Pregled bibliografske jedinice broj: 623717
Povijesna demografija Ista i Škarde na temelju glagoljskih matičnih knjiga iz 17. i 18. st. te tabelarnih matica iz 19. st.
Povijesna demografija Ista i Škarde na temelju glagoljskih matičnih knjiga iz 17. i 18. st. te tabelarnih matica iz 19. st. // Otoci Ist i Škarda / Faričić, Josip (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru ; Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije ; Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Hrvatsko geografsko društvo Zadar, 2010. str. 395-429
CROSBI ID: 623717 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povijesna demografija Ista i Škarde na temelju glagoljskih matičnih knjiga iz 17. i 18. st. te tabelarnih matica iz 19. st.
(Historical Demography of Ist and Škarda Islands Analyzed through Glagolitic Parish Registers from 17th and 18th Centuries and Tabular Registers from 19th Century)
Autori
Franov-Živković, Grozdana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Otoci Ist i Škarda
Urednik/ci
Faričić, Josip
Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije ; Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Hrvatsko geografsko društvo Zadar
Grad
Zadar
Godina
2010
Raspon stranica
395-429
ISBN
978-953-7237-75-2
Ključne riječi
Stanovništvo, glagoljske matične knjige, knjiga duša. otoci Ist i Škarda, kurzivna glagoljica
(Population, Glagolitic Parish Registers, Status Animarum, Ist and Škarda Islands, Glagolitic quick script)
Sažetak
U radu se analizira stanovništvo otoka Ista i Škarde od popisa stanovništva 1608. godine do danas, preko matica krštenih, vjenčanih, umrlih, krizmanih i ostalih dostupnih dokumenata poput oporuka, popisa i raznih izvještaja. S obzirom da otoci Ist i Škarda u pojedinom razdoblju nisu imali svoju župu, upisi su se vršili u različitim maticama ovisno o trenutnom crkvenom ustrojstvu. Tako su se rođenja, vjenčanja, smrti za oba otoka vodila zajedno s evidencijama okolnih župa. Škarda je neko vrijeme bila pod Silbom, zatim pod Premudom (čije su se matične knjige zagubile), a tek u 19. st. zajedno sa Istom. Ist je postao župa tek 1727. godine, a do tada su se upisi rođenih, vjenčanih, umrlih, krizmanih vodili najprije u Molatu, a onda zajedno sa mjestima Brgulje i Zapuntel u evidenciji župe Zapuntel. Nakon što se mjesto odvojilo u posebnu župu, bilo je potrebno voditi i samostalnu evidenciju, koja je uglavnom nestala. Većina ovih matica u periodu između 1613. do negdje 1800. su pisane kurzivnom (brzopisnom) glagoljicom, a nakon toga latinicom. Za svako prezime je napravljen kratak povijesni pregled. Povećanjem broja stanovnika se povećava i broj prezimena tj. nadimci, patronimici i matronimici postaju prezimena, a pojedina prezimena dolaze na otok sklapanjima braka. Odatle razlika u prezimenima s popisa 1608. godine i danas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Grozdana Franov-Živković
(autor)