Pregled bibliografske jedinice broj: 623433
(Ne)jednakosti u partnerskim odnosima - socioekonomski položaj žena u Republici Hrvatskoj
(Ne)jednakosti u partnerskim odnosima - socioekonomski položaj žena u Republici Hrvatskoj // Privatno, javno, zajedničko: sociologija i hrvatsko društvo danas / Čaldarović, Ognjen ; Nikodem, Krunoslav ; Žažar, Krešimir (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2013. str. 45-46 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 623433 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Ne)jednakosti u partnerskim odnosima - socioekonomski položaj žena u Republici Hrvatskoj
((In) equality in partnerships - socio-economic status of women in the Republic of Croatia)
Autori
Klasnić, Ksenija ; Weisglass, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Privatno, javno, zajedničko: sociologija i hrvatsko društvo danas
/ Čaldarović, Ognjen ; Nikodem, Krunoslav ; Žažar, Krešimir - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2013, 45-46
ISBN
978-953-6552-83-2
Skup
Privatno, javno, zajedničko: sociologija i hrvatsko društvo danas
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.03.2013. - 23.03.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
partnerski odnosi; rodna nejednakost; socioekonomski položaj; žene
(partnerships; gender inequality; socioeconomic status; women)
Sažetak
Rodna nejednakost u Hrvatskoj očituje se na brojnim aspektima kako javnog, tako i privatnog života. Uz više stope nezaposlenosti i činjenicu da žene češće od muškaraca rade na određeno vrijeme, žene su također više zastupljene u slabo plaćenim poslovima te teže napreduju na poslu, dok su muškarci u usporedbi sa ženama obično bolje plaćeni za svoj rad (Brajša-Žganec et al., 2011). Žene su također u većoj mjeri od muškaraca dodatno opterećene brigom za obitelj i djecu. Svakodnevni život većine građana RH u današnje vrijeme opterećen je financijskim problemima koje donosi ekonomska i gospodarska kriza. Partnerski odnosi također su pod utjecajem ovih problema. U izlaganju se iznose neki osnovni parametri socioekonomskog položaja žena u intimnim vezama. Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada 2012. godine metodom ankete na reprezentativnom uzorku punoljetnih žena Republike Hrvatske (N=601) koje imaju minimalno jednu godinu iskustva zajedničkog života s intimnim partnerom (bivšim ili sadašnjim). Cilj izlaganja prvenstveno je deskriptivne prirode - opisati socioekonomski položaj žena u Hrvatskoj koje žive sa svojim intimnim partnerima. Pri tome je naglasak na usporedbi položaja žena u odnosu na njihove partnere kako bi se provjerila hipoteza o rodnoj nejednakosti socioekonomskog položaja u partnerskim odnosima. Dodatni cilj je i provjeriti povezanost zadovoljstva vezom sa stupnjem financijskih problema. Istraživanjem je utvrđeno kako je čak 21% žena bez ikakvih mjesečnih primanja, a ukupno gledno, gotovo polovica žena ili nema nikakva ili ima primanja manja od 3.000 kn mjesečno. U gotovo dvije trećine intimnih veza ženin partner zarađuje više od nje. Ipak, bez obzira na to, u većini veza svi prihodi se smatraju zajedničkima i partneri njima raspolažu ravnopravno, a ravnopravan odnos prevladava i kod donošenja važnih obiteljskih i financijskih odluka. Korištenje automobila kao jedan od indikatora odnosa moći u kućanstvu ponovno ukazuje na rodnu neravnopravnost: u većini kućanstava koja posjeduju jedan automobil, njime se koristi muškarac. Što se tiče obrazovnog statusa, utvrđeno je kako je veći udio žena nego muškaraca koje su neobrazovane ili s najnižim stupnjevima obrazovanja, ali je isto tako i nešto veći udio visokoobrazovanih žena u odnosu na njihove partnere. Pri tome kod žena na svim obrazovnim razinama prevladava obrazovna homogamija (partneri imaju jednak stupanj obrazovanja), osim među visokoobrazovanim ženama kod kojih je nešto izraženija obrazovna heterogamija (među njima je više onih s parterima koji imaju završenu četverogodišnju srednju školu, nego onih s visokoobrazovanim partnerima). Podaci o radnom statusu, visini prihoda, vlasništvu nekretnina, korištenju automobila i stupnju obrazovanja potvrđuju hipotezu da su žene u Hrvatskoj u lošijem sociekonomskom položaju od svojih partnera. Ohrabrujuć je nalaz da usprkos tome, žene u većini slučajeva svjedoče o ravnopravnom donošenju odluka u kućanstvu i zajedničkim raspolaganjem ukupnim prihodima. Financijski problemi povezani su i sa stupnjem zadovoljstva vezom, pri čemu su zadovoljnije one žene koje procjenjuju da je njihova veza s partnerom manje opterećena financijskim problemima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija