Pregled bibliografske jedinice broj: 625087
Povijesni razvoj i modeli ranijeg otpusta zatvorenika: značaj za aktualnu hrvatsku kaznenopravnu praksu
Povijesni razvoj i modeli ranijeg otpusta zatvorenika: značaj za aktualnu hrvatsku kaznenopravnu praksu // Kriminologija & socijalna integracija, 20 (2012), 2; 29-46 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 625087 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povijesni razvoj i modeli ranijeg otpusta zatvorenika: značaj za aktualnu hrvatsku kaznenopravnu praksu
(Historical development and early release models for prisoners: the importance for contemporary Croatian criminal justice practice)
Autori
Maloić, Snježana ; Ricijaš, Neven ; Rajić, Saša
Izvornik
Kriminologija & socijalna integracija (1330-2604) 20
(2012), 2;
29-46
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
raniji otpust iz zatvora; uvjetni otpust; prekapacitiranost zatvora; probacija; postpenalni prihvat
(early release from prison; conditional release; overcrowded prisons; probation; post-penal treatment)
Sažetak
Raniji otpust zatvorenika u svojim je začecima bio zamišljen kao nagrada za primjereno ponašanje tijekom izvršavanja dugih kazni zatvora, i primjenjivao se iznimno. Danas se primjenjuje puno češće i u okviru različitih, kasnije razvijenih, modela. U odnosu na autoritet koji može odobriti raniji otpust, kriterije, točku vremena od koje je raniji otpust moguće odobriti, uvjete koji se mogu odrediti, načine supervizije i opoziva, među pojedinim državama postoje neke sličnosti, ali i velike razlike s obzirom na zakonodavstvo i provedbu. Raniji otpust zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora često izaziva mnogobrojne polemike u javnosti, predmet je rasprava i stručnjaka i znanstvenika, ali i interesa političkih struktura, uz česta neslaganja i niz dilema. Dok s jedne strane postoje zahtjevi za ukidanjem mogućnosti ranijeg otpusta, istovremeno uslijed prenapučenosti mnogih zatvorskih sustava, raniji otpust zatvorenika i tzv. „mjere stražnjih vrata“ postaju vrlo važnim instrumentima za smanjenje zatvorske populacije. Te mjere imaju veliku ulogu i u svrhu socijalne reintegracije počinitelja, pri čemu je potrebno voditi računa o pravima i sigurnosti žrtve kaznenog djela, kao i o sigurnosti zajednice. Tri momenta aktualno dovode do većeg interesa domaće penološke javnosti za raniji otpust zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora. To su (1) rastuća prekapacitiranost zatvorskog sustava, (2) uključivanje probacije u nadzor uvjetnog otpusta i (3) nove zakonske odredbe o uvjetnom otpustu koje se počinju primjenjivati 1. siječnja 2013. godine, stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/2011). Cilj ovog rada je pružiti pregled teorijskih postavki i povijesnog razvoja ranijeg otpusta, prikaz i usporedbu različitih modela ranijeg otpuštanja s izdržavanja kazne zatvora u pojedinim državama, uz razmatranje nekih aktualnih poteškoća i dilema. Istovremeno smo analizirali i aktualnu situaciju u Hrvatskoj, pri čemu se iskustva drugih država koriste u svrhu prezentiranja mogućih smjernica za prevladavanje postojeće prekapacitiranosti zatvorskog sustava, daljnjeg razvoja probacijskog sustava i općenito unaprjeđenja ranijeg otpusta zatvorenika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Pedagogija, Socijalne djelatnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Profili:
Neven Ricijaš
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- PsychINFO
- Sociological Abstracts
- INIST-CNRS
- Directory of open acces Journals
- Hrvak
- EBSCO
- ProQuest