Pregled bibliografske jedinice broj: 623868
Kako percipirati zagonetku bitka? Prilog Skledarovoj filozofijskoj koncepciji razumijevanja transcendencije
Kako percipirati zagonetku bitka? Prilog Skledarovoj filozofijskoj koncepciji razumijevanja transcendencije // Između Srednje Europe i Mediterana: filozofija Nikole Skledara / Kukoč, Mislav (ur.).
Zaprešić: Veleučilište Baltazar Zaprešić, 2012. str. 53-78 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 623868 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako percipirati zagonetku bitka? Prilog Skledarovoj filozofijskoj koncepciji razumijevanja transcendencije
(How to perceive the being enigma? Contribution to Skledar's philosophical trancsendence conception)
Autori
Vidanec, Dafne
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Između Srednje Europe i Mediterana: filozofija Nikole Skledara
/ Kukoč, Mislav - Zaprešić : Veleučilište Baltazar Zaprešić, 2012, 53-78
ISBN
978-953-7670-34-4
Skup
VI. Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.03.2012. - 31.03.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Nikola Skledar; religija; transcendencija; dijalog
(Nikola Skledar; religion; transcendence; dialogue)
Sažetak
Što i kako misliti religiju, odnosno, sferu transcendencije u suvremenom sekulariziranom svijetu i kako uopće misliti sadržaj religije ovdje shvaćene ne samo kao ljudska praksa, već, Kantovski mišljeno, kao sfera u kojoj se vjera kao temeljna pretpostavka religije čovjeku kao misaonom biću otkriva više kao zagonetka nego kao onaj Jamesov „subjektivni osjećaj“? – Povijesno-filozofijski gledano, predmet našega istraživanja moguće je analizirati s različitih pozicija, no, budući ovdje, među ostalim, želimo izložiti poziciju N. Skledara – tuzemnog, mediteranskog filozofa koji je o spomenutoj temi podosta pisao, govorio i objavljivao, pokušat ćemo problem naznačen u naslovu rada propitati u perspektivi misli koja ne samo da je imanentna spomenutom misliocu, već je riječ o poziciji u koju je, da se poslužim teološkom terminologijom, spomenuti mislilac vjerovao svom snagom svoga uma: pitanje sadržaja određene vjere, dakle, govorimo o vrhunaravnom - transcendentnom biću jest pitanje koje umskom čovjeku predstavlja istovremeno i veliki izazov i „zagonetku“ (Skledar). Izazov o kojemu se ništa suvislo ne može izreći slijedeći isključivo logiku razuma. Mnogi su filozofi tijekom povijesti pokušali prereći koncept Boga kao i smisao religije (npr. Platon, Plotin, Aurelije Augustin, Toma Akvinski, Descartes, Pascal, Kant i dr.), no, kako to zapaža suvremeni kanadski mislilac, Charles Taylor, to je pitanje krivo postavljeno: pitanje transcendentnoga bića (Boga) usko je povezano s pitanjem naravi ljudskog razumijevanja uopće. U ovome ću izlaganju, koje će biti orijentirano na Skledarov doprinos razumijevanju transcendencije artikulirati ključne misli a conto pitanja religije N. Skledara, a obzirom na koncept čovjeka kojemu je težnja prema transcendenciji inherentna, a to je zato što je u njegovoj/njezinoj naravi da tu težnju ponajprije misli. Dakle, čitav problem o kojem će ovdje biti riječi jest problem koji je moguće definirati kao fenomen bitka samoga mišljenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija