Pregled bibliografske jedinice broj: 625625
SREDIŠNJA TIJELA DRŽAVNE UPRAVEREPUBLIKE HRVATSKE OD 1990. DO 2012. GODINE
SREDIŠNJA TIJELA DRŽAVNE UPRAVEREPUBLIKE HRVATSKE OD 1990. DO 2012. GODINE // Tehnički in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja 12, Zbornik mednarodne konference, Radenci, 10.-12. april 2013, Tehnički in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja , Arhivi in ustvarajalci gradiva - stanje in perspektive / Gostenčnik, Nina (ur.).
Maribor: Pokrajinski arhiv Maribor, 2013. str. 317-330 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 625625 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
SREDIŠNJA TIJELA DRŽAVNE UPRAVEREPUBLIKE HRVATSKE OD 1990. DO 2012. GODINE
(Central state administration bodies of the Republic of Croatia from the year 1990 to the year 2012)
Autori
Heđbeli, Živana, Mokrović, Nikola, Radnić, Aleksandar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Tehnički in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja 12, Zbornik mednarodne konference, Radenci, 10.-12. april 2013, Tehnički in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja , Arhivi in ustvarajalci gradiva - stanje in perspektive
/ Gostenčnik, Nina - Maribor : Pokrajinski arhiv Maribor, 2013, 317-330
ISBN
978-961-6507-53-0
Skup
Mednarodna konference Radenci 2013, Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Arhivi in ustvarjalci gradiva - stanje in perspektive
Mjesto i datum
Radenci, Slovenija, 10.04.2013. - 12.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Republika Hrvatska; tijela državne uprave; povijest institucija
(Republic of Croatia; state administration bodies; history of institutions)
Sažetak
U Hrvatskoj su početkom 1990. g. republički organi uprave republički sekretarijati, komiteti, uprava, zavodi, direkcija. 1990. g. RH donosi svoj prvi Zakon o ustrojstvu republičke uprave. Republički organi državne uprave su ministarstva i republičke upravne organizacije - zavodi. Zakon je izmijenjen i dopunjen 8. listopada, 14. studenoga i 31. prosinca 1991., te 10. travnja 1992. g. 10. rujna 1992. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih organa državne uprave. Zakon je izmijenjen je i dopunjen 3. svibnja, 6. listopada i 28. prosinca 1993. g. Organi državne uprave su: državna ministarstva, ministarstva, državni zavodi, institut i direkcija. 6. listopada 1994. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija: državna ministarstva, ministarstva, državne uprave, zavodi, ravnateljstvo, institut, inspektorat. Zakon je izmijenjen i dopunjen 18. listopada 1996. i 21. studenoga 1997. g. 7. svibnja 1999. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija: državna ministarstva, ministarstva, državne uprave, zavodi, ravnateljstvo, inspektorat. Zakon je izmijenjen i dopunjen 3. veljače 2000. g. 22. prosinca 2003. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Zakon je izmijenjen i dopunjen 3. ožujka i 17. rujna 2004., 16. veljače 2005., 31. ožujka 2006., 11. siječnja i 22. veljače 2008., te 2. srpnja 2009. g. Državne upravne organizacije postaju središnja tijela državne uprave: ministarstva, državni zavodi, uprava i inspektorat, središnji državni uredi. 22. prosinca 2011. g. donesen je Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave: ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije – državni zavodi, uprave i inspektorat. Zakon je izmijenjen i dopunjen 17. veljače 2012. g. Relevantni zakon o ustrojstvu i djelokrugu organa uprave mijenjan je i nadopunjavan 25 puta, u prosjeku svakih 11 mjeseci. Razvoj državne uprave RH izuzetno je dinamičan. Česte promijene uprave, što znači i određenu nestabilnost, neminovno dovode do pitanja opravdanosti promjena. Držimo kako je zadaća arhivista, informacijskih stručnjaka, davanje činjenica o tijelima, a ne njihovo vrednovanje. Usporedbe radi, od knjižničara se ne očekuju književna kritika, već bibliotekarski opis dane publikacije. Radom svakog tijela, kao nusproizvod, nastaju dokumenti potrebni samim tijelima za rad, građanima za ostvarivanje prava, a koje istraživači i znanstvenici koriste u razne druge svrhe. Zadaća je arhivista svim korisnicima omogući korištenje dokumenta koji ih zanimaju prepuštajući svakom korisniku vrednovanje, interpretaciju, ocjene, donošenje ovakvih ili onakvih zaključaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Politologija, Informacijske i komunikacijske znanosti