Naslov
Kamo demografski ide Hrvatska?
(Where is steaming Croatia in Demographic Development?)

Autori
Šterc, Stjepan: Komušanac, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni

Skup
Propitivanje i redefiniranje nastavnog programa geografije u osnovnim i srednjim školama. Državni seminar za nastavnike geografije osnovnih i srednjih škola

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.01.2013. - 11.01.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
demografija; izumiranje stanovništva; supstitucija; Hrvatska
(demography; dying out; supstitution; Croatia)

Sažetak
Hrvatski demografi vrlo ozbiljno već više od pedesetak godina znanstvenu, stručnu i ukupnu javnost upozoravaju na hrvatski demografski problem i sve njegove implikacije u hrvatskom državnom i nacionalnom prostoru i populaciji, koji u suvremenom razdoblju, nakon ključnih zbivanja krajem 20. stoljeća, derivira u temeljno pitanje domovinske sigurnosti ili kako se to voli nazivati nacionalne sigurnosti, razvoja i opstanka. Teorijskim i empirijskim istraživanjima i radovima, usporedivim sa svjetskim atribucijama značenja, citiranosti, razinom objavljivanja, dubinom promišljanja, primjenom u svim oblicima planiranja (prostora, društva, gospodarstva...), upozoravaju znanstvenike, novinare, političare, studente, planere i sve relevantne institucije i pojedince da Hrvatska u demografskom smislu (a onda i u svakom drugom) godinama sigurno ide prema demografskom izumiranju i granici moguće revitalizacije. Upozoravaju, skreću pažnju, dokazuju, pokazuju, pišu, drže predavanja, traže potrebne zaokrete, koncepcije, strategije razvoja i obnove i sve se to prihvaća aklamacijom, ali Hrvatska i dalje demografski tone, depopulira, iseljava i izumire, kao da glas znanstvenog razuma ne postoji. Stoga su razrađujući i primjenjujući opći i posebni metodološki sustav misaonim, računskim i tehničkim postupcima i mogli dokazati zakonitosti i složenu uvjetovanost stanovništva kroz niz istraživačkih rezultata, koji su najavljivali demografski revitalizacijski slom Hrvatske, pražnjenje hrvatskog prostora i strateško značenja stanovništva za njen ukupni razvoj. Procjene i najave svih demografskih negativnosti uvijek su prethodile kasnijim empirijskim istraživanjima koja su uslijedila u postupku dokazivanja hrvatske demografske zbilje. • Najavljena je depopulacija ukupnog stanovništva već nakon prvih analiza iseljavanja iz Hrvatske. • Predviđena je nedovoljna reprodukcija stanovništva još u uvjetima relativno i apsolutno postojanog prirodnog prirasta. • Projiciran je nedostatak radnog kontingenta stanovništva u uvjetima apsolutno velike nezaposlenosti. • Dokazano je da pozitivna unutrašnja migracijska bilanca (unutar bivše države) neće pomladiti ukupno stanovništvo Hrvatske. • Prognoziran je prirodni pad ukupnog stanovništva usprkos prisilnim migracijama u Hrvatsku iz drugih dijelova bivše države. • Bez obzira na sve programe i strategije najavljena je ukupna depopulacija stanovništva 2011. godine. • Predviđena je negativna vanjska migracijska bilanca unatoč stalnim preseljavanjima stanovništva prema Hrvatskoj iz regionalnog okruženja. • Najavili su da će sve demografske negativnosti biti ograničavajući faktor nivelacije regionalnog razvitka Hrvatske. • Najavljena je supstitucija stanovništva hrvatskog državnog prostora iako je tek u začetku. • Uvijek je potvrđivano da je stanovništvo strateški hrvatski resurs i potencijal o kojem se mora voditi posebna briga, unatoč gospodarskim i socijalnim nestabilnostima. Popis stanovništva 2011. godine i napokon dočekani rezultati popisa (iako ne konačni) kroz osnovne strukture primarno zanimljive političkoj i općoj javnosti samo su potvrdili sve što su demografi (posebno demogeografi) najavljivali. Ništa rezultati popisa nisu posebno niti spektakularno donijeli što se u znanstvenim krugovima nije očekivalo, iako je na javnoj sceni bila prisutna nevjerica i pomalo šok jer Hrvatska izumire ili kako su naslovi najavljivali: sve nas je manje, sve smo stariji, sve nas manje vjeruje... Navest ćemo stoga samo osnovne zakonitosti koje je moguće postaviti iz rezultata popisa stanovništva 2011. godine. • Prema osnovnim strukturama stanovništva (etničkoj, vjerskoj i jezičnoj) Hrvatska je i dalje visoko homogena zemlja kao i manje-više sve europske zemlje. • Devet od deset stanovnika su Hrvati, šest od sedam stanovnika su vjernici kršćani, a preko 95  govori i piše hrvatskim materinjim jezikom. • Ateizam i regionalizam su u Hrvatskoj relativno malo zastupljeni. • Najveći problem Hrvatske su depopulacija ukupnog stanovništva i njegovo starenje do razine izrazito duboke starosti. • Sve manjkavosti metodologije, organizacije, provođenja i obrade popisa ponovo potvrđuju da se takav strateški projekt za Hrvatsku, posebno u razdoblju kad Hrvatska izumire, mora shvatiti kao takav i postaviti na širu znanstvenu i stručnu razinu. Za kraj. Značenje stanovništva i potreba njegovog planiranog razvoja u interesu hrvatskog gospodarstva i društva općenito, bila je i ostala u temelju znanstvenog promišljanja hrvatskih demografa, njihovih radova, javnih nastupa i ukupnog djelovanja, sukladno znanstvenom izazovu i spoznaji, razumijevanju objektivne stvarnosti i nacionalnom strateškom značenju stanovništva za Hrvatsku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Geografija

POVEZANOST RADA