Naslov
DJECA KAO PRIVATNO I/ILI JAVNO DOBRO? Analiza stavova o djeci u Hrvatskoj i u Europi
(CHILDREN AS A PRIVATE OR PUBLIC GOODS? Analysis of attitudes toward children in Croatia and Europe)

Autori
Nikodem, Krunoslav ; Nikodem Bunjevac Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Privatno, javno, zajedničko: sociologija i hrvatsko društvo danas / Čaldarović, Ognjen ; Nikodem, Krunoslav ; Žažar Krešimir - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2013, 64-65

ISBN
978-953-6552-83-2

Skup
Privatno, javno, zajedničko: sociologija i hrvatsko društvo danas

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.03.2013. - 23.03.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
djeca; privatno; javno; individualizacija; Hrvatska; Europa; religija
(children; private; public; individualization; Croatia; Europe; Religion)

Sažetak
Rad analizira stavove o djeci u Hrvatskoj i u Europi. U teorijskom smislu rad se temelji na teorijama razvoja modernog društva Maxa Webera i Anthonya Giddensa, razdvajanja privatnog i javnog Richarda Sennetta, te teorijama individualizacije Ulricha Becka, Elisabeth Beck-Gernsheim i Zygmunta Baumana. U empirijskom smislu rad se temelji na analizi rezultata empirijskog istraživanja provedenog 2008./2009. godine u četrdeset i šest europskih zemalja i Turskoj u sklopu međunarodnog istraživačkog projekta European Value Study. U ovom radu analiza obuhvaća šest „katoličkih“ zemalja (Irska, Italija, Portugal, Španjolska, Poljska i Hrvatska) i pet „protestantskih“ zemalja (Danska, Finska, Švedska, Nizozemska i Velika Britanija), a analiziraju se sljedeći stavovi: „djeca kao smisao života pojedinca“ (privatno) ; „djeca kao obveza spram društva“ (javno) i „majčinstvo kao ključni dio identiteta žene“ (privatno/javno). U skladu s naznačenim teorijskim okvirom u radu se polazi od opće hipoteze o većem utjecaju procesa individualizacije u sociokulturnom kontekstu «protestantskih» zemalja (naglasak na pojedinca) u odnosu na sociokulturni kontekst «katoličkih» zemalja (naglasak na obitelj). S tim u vezi postavljaju se tri radne hipoteze: 1. Prihvaćanje navedenih stavova o djeci bit će u prosjeku veće u «katoličkim» zemljama, nego u «protestantskim» zemljama ; 2. Postoji statistički značajna razlika u prihvaćanju navedenih stavova između «katoličkih» i «protestantskih» zemalja ; 3. Prihvaćanje stava o djeci kao «javnom dobru» bit će u prosjeku manje u svim zemljama u odnosu na prihvaćanje stava o djeci kao «privatnom dobru». Rezultati analize potvrđuju sve tri radne hipoteze. Daljnjim analizama, na temelju rezultata empirijskog istraživanja, u radu se pokušavaju obrazložiti dobivene razlike. U tu svrhu, između ostalog, koriste se prediktorski sklopovi „kulturnog“ i „ekonomskog“ individualizma, religioznosti u širem smislu i osnovnih sociodemografskih karakteristika. U zaključku se ističe suodnos procesa modernizacije i individualizacije društva i promjena percepcije važnosti djece na individualnoj i društvenoj razini, te moguće posljedice tog suodnosa. Također, navode se i problemi diskrepancije između uvriježenih teorijskih pristupa i mogućnosti njihove empirijske provjere.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA