Pregled bibliografske jedinice broj: 623307
Aristotelova Περι ποιτικης. Razumijevanje konstitutivnih elemenata Aristotelove teorije pjesništva u optici Gadamerovog poimanja umjetnosti
Aristotelova Περι ποιτικης. Razumijevanje konstitutivnih elemenata Aristotelove teorije pjesništva u optici Gadamerovog poimanja umjetnosti // Obnovljeni život, 66 (2011), 2; 201-218 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 623307 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Aristotelova Περι ποιτικης. Razumijevanje konstitutivnih elemenata Aristotelove teorije pjesništva u optici Gadamerovog poimanja umjetnosti
(Aristotle's Περι ποιτικης. Understanding the Constitutive Elements of Aristotle's Poetic Theory in the Optics of Gadamer's Concept of Art)
Autori
Vidanec, Dafne
Izvornik
Obnovljeni život (0351-3947) 66
(2011), 2;
201-218
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Aristotel; Περì ποιητικη;
(Aristotle; Περι ποιτικης;)
Sažetak
„Svaka riječ koju je napisao Filozof, kojim se sad već zaklinju i sveci i pape, preokrenula je sliku svijeta“, napisao je Umberto Eco u svojem glasovitom romanu „Ime ruže“ u kojem se radnja vrti oko misterija vezanog za izgubljenu drugu knjigu Filozofove „Poetike“ (ili grč. Περì ποιητκη). Činjenica da taj spis, kako već stoljećima navode komentatori, poznavatelji i istraživači Aristotelovog filozofskog corpusa, možebitno nikada nije postojao, još je više pobudila interes za proučavanjem i odgonetavanjem sadržaja Aristotelove „Poetike“. Jedni misle da je na temelju rekonstrukcije nekih dijelova postojećeg sadržaja „Poetike“ kao i na temelju tzv. Tractatus Coislinianus moguće dohvatiti kontekst nestalog spisa – knjige o komediji (Cooper, Janko), a drugi se ne usude upuštati u takav pothvat, smatrajući da ne postoje čvrsti dokazi za njezino postojanje (Golden). Onkraj tih, nekad dijakronijskih, a nekad sinkronijskih spoznajnih nagađanja glede Aristotelove „Poetike“, koja provociraju maštu i znanstveni eros, to Aristotelovo djelo u formi u kakvoj je dostupno nakon dvije i pol tisuće godina, među redcima sadrži zagonetku o čovjeku kao biću kojemu je po prirodi (kao niti jednom drugom biću) dana trostruka sposobnost: sposobnost uobrazilje, stvaranja i oponašanja. „Poetika“ se ponajviše bavi ovom potonjom sposobnosti jer ona, smatra autorica, obuhvaća prve dvije. U ovom izlaganju autorica ima intenciju, među ostalim, propitati, pojasniti i protumačiti antropološke i etičke aspekte Aristotelove „Poetike“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb
Profili:
Dafne Vidanec
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Religious and Theological Abstracts