pedagogijaffsa.com, raspolo~ivo na:  HYPERLINK "http://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&func=view&Itemid=0&catid=27&term=Horizontalna%20i%20vertikalna%20korelacija%20nastavnog%20sadr%9Eaja" http://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&func=view&Itemid=0&catid=27&term=Horizontalna%20i%20vertikalna%20korelacija%20nastavnog%20sadr%9Eaja, [08.08.2012.] Pravilnik o znanstvenim i umjetni kim podru jima poljima i granama (2009), Zagreb: Nacionalno vijee za znanost, raspolo~ivo na:  HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html" http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html, [10.08.2012.]  HYPERLINK "https://enciklopedija.carnet.hr/default.aspx" Proleksis enciklopedija - prva hrvatska opa i nacionalna online enciklopedija, raspolo~ivo na:  HYPERLINK "https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=20918&upit=disciplina&tip" https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=20918&upit=disciplina&tip=, [09.08.2012.] Rojko, P. (2005), HNOS za glazbenu nastavu, Tonovi, 45/46, str. 5-16. Rojko, P. (2012), Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. [knjiga], raspolo~ivo na:  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=566005" http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=566005, [15. 2. 2012.] `ulenti Begi, J. (2009), Hrvatski nacionalni obrazovni standard i permanentno obrazovanje u itelja glazbe, Tonovi, 54, str. 49-65. Vidulin-Orbani (2004), Glazbeno stvaralaatvo u enika O` Vladimira Nazora u Rovinju, Tonovi, 45/46, str. 44-62.  Hrvatski obiteljski leksikon   HYPERLINK "https://enciklopedija.carnet.hr/default.aspx" Proleksis enciklopedija   HYPERLINK "https://enciklopedija.carnet.hr/default.aspx" Proleksis enciklopedija   HYPERLINK "https://enciklopedija.carnet.hr/default.aspx" Proleksis enciklopedija  Horizontalna povezanost nastavnog sadr~aja podrazumijeva povezanost sadr~aja razli itih nastavnih predmeta na nivou jednog razreda. Pod vertikalnom se podrazumijeva meusobno povezivanje sadr~aja na nivou viae razreda. Vertikalnu povezanost mo~emo ih pratiti u dva pravca. Npr., povezanost sadr~aja u okviru jednog nastavnog predmeta, ali kroz viae razreda (npr. jedan sadr~aj i orijentacija u okviru jednog nastavnog predmeta, kao ato je, naprimjer, povezivanje prirode i druatva kroz etiri razreda). Drugi pravac se sastoji u povezivanju istih sadr~aja koji se javljaju u viae nastavnih predmeta viae razreda (npr. orijentacija se najprije obrauje u okviru nastavnog plana prirode i druatva od prvog do etvrtog razreda, a nakon toga u nastavi geografije od petog do osmog razreda).  Proleksis encikolpedija     PAGE  PAGE 15 0Fnp$8Lhjln 2DFh 2Vչ~~hTghj@hTghj@\$hTgh c@B*CJ0\aJ0phғ h#}@hTgh c@ h,M@hTghV0@hTgh~xo6@hTghZ@ hJ@h<h~xo6@hTgh~ (@hTgh~xo@hTghg@0V\|~>x*<Plp @Bdh*hj~ :\z|h<h0.6@hTgh c@\ h,M@hTgh c6@hTghZ@ hJ@hTghV0@h<h c6@ h#}@hTghj@hTgh c@ h%H'@=fn(*, ,.0Tt.ܪܠ{qh^hUhTgh7Q@h<h7Q6@hTghV@h<h0.6@hTgh c@CJaJh-t@CJaJhTgh c@CJ\aJh#}@CJaJ h,M@hTgh c5@h-th c@hTghZ@ hJ@h<h c6@hTgh c@hTghV0@ h#}6@hTgh c6@ 0tjlzXL`dhgdeg$dh`a$gdJdh^`gdegdhgdeg $dha$gdeg.NRhl"46fz |λttnen_ne h0"@hTgh=@ h=@hTghjCJaJhTghv CJaJ hTg@hTghM@hTghM6@hTghj@hTghv @ h%H'@hTgh%H'@h<hj5@h<hv 5@h<h0.5@h<h5@hTgh7Q@hTgh7Q6@%FX j8P :>LNdx|طᢓzsmchTghM5@ h@ h6@hTghM6@hTghV0@B* \ph/hTghM@B* \ph/hTgh-t@B* \ph/ h-t@hTghA @hTgh@ hJ@hTgh<@hTghV@hTghM@h<h7QCJaJhTgh7QCJaJ&B&n *,>@fhNd"48>BHJLǽ}s}s}hTgh)j6@hTgh)j@ h%H'@hTgh%H'@h<hh~5@h<h0.5@h<h5@h<h)j5@h<hV5@hTghj@ h#}@hTgh@hTghA @ hJ@hTghV@hTghM@+L^N` ">Bdtźݴ񔊀wnewewe_wnwe h-t@hTghT@hTghV@hTgh3@h<h0.6@h<hT6@h<h)jCJaJ hh~@ h0"@hTgh=@ h=@hTghVCJaJhTghVCJ\aJhTgh)jCJ\aJhTgh)jCJaJhTghA @hTgh)j@ hTg@#bBd@|| v2 $dh@&a$gdegdhgdegdh^`gdeg $dha$gdegtvx>@TV\z|vx (vxz(*68bdtvzۜ哦}v}} hJ6@hJ@B*CJ@\aJ@ph h#}@hTghJ@hTghA 6@ hJ@h<hT6@h<h0.6@h<h36@h<hh~6@ h#}6@hTgh36@hTgh3@hTghT@hTghZ@*z|BRTpx24@Dz ,.JL\^rvоЦЃyоiоb٦ h0"6@h}@B*CJ@\aJ@phhTghZ6@hTgh36@h}6@KH$\hTghZ6@KH$\hTghZ@hTghA @ h3q@hTgh9;@hTghT@hTgh3@h<hT6@h<h0.6@$hTgh3@B*CJ@\aJ@ph&hrt4<>BJ.02FrFHǾ{r_$hTgh3@B*CJ@\aJ@phhh~h3@hh~hh~@hTgh3@h<h~6@h<h0.6@h<hh~6@hTgh~>*@hTgh~@hTghA @hTgh9;@ h}@ h$T6@ h3q6@hTghZ6@hTghZ@hTghV@#68DFd|\`ʻykye\eVe\ h0"@hTgh=@ h=@hTgh6CJ]aJhTghVCJaJhTghCJaJhTgh6@hTgh@ hTg@hTghM@hTghM6@hTgh]:n@ h%H'@hTgh%H'@h<h~ (5@h<h0.5@h<h5@hTgh-t@ h3@8`:246z8|&vdhgdegdh^`gdegdhgdeg $dha$gdeg:JLNPVX\h.026^xz⽱ӄxofʍxʍfhTghm@hTgh9;@hTghN6@]hTghv @h<hN6@h<h0.6@ h}6@h3q@\]hTgh~ (@\]hTgh~ (6@\]hTghN@ hJ@hTghZ@hTgh~ (@h<h~ (6@h<h~ (CJaJ&8`|&tv\`z $>@BNPRvخҖҍwhTghm6@hTghm6@]hTgh9;@hTgh}@ h3q@hTghZ@ hJ@hTghN6@]hTgh7Q@hTghm@ h}@h<hN6@h<h0.6@hTghN@hTghN6@*RT\:8 $$Ifa$gdeg$a$gdeg$ & Fdha$gd}$ & Fdha$gd}$hdh`ha$gd}dh^`gdeg $dha$gdeg(.0RT`rvz~\ptnen_neYNh<hNCJaJ hh~@ h0"@hTgh=@ h=@hTgh7QCJaJhh~CJaJh-tCJaJhTgh7Q@ hTg@hTghM@hTghM6@hTgh]:n@ h%H'@hTgh%H'@hTghv 5@hTghN5@ h0.5@hTgh5@ hh~5@hTghTg5@ v68:jr46`v 2HNbrZ\.D̤Ƥylh<hm@CJaJ h<@hTghA @ hh~@h}@B*CJ8\aJ8ph h3q@hTgh1{@ h}@$hTghm5@B*CJ0aJ0ph h,M@hTghw@hTghm@h-t5@B*CJ0aJ0phhTgh9;@hTghDH@*D|,.0FHXvxz&:<JLZ񻭣vh^vvvPhPvhTgh1{5@CJaJhG@CJaJhTgh1{6@CJaJh}@CJaJhTgh1{@CJaJh<hh~@CJaJh<hh~@h<@CJaJh<h<6@CJaJh<h1{@CJaJh<hm@CJaJh<h<6@CJaJh<hh~6@CJaJh<hm6@CJaJ02Fz(*bVMMMM $Ifgdeg $$Ifa$gdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt< $$Ifa$gdeg*,:nbYYY $Ifgdeg $$Ifa$gdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<<.0nbYYY $Ifgdeg $$Ifa$gdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<<>\,DFdv0@vx688:X8N P R   H j    Z      h}6@hTghdw^@ h,M@h<hw6@ hh~@hTghw@hTghm@hTgh1{@hTgh1{6@CJaJh}@CJaJhTgh1{@CJaJ;02DnbYY $Ifgdeg $$Ifa$gdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<vneee $Ifgdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<6nneee $Ifgdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<np"neee $Ifgdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<"$8neee $Ifgdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<L neee $Ifgdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<L N P R H j   Z ncXIXXXX$dh`a$gd} $dha$gdeg $dha$gdegkd$$IflFXy !!  t06    44 layt<Z   H     2 v    f"$8:> !\"J%L%$dh`a$gdeg $dha$gd} $dha$gdeg   $ <>T"$68:NXb2\t$,.DHܹ停xxxhTgh4f@hTgh9;@hTgh+@@hTghW@hTgh>?@hTgh c5@hTgh~ (5@hTghTg5@hTghPQ@ hh~@h<h0.6@hTghdw^@ h3q@h<hw6@h<hh~6@/&(0Nbr 24Pf2<PZ\ 8df"$L`npĻ񢙏 h-t@hTghTg@hTgh+@6@hDdh@hDdh>?@ h"L@hTgh"L6@h}h"L@h}hW@hTghs?@hTgh+@@hTgh4f@hTghW@hTgh>?@ h}@2Nfh.>Z`d "<>   ! ! !"ǵ謢vhTghM@hTgh~ (@hTgh~ (6@hTghV06@ hh~@hTgh!06@hTgh9;@hTgh!0@hTghA @hTgh@hDdh@hDdh+@@ h3q@hTgh+@@hTgh~(@ hDd@."8":"J"L"X"Z"\"^$`$$*%,%@%B%F%H%J%L%`%b%%%%%%%%%&&''''ƿƶ֪zqzhaXqzqzhSchZ@ hSchThSch#@hSchT@hSchTg@hSch!0@hSch c5@hSch+@5@hScheg6@ hTg@ h"L@h0.h0.@ h0.6@h0.h0.6@ h~ (@ hh~@hTghM@hTgh~ (@hTgh~ (6@ hh~6@"L%b%%&'(*Z+,N/j345x69;z>?@A$ & Fedh^e`a$gdeg & Fedh^e`gdeg & Fdhgd,  & FdhgdDd & Fdhgdeg $dha$gdeg''V'f'h'p'z'''''((("(F(((((((())0)4)6))Ҹ˚wjYj!jhSchDd@CJUaJhSchDd@CJaJhSchDd@CJ\aJ(hSchDd0J>*@B*CJaJph(hDdhDd0J>*@B*CJaJphhSch*m@hSch#6@hSch#@ hSchThSchTg@hSch!06@hSch!0@hSchSc@hSchT@)))^*`********<+X+Z+6,v,,,,,,,6-P-R----..ڸzqzqzqg]SqhSchSc@\hSchSc6@hSch*m@]hSchSc@hSch@ hSchThSch*m@hSch!06@hSchTg@hSch!0@hSchT@hSchDd@CJaJ(hSchDd0J>*@B*CJaJph!jhSchDd@CJUaJ'jhSchDd@CJUaJ.....0/2/N/p/v/x/z/`0b000000 2"2$2H3J3N3P3f3h3j3鿶yiyXyOOhSchV5@ hSch/0J>*@B*phj&hSch/@UjhSch/@UhSchSc@hSchSc@\hSchSc6@hSch%g@hSch/6@hSchTg@hSch/@ hSch*m0J>*@B*phjhSch*m@UhSch*m@jhSch*m@Uj3v3|333334\4l4n4v4444444444555555 6 66v6x666±{mbhDd6@CJaJhSchDd6@CJaJ hSch'PhSch'P@hSch'P6@hSch7 6@hSchV5@hSch7 @ hSch,hSch,6@hSch,@ hSch*mhSch*m6@hSchSc@hSchTg@hSch*m@hSchT@!66668 8"8b9d99 ::::$:d:f::::&;(;*;;;;;Ӫ䠗{n^nMnDhSchV5@ hSch;h0J>*@B*phjhSch;h@UjhSch;h@UhSch7 @\hSch;h@hSch*m@hSch7 @hSch*m6@(hSchDd0J>*@B*CJaJph'j hSchDd@CJUaJ!jhSchDd@CJUaJhSchDd@CJaJhSchDd@CJ\aJ;;;;;D<F<X<Z<\<v<x<<<== ==ԮƤ~pWB(hSchDd0J>*@B*CJaJph1jhSchDd0J>*@B*CJUaJphhSchDd@CJ\aJhDd6@CJaJhSchDd6@CJaJhSchDd@CJaJhDd@CJaJ.hDdhDd0J6>*@B*CJ\aJphhDdhDd6@CJaJ$jhDdhDd6@CJUaJ hSch*mhSchV5@hSch;h@===V>X>z>>>>>>>>>>>?$?&?(?*????????8@<@>@@@ҽҽ{qkbkRqjbh|hhDd@UhDdhDd@ hDd@jhDd@UhSch#@\hSch#@hSch;h@hSch*m6@hSchSc6@hSch*m@hSchTg@(hSchDd0J>*@B*CJaJph1jhSchDd0J>*@B*CJUaJph'jhSchDd@CJUaJ@@@@@@@@@@@@NAAAAAAAAAhBjBlBxBBBBBBBBBBBBǾе⬾Ь⦝ta%jh9hr0J@CJUaJ h9hr0J>*@B*phh9hr@jh9hr0J@UhSchDd@ hT@hSch@hSchT@hSchSc@hSch:@hSchTg@hSch#@hSch*m@jhDd@Uh|hhDd0J@"ABBBC@DDKLKNKRKTKXKZK^K`KdKfKxKzK|K &`#$gd;$a$gdI%gd!# -DM gd?w $dha$gdDd$ & Fedh^e`a$gdegBBB\C^CpCrCCCCCCC DD D"D>D@DBDDDFDDDDDDDµudULuF hr@hTghr@jhTghr0J@U h?whr0J>*@B*ph#h9hr0J>*@B*\phh9hr@jh9hr@UhPQhr@jhPQhr0J@UhPQhr@CJaJhr@CJaJ+h9hr0J>*@B*CJ\aJph!jh9hr@CJUaJh9hr@CJaJDDDD EFFFFKKKKJKLKNKPKTKVKZK\K`KbKfKhKtKvKxK|K~KKK˻xtltltltltb\b\Xb\bhr hr0Jjhr0JUjh<Uh<h Khr@ hr@hTghr@jhTghr0J@UhTghr@CJ\aJhI%hr@CJ\aJhI%hr6@CJ\aJ0hI%hr@B*CJOJQJ\^JaJph333%jhI%hr0J@CJUaJhI%hr@KKKKKKKhSchDd@h<hr hr0Jjhr0JUhs0JmHnHu|KKKKKK $dha$gdDd &`#$gd;6&P 1h:p|. A!"#$% ~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<~$$If!vh5!5 5 #v!#v #v :Vl t65!5 5 ayt<DyK Chttp://www.hrleksikon.info/abecedarij/I/16179/interdisciplinarnostyK http://www.hrleksikon.info/abecedarij/I/16179/interdisciplinarnostyX;H,]ą'cDyK @http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htmyK http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htmyX;H,]ą'cDyK http://www.uwosh.edu/coehs/departments/curriculum-instruction-department/graduate-program/electronic-journals-1/documents/Levenduski-2005-Fall.pdfyK >http://www.uwosh.edu/coehs/departments/curriculum-instruction-department/graduate-program/electronic-journals-1/documents/Levenduski-2005-Fall.pdfyX;H,]ą'cDyK http://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&func=view&Itemid=0&catid=27&term=Horizontalna%20i%20vertikalna%20korelacija%20nastavnog%20sadr%9EajayK Zhttp://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&func=view&Itemid=0&catid=27&term=Horizontalna%20i%20vertikalna%20korelacija%20nastavnog%20sadr%9EajayX;H,]ą'cDyK Bhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.htmlyK http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.htmlyX;H,]ą'cDyK Lhttps://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=20918&upit=disciplina&tipyK https://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=20918&upit=disciplina&tipyX;H,]ą'c5DyK *http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=566005yK lhttp://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=566005yX;H,]ą'c!L@L Normal#@(CJ\_HaJmHnHsHtHP@P v Heading 1$7$8$@&H$a$@CJ,\aJ,Z@Z v Heading 27$8$@&H$^`@CJ \aJ Z@Z v Heading 3I7$8$@&H$^I`@CJ\aJDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List*O* n natuknica.X@. nEmphasis6]>@> n Footnote TextCJaJ@&@!@ nFootnote ReferenceH*4U@14 n Hyperlink >*phD^@BD y> Normal (Web) @\*W@Q* y>Strong5\VOaV y>goog_qs-tidbit goog_qs-tidbit-0pOrp MfOdlomak popisa1d^m$@CJOJPJQJ\aJtHVOV Mfnormal256CJOJQJ\]aJo(phq 4 @4 "7Footer  _$.)@. "7 Page NumberB'B  KComment ReferenceCJaJ<@<  K Comment TextCJaJ>j@>  KComment Subject5H@H  K Balloon TextCJOJQJ^JaJj@j 1{ Table Grid7:V0O *mftt hΊw%:TWΊ;<Nefghi67 }3N$g(+..//t267=8=9===BBBB CiC{CCCDD)D:DdEsEGGHAIPIIIMJoJJJKK_LpLM:MrMMMMMMN=NNNNN\S]SSSS0TTTTTUYUUU V>V>X`XXXuYYYY Z[G[[[[\\_\\\] ]]]]]]e^t^^^_>_____`` a a)a*aDaeaaabCbObPccc e eheie{eeeeeeeffffmffffffggg"gbggggggggh7h8hHhuhhhhiDiEiJi{iiiii$j5jdjjjjk$kAkekfkqkkkkkl3lRlqlmmmmstu.vwwwwxxxdyAzz]{|~G<=[QRqɆ wʊˊ̊ϊ000000000000000000000000000000000000000000000 C0iC0iC0iC0 C0 C0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0 C0N0N0N0 C0N0N0N0N0N0 C0S0S0S0 C0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T00 Z0 Z0 Z0 Z0 Z0 Z0 Z0\0\0\0 Z0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0 Z0ea0ea0ea0 Z0Cb 0Cb 0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb0Cb 0Cb0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0Cb 0 Cb 0 Cb 0 Cb 0 0 0 0 0 0Cb 0Cb@0@0@0@0@0@000@0ȑ00@0ȑ00@0ȑ00@0ȑ00@0@0@0@0@0@0ȑ00;hi }3N$g(+//67===BBB CiC{CCCD)D:DdEsEGGHAIPIIIMJoJJJKK_LpLM:MrMMMMMN=NNNNN\SSSS0TTTTTUUU V>V>X`XXXuYYYY Z[G[[[\\_\\\] ]]]]e^t^^^_>_____`` a)a*aDaeaaabCbObPccc effffggbggggDiEiJi{iiii$j5jdjjjjk$kAkl3lRlmmmtu.vwwwxxxdyz]{|~G<=[RqɆ wϊ00000000000000p00ʑ00\@0@0@0@00|0000000 00-0y-0y-0y-0-0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.0.@0.@0.0.0.0.0.0.@0.@0.@0.@0-@0y-@08@080-@0@0.@0.@0.@0-@0y-@08@08@0-0R008@0.0808080R008ʑ0Z0u08ʑ0\0u080Z0u@08@080R0080-0-@0-@0l-@0y-0-0-0l-07070707070707070707070707070707070707@07ʑ0j0G@0y-07070l-0<@ 0< 0<0P070P0@00\0/]960^0/ @00]0, 0b0, 0b0,cT:6ʑ0r0#s<6ʑ0_0 ʑ0d0 ʑ0_0 ʑ0d0 ʑ0d0 ʑ0d0e:6ʑ0_0@0ʑ0|0ʑ0|0ʑ0_0ʑ000000ʑ00!ʑ0000ʑ00 (>6ʑ00ʑ00@0ʑ00"ʑ00!000000 ʑ00@0000000@000@0000000@000A 0@0@0@000@0@0@0@0@0@0 00 %%%(, ut%*1z;BP2^felx&0V.LtzD "').j36;=@@BDKKJMNPQRSTUVWXYZ[\]^`\ƍ*0n"L Z L%A|KKKO_KLJyy/z |X||o}~~`Cւ",߃+IΊXXXXXXXXXX !(! !!\fy WXXX;<ei$%JKXY_a !=>YZvw CEGHmnqsxy|}LM~$%79efWX57EGij  J    < = Q S t v z |  * , 6 7 C D 4 5 e g  uv{}KLMNZ\[\LM   *,hj!"&(hk 34?A#%)+13>@@ACFNO@Ayz_a # E$G$K$N$Y$[$$$$$%%%%l&n&''|(~((())))*)9):)B)C)V)W)\)])s)t)))))**!*#*U*W***++&+(+++++++,,,,@-A-----..6.8.X.Y.............//*/+/B/C/Q/R/l/n/////$0%0<0=0S0T000118191k1l1112!2"2#2I2J2U2V2j2k2222222Z3\3333333444 44466665777]7^7x7y777772838E8G888888888999999`:b:::;;=;;;;;;;5<6<T<U<<<<<<<==&='=5=9=V=W=o=p=}=~===========>>>>!>">>>>>??1?2?;?IAIhIiIIIIIIIII(J)J6J8JKJMJJJJJJJJJJJ4K6K?KAKLKMKKKKKKK3L4LxLzLLLLLLLLLMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNN3N4N\N]NNNNN#O$OROSO]O_O{O|OOOOOOOPPNPOPpPqP|P}PPPPPPPPPPPPPQQ!Q#QiQjQQQRRR"RqRrR{R}RRR[S]SkSmSSSSSSSSSSSSSTTOTPTZT[TTTTTXUZUUUUUUUUUV V*V+V=V>VVVVVWW;W=WhWiWyWzWWWWWWWWWWW#X$X=X>XXX Y"YKYMYsYuYYYYYYY Z Z#Z$ZdZfZZZZZ[[#[%[O[P[T[V[}[[[[[[[[[[[\\\ \\\\ \"\>\?\U\V\~\\\\\\%]']4]5]]]]]]]]]]]]]"^#^^^^^b_c_________.`0`=`?```````````a aaa)a*a9a;a=a>a?a@aCaDaMaOaaaaaaaaaBbCb}bbbbbbbbccOcPcccccccccgdhdvdwddddddd eeHeIe^e_egeieeeeeff%f&fDfFfffffgg;g>ggggggggggh7h8h\h^hhhhhii'i(iDiEipiriiiii#j$jOjPjZj]jekfkpkqkkkllllmm*m,m}m~mmmmmmmmmnn(n)n1n3nxnznnnnn o ooo"o#ooooooooooopppp'p(p3p4p]p^ppppppppp q qqq1q3qJqKqqqqqqq`rbrhrirmrnrrrrrrrrrrrrrJsKsssussssstttttuvu}uuuuvv%v'v,v.vw w/w0wwwwwwwwwwwwwwwwwxxxxxxxxxxxx y yyy@yByVyXycydyyyyyyy/z3z>zAzGzIzKzMzQzTzzz{{;{<{J{K{l{o{{{{{{{|Y|||||||]}_}m}~~~~~~~~~~~-/FGoqux.0:<NP^ 23Aւڂ#,.;<rt+0;=LOgiʄ̈́ IMY[svƅȅ΅Ѕ46<>ORTpdž^givy ^_̊ϊ:<MNdi57 |}23M$N$f(g(++..//s2t2666=9===BBBBBB C ChCqCzC{CCCCCDD(D)D9D:DcEdErEsEGGGGHH@IAIOIPIIIIILJMJnJoJJJJJKKKK^L_LoLpLMM9M:MqMrMMMMMMMMMNNV=X>X_X`XXXXXtYuYYYYYYY Z Z[[F[G[[[[[\\\\^\_\\\\\]] ] ]]]]]]]d^e^s^t^^^^^__=_>_________````a a(a*aCaDadaeaaaaabbBbCbNbObOcPccccc eegeieze{eeeeeeeeeeefffflfmfffffffgg!g"gagbggggggggggghh6h8hGhHhthuhhhhhiiCiEiIiJizi{iii#j$j4j5jcjdjjjjjjjkk#k$k@kAkdkfkpkqkkkkkkkkkll2l3lQlRlplqlmmmmssttuu-v.vwwwwwwwxxxxxcydy@zAzzz\{]{||~~FG;<#<=Z[PRTpȆ^vyɊʊ̊ϊ<N BBqCzC{CCD)DGGJJpLLM:MrMMMM=NNNNRR0TTYUU[\] ]^^__``aae"eieeffmffg"gbgggHhuhhEiJi$j4j5j\jyjjjjk@kAkdkfkqkmmRuuww yczzz~~~G<̄[R̊ϊKU5k$?=h"EudM&~!U*`>~c/X=v 7N>;?Vk$+^@fTfYjAdHCuSN>#JVh"iHYV:z1tK\fTfdҬdiL]2jV:zu1zX{X< ^`hH*^`OJQJo(hH ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" hh^h`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`OJQJo(hH ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ ^J o(hHo ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH. ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o(h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.8^`OJ QJ ^J o(hHo ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH8^`OJ QJ ^J o(hHo ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o(8^`OJ QJ ^J o(hHo ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`CJOJQJo(^`.pp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(hh^h`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJ QJ ^J o(hHoPP^P`OJ QJ o(hH ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ;di?u  p EXk$dU*+^@1tK\YjAB u=#JV1zc/ 7iHY uS&~z2jKU @^`CJOJQJo(hH"  @^`CJOJQJo(hH | @^`CJOJQJo(hH" f桜0⠘x^ap̦Ӻfl8ؒBfޟ0fv:Yrg8Y$}DP.Evx0.`nkLJZ>H U Pbz:((1#pFtfn:ޝؖML֘$#86\4(ʬbrTfc@НXl.f1xb.l D &W ?r:( =&]Sq/(B~Ei+{#;: O#j 6(v/{1t `PGAb43k4:ARurg 6cMH _@p>D>>m++r] g05Eq ;: q2 " E>w4 =P3^t %2H7s h) $ LtO4 <' 4M 1Sz vL'P*Jv.uULt3N>.c'P G{nVWT^Srenr3&1ST//!fi.uU 5Cm|R3|aNs .U[_e#hJDy{-[bup% .uU?aw3c&,'?g05rlE-lSSg05s Jxj O@h) vLj met!g05A"<"fmL"=i"1,+$]mR`$3$W'$s \P%f2l .%>m+#+@6!C,(Z\GD,3kn>-3N>.?.Hn/'//Sq/y=//c0uKdVt2w d5=P3n>-5f3g05GAb4>b044*=+5~Eiw d5 .%[q5! 5p5 6@6<"A8p5#[j9.uUx!; q3;h) pEE>Eq ,'?OQjW0@,'?O@fI@!pA25B^Fv6VC$xDRJD_ Eg05|QEg05(L]oM$Nbaw3cY d3beWe%&zf fg05wRgg05gU=,Ris kl.uUrl@l!w`wf2lf~)mU=7*mfI@0Em.uUM!mq2 mCmhJO`m[?Cn,'?%-ooF]loF]o^t _@pdGp+{bupW q}e+"qD r!pAs^FvRu ui:>ZAuP GvGAb4cI)vLtv.uU^Fvz v-[v!w`ww.uU;xg05lx.uUJxxlY y%ahwz,'?Gzv7o8~809(:(;#;Y<L<I=>B>rK>y>??>?<@ AYAV B CvC:DFDYSDzE F IFG9G_GDHTHaHvI`YR:[H[o[(\Fo\]`z]#^r8^d^dw^F_`8`E`0~``Sagrabykb c3c?cFcScvc8dDdWd4euef4fMfRgg%gh h;hPyhi.inijjj)jH:jkekc.l$AleHlZl/mm BmOmtmn]:naunuo#o~xoU"pbHpYpqZr/1r*t2tu( ut/uRukauvD2v Mvuv?wCxE+yEy~5T,cegtOOW[$/s?~o<FTg^)JMTe #^lH=_ 1GU&[|Y$1v`R\Mq +I{^9;nw p{KrI/;<s,.3qUXYf!V<nHk='7UZk&,drU j3]7g;(A V:K "? l(3}7Odck|:h,*9DTT\SafQl1LPEP+@3\yu f]< tn~8kk"Ma_j|d4<,Uz Ux`<:?CZeo"!v) QuDp8X$BoX]d\ j[A BbbrqFz>KKgjk*[<I2xB JQ9q7<oe|g~K -8Wdcqcbnj !>N) #k<E`7VLk  ` eheie{eeeeeefffmfffffgg"gbggggggggh7h8hHhuhhhhiDiEiJi{iiiQϊ!0!0a#Y@QQx?QQ ")*+-./02345789>?@ACEFΊppppppp4@pp&p(p*p,p.p2p4p6p8p:p<p>pBpLpZp\p^pbpdpfphplpnppprpvpxpzpppppppUnknown G:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial;& :Cx Helvetica;|i0Batang7&{ @Calibri7& [ @Verdana5& >[`)TahomaCFComic Sans MS?5 :Cx Courier New;Wingdings"1ll FrD FrD!x4 2qHX ?n2/Interdisciplinarnost u nastavi glazbene kultureJasna `ulenti BegiJasna `ulenti Begil                   Oh+'0$ DP p | 0Interdisciplinarnost u nastavi glazbene kultureJasna ulenti BegiNormalJasna ulenti Begi2Microsoft Office Word@@`c>@`c> Fr՜.+,D՜.+,` hp  TOSHIBAD' 0Interdisciplinarnost u nastavi glazbene kulture Title$  8@ _PID_HLINKSA NR*http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=566005 nLhttps://enciklopedija.carnet.hr/natuknica.aspx?ID=20918&upit=disciplina&tip[-https://enciklopedija.carnet.hr/default.aspxvBhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.htmlxhttp://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&func=view&Itemid=0&catid=27&term=Horizontalna%20i%20vertikalna%20korelacija%20nastavnog%20sadr%9Eajar7 http://www.uwosh.edu/coehs/departments/curriculum-instruction-department/graduate-program/electronic-journals-1/documents/Levenduski-2005-Fall.pdf,= @http://www.songsforteaching.com/lazar/interactivestrategies.htm<4Chttp://www.hrleksikon.info/abecedarij/I/16179/interdisciplinarnost;}8http://www.hrleksikon.info/abecedarij/D/8174/disciplina;}8http://www.hrleksikon.info/abecedarij/D/8174/disciplina[-https://enciklopedija.carnet.hr/default.aspx[-https://enciklopedija.carnet.hr/default.aspx[-https://enciklopedija.carnet.hr/default.aspx  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQSTUVWXY[\]^_`afRoot Entry Fr%d>hData 1TableWordDocument8SummaryInformation(RDocumentSummaryInformation8ZCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q