Naslov
Geomorfološki lokalitet Vranjevina
(Geomorphosite Vranjevina)

Autori
Vlatković, Tea ; Buzjak, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka, 3. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Geologija kvartara u Hrvatskoj" / - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013, 56-57

Skup
3. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Geologija kvartara u Hrvatskoj"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.03.2013. - 23.03.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
georaznolikost; geomorfološki lokalitet; geomorfološka karta geoekološko vrednovanje
(geodiversity; geomorphosite; geomorphological map; geoecological evaluation)

Sažetak
Unutrašnjost Hrvatske karakterizira pojava izoliranog kontinentalnog krša. Na području Zapadnog Papuka istočno od Daruvara ona je, između ostalog, vezana uz pojavu naslaga trijaskih dolomita. Na tom se terenu javljaju brojni geomorfološki procesi i oblici, te zanimljivi geomorfološki lokaliteti. Najistaknutiji među njima je geomorfološki lokalitet Vranjevina koji je udaljen 3, 5 km zapadno od centra Daruvara. Specifičnost geomorfološkog lokaliteta Vranjevina je strukturni strmac preko kojeg se istaložila sedra. Stijene koje grade Vranjevinu su dijagenetski dolomiti srednjeg trijasa. Strmac je predisponiram reversnim rasjednom pravca pružanja I-Z i pretpostavljenim reversnim rasjednom pravca pružanja približno SZ-JI. Visok je 22 metara, te je djelomično prekriven naslagama fosilne i recentne sedre debljine do 2 m. Fosilna, denudirana, tlom i djelomično vegetacijom prekrivena sedra je opažena i na blagim padinama jugozapadno od strmca. Uzvodno od strmca nalazi se izvor iz kojeg pritječe manji potok. Desetak metara prije ruba strmca, umjetnim je putem iskopano korito te je potok tako doveden do vrha strmca, preko kojeg se preljeva, tvori vodopad te taloži recentnu sedru. Izvor je najvjerojatnije preljevnog tipa i njegov nastanak povezan je uz lijevi transkurentni rasjed pravca pružanja SZ-JI. Na mjestu umjetnog korita nalazi se manji oblik geomorfološkog sedla i dvije jaruge, jedna pravca pružanja SZ–JI, druga SI–JZ. Ove jaruge su tragovi nekadašnjeg povremenog otjecanja potoka prije uređivanja korita. Sedra istaložena preko strmca puno je veće površine nego što je kapacitet taloženja današnjeg potoka. To dokazuje da je voda i prije uređenja spomenutog korita protjecala preko strmca u većim količinama, budući da je istaložena sa svih strana, a ne samo na jednom dijelu kao recentna. Ispod strmca, na dnu vodopada, nalazi se umjetno stvoreno jezerce elipsastog oblika dimenzija 7 x 4 m iz kojeg istječe potok te dalje otječe 300-tinjak metara do ušća u rijeku Toplicu, mjestimično taložeći sedru. U radijusu od 30-ak metara od tektonskog strmca nalazi se mjestimično kompaktna i razlomljena sedra taložena u zoni prskanja vode. Za potrebe istraživanja, obavljena je i analiza vode te je dokazana razlika u vrijednostima tvrdoće vode između izvora i vodopada koja ukazuje da se sedra i danas taloži budući da se vrijednost nizvodno smanjuje. Od sedrenih oblika, na fosilnoj sedri preko koje više ne teče voda, uočavaju se sedreni zastor, sedrena konzola i sedrena polica. Sedreni zastor i polica svjedoče o nekadašnjoj razini vode koja se akumulirala u jezercu pod vodopadom. Na recentnoj se sedri od oblika primjećuju sedrena brada, podbradak, polušpilje i sedreni čunj. Za potrebe istraživanja metodom geomorfološkog kartiranja izrađena je geomorfološka karta šire okolice lokaliteta. Dominantnu ulogu u oblikovanju recentnog reljefa imaju fluviodenudacijski i padinski procesi, te je na terenu najistaknutiji je proces jaruženja. Dolinu Toplice karakteriziraju akumulacijski procesi kojima se na terenu taloži materijal donesen iz viših izvorišnih dijelova rijeke. Najveću prijetnju lokalitetu predstavlja neposredna blizina kamenoloma "Batinjska rijeka". Kontinuiranim miniranjem kamenolom može utjecati na intenziviranje padinskih procesa uslijed detonacijama izazvanih vibracija. Također, vjeruje se da je upravo kontinuirano miniranje razlog tome što u nekim periodima izvor na Vranjevini presuši što naposljetku ima utjecaj na održavanje sedre. Postoji određena tendencija u presušivanju vode na Vranjevini. Vodotok presušuje svakih 5–6 godina pa se opet pojavi u trajanju od otprilike 1 godine. Utjecajem daljnjeg razvijanja kamenoloma smanjiti će se šumski pokrov u neposrednoj blizini lokaliteta, dok se detonacijama i obradom kamena prostorom širi prašina koja štetno djeluje na vegetaciju. Metodom geoekološkog vrednovanja analizirane su vrijednosti lokaliteta. Lokalitet posjeduje visoku znanstvenu vrijednost. Predstavlja školski primjer nastanka sedre iskoristiv u edukativne svrhe. Ekonomska vrijednost, kao i estetska, srednje je razine. Iznimno niska je razina kulturne vrijednosti budući da lokalna zajednica nije stvorila nikakve kulturne veze s lokalitetom. Analiziran je i trenutni stupanj i način korištenja. Budući da se lokalitet trenutno koristi samo za izletničke svrhe te da nema nikakve infrastrukture niti propagande povezane s njim, nizak je stupanj i način korištenja. Vrijednost turističkog potencijala je srednje razine, no ona se u budućnosti može povećati. Kvalitetnom propagandom i upravljanjem, može se razviti važan geoturistički lokalitet od značenja za šire područje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA