Naslov
Zagrebački franjevci i ikonografija nakon Tridentskoga sabora (1545. – 1563.)
(Franciscans in Zagreb and post-Tridentine Iconography)

Autori
Cvetnić, Sanja ; Šourek, Danko

Izvornik
Tkalčić : godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije (1331-3517) 14 (2010); 83-130

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Zagreb; Kaptol; franjevci; Tridetnski sabor; ikonografija
(Zagreb; Kaptol; Franciscans; Tridentine Council; Iconography)

Sažetak
Plodna duhovna i kulturna djelatnost zagrebačkih franjevaca, čiji početci sežu sve do vremena samoga osnivača Reda, doživljava osobit zamah tijekom dvaju baroknih stoljeća. U razdoblju oporavka nakon krize XVI. stoljeća tijekom kojeg je cijela Hrvatska strepila pred neizvjesnošću turskih nasrtaja, zbivanja u njihovu kaptolskom samostanu svjedoče o svojevrsnom kulturnom preporodu koji je polako počinjao zahvaćati grad na samom rubu Habsburškoga carstva. Do sredine XVII. stoljeća stvoreni su uvjeti i za osnutak samostalne kustodije a ubrzo i provincije posvećene sv. Ladislavu, u čije središte prerasta upravo zagrebački samostan. Prilikom njegovih pregradnji, kao i preuređenja gotičke samostanske crkve, nastaju neka od najznačajnijih baroknih ostvarenja na području grada Zagreba Ona se, osim umjetničkom kvalitetom, ističu i zanimljivom ikonografskom sintezom lokalnih tradicija i likovnih rješenja koja svoje izvore nalaze u velikim umjetničkim središtima poput onodobnoga Rima ili Münchena. Tako u kapeli sv. Franje – jedinstvenom ambijentu XVII. i XVIII. stoljeća unutar zagrebačkoga franjevačkoga samostana – njezina titulara kao protagonista umjetničkoga zbivanja susrećemo na prvom likovnom prikazu predaje o njegovu posjetu Zagrebu, ali i na oltarnoj slici koja se kompozicijom nadovezuje na svečevu skulpturu kipara Carla Monaldija, 1725. godine postavljenu u svetištu rimske bazilike sv. Petra. Upravo je takvo ponosno isticanje vlastite tradicije, uz istodobnu snažnu svijest o pripadnosti općoj Crkvi, jedna od bitnih značajki likovnih umjetnosti u razdoblju koje je uslijedilo nakon Tridentskoga sabora (1545. – 1563.), te predstavlja važnu odrednicu i naše umjetničke baštine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

Napomena
Summary Prolific spiritual and cultural activity of the Franciscans in Zagreb, with its beginnings reaching back to the times of St. Francis himself, experienced a special impetus during the two baroque centuries. In the era of recovery from the 16th century crisis, which caused the entire Croatia quail in suspense of Ottoman raids, the events in their Kaptol monastery witness a certain cultural revival slowly taking up the city on the very margin of Habsburg Empire. By the mid-17th century, conditions were made for the foundation of autonomous Custodia, soon to be Province of St. Ladislav, with the Zagreb monastery as its centre. During the reconstructions of the building as well as redecorations of the old gothic church, some of the prominent examples of baroque art in Zagreb emerged. In addition to the artistic quality, they are distinguished by their interesting iconographic synthesis of local traditions and artistic solutions deriving from eminent art centres such as Rome or Munich. Thus, in the St. Francis' chapel – an unique 17th and 18th century ambience within the monastery – we meet St Francis as a protagonist of the first artistic display of his legendary visit to Zagreb, as well as on the altar painting, the composition of which refers to a sculpture made by Carlo Monaldi, placed in the sanctuary of St Peters in Rome in 1725. It is exactly this proud emphasis on a specific tradition, alongside to the strong consciousness of affiliation to the universal Church legacy, which is one of the significant characteristics of visual arts reflecting the statements of the Council of Trent (1545 – 1563), and an important factor in our cultural legacy.

POVEZANOST RADA