Pregled bibliografske jedinice broj: 626143
Predmetno jedinstvo geografije u znanstvenom i odgojno-obrazovnom sustavu
Predmetno jedinstvo geografije u znanstvenom i odgojno-obrazovnom sustavu // Geografija u sustavu znanosti i odgojno-obrazovnom sustavu, znanstveni skup povodom obilježavanja 115. godišnjice osnivanja i 65. godišnjice kontinuiranog djelovanja Hrvatskog Geografskog Društva / dr.sc. Spevec, D., doc: dr.sc. Vuk, R., (ur.).
Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo, 2012. str. 26-27 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 626143 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Predmetno jedinstvo geografije u znanstvenom i odgojno-obrazovnom sustavu
(Subject-matter Unity of Geography in Scientific and Educational System)
Autori
Komušanac, Monika: Šterc, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
ISBN
978-953-7245-13-9
Skup
Geografija u sustavu znanosti i odgojno-obrazovnom sustavu, znanstveni skup povodom obilježavanja 115. godišnjice osnivanja i 65. godišnjice kontinuiranog djelovanja Hrvatskog Geografskog Društva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
jedinstvo; sustav; znanost; obrazovanje; podjela
(unity; system; science; education; division)
Sažetak
Predmetna identifikacija u osnovi je svakog teorijskog koncepta, pa tako i geografskog, iz koje nužno derivira i predmetno jedinstvo znanstveno-istraživačkog i odgojno-obrazovnog sustava. To je logika identifikacijskog postupka, temelj prepoznatljivosti i pozicioniranja u različitim sustavima. Razdvajanje geografskog koncepta na znanstveno-istraživački i nastavni, posebno kroz predmetnu i metodološku raznolikost objektivno geografiji samo šteti, a time se narušava i osnovni postulat prenošenja znanstvenih spoznaja kroz obrazovni proces na svim razinama obrazovanja od akademske pa do najniže. Predmetno jedinstvo u tom slijedu ne smije se razlikovati niti narušavati jer je razlikovanje moguće, nužno i logično samo kroz načine (metode i tehnike) prenošenja spoznaja. Geografija je i u tom segmentu posebnost jer, pored spoznaja o svom složenom, važnom i fundamentalnom predmetu interesa bitnom za sva planiranja u geografskom prostoru, u obrazovni sustav unosi i spoznaje drugih etabliranih znanosti kojih u odgojno-obrazovnom sustavu nema. Zato i razlikujemo u metodičkom smislu opću geografiju sa svim sadržajima koji pokrivaju geosferu i geoprostor koje u znanstvenoj sistematizaciji na polja i predmetnoj identifikaciji nema ili je poprilično neodređena u koliko se izlazi iz geografskog prostora. Smatramo to posebnošću i bogatstvom geografije u odgojno-obrazovnom sustavu što pridonosi i velikom značenju metodike geografije u sistematizaciji i tipizaciji unutar samog geografskog znanstvenog polja i geografskog identiteta općenito. Prema tome, predmetno jedinstvo, a metodološka i metodička posebnost čine složeni geografski nedjeljiv i neupitan sustav kojeg je nužno nadograđivati posebnim i općim metodama i tehnikama rada i kao takav eksplicirati na svim razinama. Koncepcija prema kojoj je geografski metodički dio samo jedan od oblika primijenjene geografije teorijski je neodrživ i predstavlja dodatni gubitak geografskog identiteta. Dovoljno je, pritom, slijediti predmetnu teorijsku logiku i razmotriti način sistematizacije prirodnog, društvenog i humanističkog znanstvenog područja, kao i tradicionalnih polja u njima koja imaju predmetni slijed u klasičnom odgojno-obrazovnom sustavu, a metodike posložene kao grane u svojim znanstvenim poljima. Niti jedna znanost svoju metodiku ne shvaća niti tipizira kao primijenjeni dio, već kao granu istog ranga kao i ostale granske ili disciplinarne sastavnice. To je sukladno i logično općoj teoriji znanosti prema kojoj se primarno zadržava predmetno jedinstvo znanstvenog i odgojno-obrazovnog sustava u općoj koncepciji znanstvene jedinstvenosti. Hrvatski geografski iskorak iz toga jasna je potvrda skretanja geografije prema aplikacijskom pristupu, inače nužnom i opravdanom, i nedostatka općih teorijskih i fundamentalnih istraživanja, promišljanja i razvijanja spoznaja ili pak samo oslanjanja i građenja znanstvenog statusa na selektivnoj literaturi bez osobnog promišljanja, stava i logike koja slijedi iz objektivne stvarnosti geografskog prostora. Stoga je potrebno krenuti u izmjenu geografske granske podjele prema teorijsko-koncepcijskom pristupu, u kojem je osnova „geografija kao filozofija i logika geografskog prostora”, i metodiku geografije postaviti kao granu geografskog znanstvenog polja potvrđujući jedinstvo znanosti u okviru svih sustava. Pritom je teorijski i koncepcijski (predmetno) upitno i formalno znanstveno područje u kojem je geografija danas razvrstana, ali nam to izlazi iz naslovne problematike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Geografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1191306-1374 - Prostorne značajke demografskih resursa Hrvatske (Toskić, Aleksandar, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Stjepan Šterc
(autor)