Pregled bibliografske jedinice broj: 623891
Aristotelova 'de ars poeticae': apologija homo ludensa?
Aristotelova 'de ars poeticae': apologija homo ludensa? // III. Mediteranski korijeni filozofije
Split, Hrvatska, 2009. (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 623891 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aristotelova 'de ars poeticae': apologija homo ludensa?
(On Aristotle's 'de ars poeticae': apology of homo ludens?)
Autori
Vidanec, Dafne
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
III. Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 26.03.2009. - 29.03.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
'de ars poeticae'; oponašanje; poezija; tragedija; komedija; homo ludens
('de ars poeticae'; mimesis; poetry; tragedy; comedy; homo ludens)
Sažetak
„Svaka riječ koju je napisao Filozof, kojom se sad već zaklinju i sveci i pape, preokrenula je sliku svijeta“, napisao je Umberto Eco u svojem glasovitom romanu „Ime ruže“ u kojem se radnja vrti oko misterija vezanog za izgubljenu drugu knjigu Filozofove „Poetike“ (ili lat. De ars poeticae). Činjenica da taj spis, kako već stoljećima navode komentatori, poznavatelji i istraživači Aristotelovog filozofskog corpusa, možebitno nikada nije postojao, još je više pobudila interes za proučavanjem i odgonetavanjem sadržaja Aristotelove De ars poeticae. Jedni misle da je na temelju rekonstrukcije nekih dijelova postojećeg sadržaja „Poetike“ kao i na temelju tzv. Tractatus Coislinianus moguće dohvatiti kontekst nestalog spisa – knjige (Cooper, Janko), a drugi se ne usude upuštati u takav pothvat, smatrajući da ne postoje čvrsti dokazi za njezino postojanje (Golden). Onkraj tih, nekad dijakronijskih, a nekad sinkronijskih spoznajnih nagađanja glede Aristotelove De ars poeticae koja provociraju maštu i znanstveni eros, to Aristotelovo djelo u formi u kakvoj je dostupno nakon dvije i pol tisuće godina, među redcima sadrži zagonetku o čovjeku kao biću kojemu je po prirodi (kao niti jednom drugom biću) dana trostruka sposobnost: sposobnost uobrazilje, stvaranja i oponašanja. „Poetika“ se ponajviše bavi ovom potonjom sposobnosti jer ona, smatra autorica, obuhvaća prve dvije. U ovom izlaganju autorica ima intenciju, među ostalim, propitati, pojasniti i protumačiti antropološke i etičke aspekte Aristotelove De ars poeticae.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Povijest umjetnosti
Napomena
Izlaganje s konferencije prošireno i objavljeno pod naslovom „Aristotelova Περι ποιτικης. Razumijevanje konstitutivnih elemenata Aristotelove teorije pjesništva u optici Gadamerovog poimanja umjetnosti“ u: Obnovljeni život, vol. 66, 2/2011, str. 201-218. Kategorizacija: pregledni članak.