Naslov
Utjecaj bakterizacije i prihrane KAN-om na osobine, prinos i krmnu vrijednost ozimog graška u smjesi s pšenicom
(Effect of Inocuculation and Top-Dressing with KAN on Yields and Characteristics of Winter Peas in Wheat Mixture)

Autori
Štafa, Zvonimir ; Redžepović, Sulejman ; Grbeša, Darko ; Uher, Darko ; Maćešić, Dubravko ; Leto, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka XXXV znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim učešćem / - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999, 178-179

Skup
XXXV znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim učešćem Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 22.02.1999. - 25.02.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bakterizacija; stočni grašak; ozima krmna smjesa; prinosi; krmna vrijednost
(inoculation; winter pea in wheat mixture; yield; fodder value)

Sažetak
Trogodišnjim istraživanjima (1995. do 1998. g.) utvrđivan je utjecaj učinkovitosti bakterizacije sjemena ozimog graška autohtonim sojem Rhizobium leguminosarum bv. Viciae i prihrane KAN-om na broj i masu suhe tvari kvržica, te prinos zelene mase, suhe tvari i krmnu vrijednost smjese graška “Maksimirski ozimi” i pšenice “Sana”. U prvom roku utvrđivanja (21.03.) bakterizirane varijante (2 i 4) imale su signifikantno veći (P=5%) broj aktivnih kvrđica u odnosu na kontrolu i prihranjivanu varijantu (3). U drugom roku utvrđivanja (24.05) bakterizirana varijanta graška (2) imala je signifikantno veći (P=5%) broj aktivnih kvržica u odnosu na broj kvržica utvrđen na korijenu graška prihranjivane varijante (3), kao i ukupno najveći broj kvržica. U trećem roku utvrđivanja (1.06.) ukupni najveći broj kvržica na korijenu graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti 2 (159,42), kao i masa suhe tvari kvržica (1,80 g/varijanti). Prosječni prinosi zelene mase smjese iznosili su od 49,83 t/ha (varijanta 4) do 54,22 t/ha (varijanta 3.). Razlike u prinosima zelene mase nisu bile signifikantne (P=5%). U ukupnom prinosu zelene mase udio mase graška je iznosio od 51,50% (var.4) pa do 63,22% (kontrola). Ukupni prinosi suhe tvari iznosili su od 12,03 t/ha (kontrola) pa do 14,85 t/ha u varijanti 3 (prihranjivanje s KAN-om). U masi bakterizirane varijante (2) je utvrđen signifikantno veći (P=5%) udio graška u suhoj tvari (56,66%) u odnosu na prihranjivane varijante. Prinosi probavljivih surovih bjelančevina graška u 1998. god. varirali su od 1147 kg/ha (kontrola) do 1641 kg/ha (bakterizirana varijanta. 2.), a pšenice od 426 kg/ha (kontrola) do 646 kg/ha (bakterizirana i KAN-om prihranjivana var. 4.). Ukupni prinosi PSB smjese iznosili su od 1573 kg/ha (kontrola) do 2094 kg/ha (bakterizirana var.2.). Bakterizirana var. 2. dala je signifikantno viši (P=5%) prinos ŠJ (7,39 t/ha) graška u odnosu na prinose ostalih varijanata. Ukupni prinosi ŠJ bakteriziranih var. (2. I 4.) i KAN-om prihranjivanih (3 i 4) bili su signifikantno veći (P=5%) u odnosu na prinos kontrole. Bakterizirana varijanta graška (2) dala je 73,01 GJ NEL signifikantno više (P=5%) u odnosu na prinose graška ostalih varijanti kao i smjese graška i pšenice 109,37 GJ NEL po hektaru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA