Naslov
Proizvodnja sadržaja u umreženome društvu
(Production of content in the network society)

Autori
Bilić, Paško

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.03

Godina
2013

Stranica
238

Mentor
Švob-Đokić, Nada ; Nikodem, Krunoslav

Ključne riječi
Medijska komunikacija ; medijski format ; medijski događaj ; medijski ritual ; mit o posredovanom središtu ; umreženo društvo ; umrežavajući komunikacijski model ; mrežni tokovi ; Wikipedija ; virtualna etnografija ; analiza slučaja ; mrežna sfera
(Mediated communication ; media format ; media event ; media ritual ; myth of the mediated centre ; network society ; networking communication model ; network flow ; Wikipedia ; virtual ethnography ; case study ; web sphere analysis)

Sažetak
U složenome simboličkom okolišu, koji je posredovan novim komunikacijskim tehnologijama, mijenjaju se načini proizvodnje simboličkoga sadržaja, a time i oblici komunikacije i medijski formati. Unatoč velikoj popularnosti novih izvora informacija, kao što je Wikipedija, društvena je dinamika procesa koji se odvijaju u pozadini tih fenomena najvećim dijelom neistražena, društveni značaj tih izvora informacija nedovoljno teoretiziran, a metodologija je nedovoljno problematizirana u sociološkim diskursima. Glavni je cilj istraživanja teorijski i empirijski istražiti složene načine proizvodnje sadržaja u umreženome društvu (Castells, 1996 ; 2001 ; 2004 ; 2009) i umreženome komunikacijskom modelu (Cardoso 2006, 2008) s naglaskom na Wikipediji kao jednim od glavnih komunikacijskih čvorova. Najvažniji je cilj primijeniti i proširiti teoriju medijskih događaja (Dayan, Katz, 1992) na nove medije te istražiti proces proizvodnje i konstrukcije informacija o suvremenim i aktualnim globalnim događajima na engleskoj i hrvatskoj Wikipediji u komparativnoj perspektivi. Korištena je metoda virtualne etnografije (Hine, 2000) na četiri strateški odabrana slučaja: sekcija za novosti (eng. ITN) na glavnoj stranici Wikipedije, Olimpijske igre u Pekingu (integrativni događaj), Rat u Libiji (konfliktni događaj) te Potres na Haitiju (disruptivni događaj). Svaki je događaj analiziran kao zasebna mrežna sfera (Schneider, Foot, 2005). Naime, istraživani su odabrani članci, povezane stranice za razgovor i druge stranice na Wikipediji te su obavljeni intervjui s odabranim suradnicima. Istraživanje je također vođeno metodom ˝promatranja sa sudjelovanjem˝, a materijali su analizirani deskriptivnom statistikom te etnografskom analizom sadržaja (Altheide, 1996). U sva se tri događaja može primijetiti ista društvena organizacija i dinamika: istovremeno prisvajanje dostupnoga sadržaja i udaljavanje od masovnih medija. Ta je dinamika jedinstven medijski ritual (Couldry, 2003) kojim se nastoji ostvariti zacrtani ideal neutralnoga enciklopedijskog znanja, koji je utemeljen na pretpostavci dobre volje i konsenzusu. Posebnim procedurama konstrukcije toga znanja wikipedisti proizvode „mit o društvenome središtu“ (Couldry, 2003). U tome smislu Wikipedija ima sličnu društvenu ulogu kao i masovni mediji, pa se, posljedično, medijski događaj može opisati kao bilo koji događaj čiji se societalni ili globalni karakter konstruira, definira i redefinira „novim“ i „starim“ medijima. Teorija medijskih događaja na taj način posjeduje značajan potencijal za provođenje različitih oblika empirijskih istraživanja međumedijske agende i novih oblika posredovane društvene zbilje. Istraživanje se u širem smislu može primijeniti na odnos interneta i društva jer pokazuje da internet nije samo tehnička infrastruktura, nego i društveni i kulturni prostor u kojemu se različiti akteri bave proizvodnjom različitih vrsta posredovana sadržaja. Proučavanje novomedijskih konstrukcija zbilje također ima veliki značaj za suvremenu sociologiju znanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA