Naslov
Kolebanje imeničkoga roda u hrvatskome jeziku
(Noun gender variation in Croatian)

Autori
Talanga, Tomislav

Izvornik
Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika (0021-6925) 58 (2011), 5; 161-181

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
imenički rod
(noun gender)

Sažetak
Ovo je do sada najopsežnije istraživanje o kolebanju imeničkoga roda u hrvatskome jeziku. Polazište je da se običnim zbrajanjem primjera kolebanja imeničkoga roda u jezičnim priručnicima ne mogu sagledati razmjeri te pojave, stoga ovaj rad nudi uvid u svekolike razmjere problematike, ali i u mogućnosti daljnjega istraživanja. Građu za ovaj istraživački rad autor je prikupljao postupno dvadesetak godina. Građa je uglavnom prikupljena u devet relevantnih hrvatskih jednojezičnih rječnika i priručnika u vremenskom razdoblju od stotinjak godina, to jest od Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika (1880.-1976.) koji je izdao HAZU do Rječnika hrvatskoga jezika (2000.) Leksikografskoga zavoda koji je uredio Jure Šonje. Dvadesetak dvorodnica, kako ih se još naziva, je prikupljeno vlastitim zapažanjem u javnim medijima ali i u svakodnevnom govoru. Prikupljeno je ukupno 145 imenica čiji imenički rod koleba u suvremenome jeziku ili je, kako se pokazalo, kolebao nekoč u starini. Zanimljiv je podatak da je od toga broja čak 129 imenica (88, 3%) koleba između muškoga i ženskoga roda, za razliku od njemačkoga jezika gdje prema istraživanju istoga autora imenički rod najčešće koleba između među muškoga i srednjega roda (77, 8%). Od prvotno 145 imenica prikupljena korpusa, za koje je postojala osnovana sumnja da su dvorodnice, preostalo je njih 91 jer ostale nisu ispunile strogo postavljene kriterije, koji su se temeljili na unosima decentnih relevantnih rječnika i priručnika. Postoji opravdana sumnja da su gramatički rodovi dvorodnica vrlo rijetko u potpunosti zamjenjivi i da je u pravilu jedan od njih dominantan, dok je drugi ili rjeđi ili pak u sebi nosi neku obilježenost: u pisanom jeziku, pokrajinski, razgovorno, pjesnički itd. Na pitanje pak ima li u našem korpusu višeznačnih dvorodnica čiji različiti gramatički rodovi služe u razgraničenju pojedinih značenja, što je njemačkome pojava sa stotinjak homofona, može se dati potvrdan odgovor, iako je takvih svega nekoliko i nema naznaka da bi se njihov broj mogao značajnije povećati. Zaključno se može reći da su imenice i-vrste najvažnije ‚leglo‛ kolebljiva roda kojih je zajedno s imenicama s dočetkom -ež ukupno 70 imenica što je udio od oko 80%. Tek 17 imenica kolebljiva roda pripadaju e- i a-vrsti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA