Naslov
Hegelijanstvo (hegelijanizam, hegelizam)
(Hegelianism)

Autori
Labus, Mladen

Izvornik
Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, natuknica u enciklopediji, leksikonu, rječniku i sl.

Godina
2012

Ključne riječi
filozofija; religija; pravo; država; dijalektika; kultura; povijest
(philosophy; religion; law; state; dialectics; culture; history)

Sažetak
Hegelijanstvo (hegelijanizam, hegelizam) ; zajednički naziv za filozofske ptravce koji polaze od osnovnih principa Hegelove filozofije i razvijaju se prema posve suprotstavljenim stajalištima. Dok je hegelovska (hegelijanska) ljevica (mladohegelovci ili mladohegelijanci (A.Ruge, M.Stirner, B.Bauer, L.Feuerbach, D.F.Strauss, M.Hess i K.Marx)zahtijeevala ukidanje religije i njezino prevladavanje revolucionarnom promjenom državne i društvene zbilje, hegelovska desnica(starohegelovci ili starohegelijanci)kojoj pripadaju G.A.Gabler, F.W.Hinrichs, J.E.Erdmann, K.Fischer, K.Rosenkranz i dr., branila je i opravdavala religiju i umnost postojeće države. Početkom XX. st. neohegelijanstvo označava obnavljanje interesa za Hegelovu filozofiju, osobito za probleme dijalektike, metafizičkog značenja kulture, povijesti, izgradnje duhovnih znanosti (W.Dilthey. Znatno zanimanje za Hegela pokazuje i marksistička filozofija (G.Lukacs, E.Bloch i dr.)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA