Naslov
Nekonvencionalna upotreba frazema u hrvatskom jeziku
(Non-conventional use of idioms in Croatian)

Autori
Parizoska, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
XXVII. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 18.04.2013. - 20.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
frazemi; nekonvencionalna upotreba; Hrvatski nacionalni korpus; konvencionalna konceptualna preslikavanja; konceptualna jezgra frazema
(idioms; non-conventional use; Croatian National Corpus; conventional conceptual mappings; conceptual core)

Sažetak
Istraživanja provedena na računalnim korpusima (Moon 1998 ; Cignoni, Coffey i Moon 1999 ; Langlotz 2006) pokazuju da manji broj frazema uvijek ima isti oblik, dok se znatan broj javlja u jednom ili više varijantnih oblika, koji su prihvaćeni jezičnom konvencijom. S druge strane, govornik može i namjerno promijeniti sastav, strukturu i značenje frazema u danom kontekstu radi određene komunikacijske svrhe, kao u rečenici Mnogi su uvjereni da je bilo bolje Miladina gurnuti u vatru veznog reda (od frazema baciti (gurnuti, poslati) u vatru koga). Istraživanja su potvrdila da izrazi koji nastaju nekonvencionalnom upotrebom frazema odražavaju konvencionalna konceptualna preslikavanja (Cacciari i Glucksberg 1991 ; Glucksberg 1993 ; Omazić 2008 ; Naciscione 2010), što pokazuje da je riječ o pojavi na konceptualnoj, a ne samo na jezičnoj razini (npr. u frazemu baciti u vatru koga vidi se predodžbena shema SILE). Cilj ovoga rada je na temelju korpusnog istraživanja namjernih promjena frazema u hrvatskom jeziku pokazati da postoje univerzalni mehanizmi na temelju kojih one nastaju. Točnije, pokazat ćemo da postoje ograničenja na koja se oslanja nekonvencionalna upotreba frazema: kognitivni mehanizmi i komunikacijska motivacija za promjenu. Kako bi izraz ostao prepoznatljiv, zadržava se shematični, nepromjenjivi dio frazema (njegova konceptualna jezgra, engl. conceptual core, Langlotz 2006). Pretraživanjem 230 frazema u Hrvatskom nacionalnom korpusu dobili smo ukupno 1473 primjera namjernih promjena. Rezultati pokazuju da nepromijenjene ostaju istaknute sastavnice jer odražavaju konceptualna preslikavanja na temelju kojih nastaje frazeološko značenje (Giora 1997, 1999), te čine konceptualnu jezgru frazema. Najčešće se javljaju leksičke promjene (npr. zamjena sastavnica i dodavanje ; 83% primjera), dok se strukturne promjene (npr. red riječi, stupnjevanje pridjeva) javljaju u manjem broju (16%). To znači da je struktura izravni odraz jezgre frazema (zbog shematičnosti gramatike ; Langacker 1987), dok su leksičke promjene moguće samo ako je vidljiva veza između konvencionalnog i izmijenjenog oblika frazema (tj. ako shematični odnosi u jezgri nisu promijenjeni).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA