Naslov
Novija istraživanja vrulja Zečica i Modrič (sjeverna Dalmacija)
(Recent research of submarine springs Zečica and Modrič (North Dalmatia))

Autori
Buzjak, Nenad ; Kovač-Konrad, Petra ; Jalžić, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka, 3. znanstveni skup Geologija kvartara u Hrvatskoj / - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013, 14-15

Skup
3. znanstveni skup "Geologija kvartara u Hrvatskoj s međunarodnim sudjelovanjem"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.03.2013. - 23.03.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
vrulja; geomorfologija; speleogeneza
(submarine spring; geomorphology; speleogenesis)

Sažetak
S obzirom na gustu pojavu vrulja i priobalnih izvora jedno od zanimljivijih područja hrvatske obale Jadranskog mora je priobalni pojas od Starigrada do Rovanjske u sjevernoj Dalmaciji. Njihov geografski raspored, međusobni odnosi i značajke rezultat su geoloških i hidrogeoloških uvjeta, geomorfoloških procesa, klime i antropogenog djelovanja. U novije vrijeme u tom se području nastavljaju speleoronilačka istraživanja dviju velikih i speleoroniocima dostupnih vrulja - Zečice i Modrič. Ulaz u vrulju Zečicu nalazi se u JI dijelu Velebitskog kanala 7, 8 km JI od Starigrada. To je povremena vrulja aktivna samo nakon obilnih padalina i otapanja velikih količina snijega u velebitsko-ličkom krškom zaleđu. Iako je roniocima i speleoroniocima odavno poznata, od 2011. godine u njoj se obavljaju sustavna istraživanja čiji je cilj detekcija prolaznih šupljina, izrada speleološkog nacrta i temeljno geomorfološko istraživanje. Ulaz vrulje se nalazi na blago nagnutom pjeskovitom dnu na dubini od 6 do 9 m. Slijedi vertikalni jamski kanal koji se na dubini od 37, 5 m spaja s horizontalnim spiljskim kanalom. Nakon niza urona preronjeno je oko 650 m kanala od čega je topografski snimljeno 197 m. Najdublja točka je na dubini od 43 m. U topografski snimljenom dijelu spiljski kanal je širine do 17 m i visine do 5 m, a sličnih je karakteristika i u svom nastavku. Kanali su oblikovani u području građenom od intenzivno okršenih naslaga krednih vapnenaca i Jelar breče. Predisponirani su pukotinskim sustavima pravca pružanja I-Z, SI-JZ i SSI-JJZ. Generalno su lećastog presjeka, karakterističnog za oblikovanje u freatskim uvjetima, ali snažno modificirani destruktivnim i akumulacijskim procesima. Duž istraženog dijela ispunjeni su obilnim naslagama siga i klastičnih sedimenata različitog postanka, sastava i granulacije (pijesak, šljunak, kršje, blokovi) te povremeno talozima organskog porijekla (ostaci školjaka). Obilne naslage siga svjedoče o trajnijoj vadoznoj etapi oblikovanja kanala. Prestanak njihovog taloženja bio je uvjetovan gornjopleistocensko-holocenskom transgresijom. Osim onih u primarnom položaju rasta, u kanalu su brojne polomljene i prevrnute sige što je posljedica neotektonskih pokreta, a recentno je rezultat snažnog mehaničkog djelovanja vode tijekom povremene hidrološke aktivnosti. Dokaz tome su i brojne polomljene ljušture školjaka na stjenkama kanala i u debelim nanosima na njegovom dnu. Vrulja Modrič nalazi se uz obalu istoimene uvale 1 km sjeverno od naselja Rovanjska i poznata je speleoroniocima koji su je već istraživali. Također se radi o povremenoj vrulji. Ulaz je u dnu vertikalnog usjeka koji se s dna uvale spušta do dubine od 33 m. Teže je prolazan jer je sužen pjeskovito-šljunkovitim sedimentom, granjem i otpadom bačenim s ceste čiji je rub neposredno iznad. Do kraja 2012. godine istraženo je oko 500 m kanala. Od ulaza kanal se u istraženom dijelu uspinje do 15 m dubine. Oko 380 m od ulaza ronioci su otkrili haloklinu i ušli u tijelo slatke vode sa slatkovodnom faunom. Osim stalaktita i stalagmita zanimljivo je otkriće kaskada i zasiganog tla na dnu kanala - tragova speleogeneze u vadoznim uvjetima. Istraživanja vrulja, iako su u pogledu opreme i stručnih znanja speleoronilaca zahtjevna, daju nove podatke o uvjetima speleogeneze, hidrogeološkim i geomorfološkim značajkama, te o interakcijama fizikalno-kemijskih uvjeta u priobalnim krškim vodonosnicima. Interesantne su i kao završni element krške cirkulacije između zaleđa i obale. Analize sedimenata daju vrijedne podatke o paleoklimatskim i paleoekološkim uvjetima jadranskog područja. Osim kao mjesta istjecanja slatke vode u more, zbog mogućnosti direktnog istraživanja one pružaju vrijedne podatke o prodiranju morske vode u priobalne vodonosnike. U ovom slučaju utvrđeno je da ono, ovisno o morfologiji kanala i hidrološkim uvjetima, tijekom neaktivnosti vrulja prelazi 600 m od linije obale. Posljedica prodiranja mora je zaslanjenje - degradacija kvalitete vode u priobalnom krškom vodonosniku potencijalno pogodne za piće i gospodarstvo što je, s obzirom na recentne klimatske trendove i sezonske probleme hrvatskog priobalja s vodoopskrbom sve veći praktični problem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA