Naslov
Željezno doba na južnojadranskom području (istočna Hercegovina, južna Dalmacija)
(The Iron Age of the southern Adriatic area)

Autori
Marijan, Boško

Izvornik
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (0350-8447) 93 (2001); 7-221

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Željezno doba; istočna Hercegovina; južna Dalmacija
(Iron Age; Eastern Herzegovina; Southern Dalmatia)

Sažetak
Razvoj kulture željeznoga doba južnojadranskoga područja (istočna Hercegovina, južna Dalmacija) zasniva se na dvije skupine građe, uglavnom na grobnom inventaru te, dijelom, i na naseobinskim nalazima. Kako je značajan dio nalaza otkriven u destruktivnim uvjetima ili slučajno, u mnogim primjerima bilo je moguće primijeniti samo metodu tipološke analize. Željeznodobnu kulturu istočne Hercegovine i južne Dalmacije možemo dijeliti na tri razdoblja (rano, razvijeno i “protopovijesno”) i pet faza (1-5). Rano razdoblje (faze 1 i 2) obilježio je početak upotrebe i upoznavanja tehnologije željeza. Oblici materijalne kulture u stvarnom ili idejnom smislu baštinjeni su iz kasnoga brončanog doba. Prva faza ili početak željeznoga doba odgovara vremenu od sredine do približno konca 8. stoljeća. Riječ je o inicijalnoj fazi, o vremenu nakon panonskobalkanskih seoba i nakon prodora tračkokimerijskih elemenata u Podunavlje te po svršetku, pretapanju, gubljenju ili nestajanju kulture polja sa žarama. U 2. fazi (približno 700.-600. g.) uslijedio je stabilizirajući razvoj kulture. Uz nove elemente, valja ipak naglasiti da su predaje još uvijek jake i da 2. faza svoj identitet gradi na predmetima koji su idejno baština Ha B razdoblja. Već tada je došlo do stanovitoga osamostaljivanja kulturnog izražaja i do jasno prepoznatljiva razvoja vlastite proizvodnje brončanih i željeznih predmeta. Treća faza (približno 600.-550.) je zapravo odraz snažnoga razvoja utemeljena na prethodnoj stabilizirajućoj fazi kada je u materijalnoj kulturi domaći obrt (kovinarstvo) odigrao najznačajniju ulogu. Upravo od te 3. faze možemo u kontinuitetu pratiti i razvoj kulture u susjednoj južnoj Dalmaciji, području koje s istočnom Hercegovinom u to doba ima značajne zajedničke kulturne elemente, unatoč činjenici da je riječ tek o nekoliko pojedinačnih ili skupnih grobnih nalaza. Slijedeća vremenski i oblikovno prepoznatljiva 4. faza odgovara drugoj polovici 6. stoljeća, od 550. do približno 475. godine. To je vrijeme kada utjecaji Sredozemlja, Grčke i južne Italije, postaju sve značajniji, posebice koncem 6. stoljeća. “Protopovijesno” razdoblje željeznodobne kulture čini posljednja 5. faza, uglavnom vrijeme 5. i 4. stoljeća. Grčki i italski utjecaji sve su snažniji, gube se obilježja samostalnosti i dolazi do unificiranja kulturnoga izražaja, uvode se novi proizvodni postupci i novi materijali. Bit će to samo uvod u posvemašnju helenizaciju u posljednja tri stoljeća pr. Kr. kada više nije moguće govoriti o kulturi željeznoga doba. Većina oblika materijalne kulture željeznoga doba u istočnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji pokazuje naglašenu heterogenost što je ponajprije posljedica vanjskih utjecaja. U ranim fazama očituju se naročito sjeverni, panonski, preko Glasinca i prometnice Bosna–Neretva transformirani utjecaji. Autonomna komponenta posebno se ističe tijekom 6. stoljeća, a u 5. i 4. stoljeću prevladavaju sredozemni utjecaji. Kada se tome pribroje kroz sve faze prisutni “sjeverozapadni” delmatsko-liburnsko-japodski utjecaji, nekad jači nekad slabiji, dobit ćemo sve bitne sudionike u stvaranju kulture željeznoga doba. Osim nalaza iz Gubavice i okolice Gacka, čini se da je na najvećem dijelu istočne Hercegovine i južne Dalmacije kultura željeznoga doba ipak prepoznatljiva, doduše kao vrlo heterogena, pojava u rasteru željeznodobnih kulturnih cjelina ili skupina na istočnojadranskoj obali i njezinu zaleđu. Primanje, primjena ili transformacija tekovina drugih kulturnih sredina, ne samo glasinačke, delmatske ili sredozemne provenijencije, siguran je pokazatelj stanovite neodvisnosti prema bilo kojoj od tih kultura. Dakle, osim u sjevernom, nevesinjsko-gatačkom dijelu, istočna se Hercegovina s južnom Dalmacijom, po materijalnim ostatcima, unatoč brojnim sličnostima, ne može smatrati dijelom glasinačke kulture. Naravno, zbog geografske blizine s Glasincem, tu se u kulturi željeznoga doba susreće više glasinačkih utjecaja negoli, primjerice, na delmatskome području. S druge strane, nalazi iz Stona, Ćilipa, Cavtata i Lokruma, Blata i Kopila na Korčuli te Glogovika u Boki, iako ograničeni na samo mlađe odsjeke željeznoga doba, jasno pokazuju velike sličnosti s materijalom istočne Hercegovine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA