Naslov
Udio nenaglasnica i asimilacija unutar govornih riječi u opisivanju slika
(Quantity of clitics and assimilations in word units under one stress in the picture description)

Autori
Sokolić, Nikolina ; Carović, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Cvikić, Lidija ; Novak Milić, Jasna ; Jelaska, Zrinka - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2012, 46-47

Skup
4. međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.12.2012. - 20.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
izgovor; nenaglasnice; asimilacija; hrvatski jezik
(pronunciation; clitics; assimilation; Croatian)

Sažetak
Čestota hrvatskih riječi i njihovih oblika predmet je nekolicine radova u novije vrijeme, ali uglavnom u pisanim tekstovima (Moguš, Bratanić, Tadić 1999 ; Cvikić, Jelaska 2007 ; Jelaska, Kekelj, Baričević 2010 ; Bašić, Jelaska 2010). Znatno se rjeđe istražuje čestota riječi ili oblika u govoru, ako nije riječ o dječjemu jeziku u ranom jezičnom razvoju (Jelaska, Kovačević 2001 ; Jelaska, Kovačević, Anđel 2002), a jedan je govorni tekst uključen i u istraživanje padežne čestote u Kolaković (2007). Ovaj rad bavi se čestotom nekih jezičnih jedinica u govoru, tj. u govornim riječima. Prikazat će se obilježja potaknute jezične proizvodnje izvornih govornika hrvatskoga, starih dvadesetak godina. Ispitanici su dobili zadatak opisati dvije slike. Njihovi su opisi snimljeni i jezično raščlanjeni. Posebna se pozornost usmjerila na čestotu nenaglasnica (i prednaglasnica i zanaglasnica) kao i njihovih različnica, posebno onih koje sudjeluju u različitim asimilacijskim pravilima. Utvrdila se i ukupna čestota pojedinih asimilacija. Na temelju podataka o proizvodnji u opisivanju slika mogu se postaviti očekivana postignuća za izvorne govornike. Rezultati ovoga istraživanja mogu pomoći sastavljačima ispita i za inojezične govornike jer je opis predočenih slika jedan od čestih dijelova usmenih ispita hrvatskoga kao inoga jezika. Kad se u budućim istraživanjima prouči opisivanje istih slika inojezičnih govornika na različitim razinama poznavanja hrvatskoga te usporede njihovi rezultati s rezultatima izvornih govornika, moći će se postaviti temelji za objektivno procjenjivanje njihovih postignuća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA