ࡱ> 0H bjbjqqceep, \\\ppp8t\p$B\"111 R\111v :"I}@r9!p(ry<m0Ayo0xxI}I}\M 11  :Prof.dr.sc. Josipa Baai PREVENCIJA POREMEAJA U PONA`ANJU U `KOLI Sa~etak Ovaj rad prikaz je predavanja odr~anog na Okruglom stolu  Prevencija poremeaja u ponaaanju u akoli koji je u organizaciji Pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske odr~an u Osijeku 15. listopada 2010. godine. U radu se predstavlja prevenciju i kao znanost i kao praksu kroz kratki prikaz povijesnog razvoja i vrijeme danas. Prevenciju se obrazla~e i njeno mjesto opredjeljuje kroz suvremeni intervencijski spektar. Posebno su kratko predstavljeni preventivni pristupi usmjereni na prevenciju u zajednici kako na lokalnoj, ~upanijskoj tako i nacionalnoj razini, jer se programe u akoli treba sagledati aire i sveobuhvatnije od samog akolskog okru~enja. S obzirom na temu okruglog stola posebno se mjesto posveuje moguim odgovorima na pitanje - Zaato prevencija rizi nih ponaaanja djece i mladih u akoli? Nadalje, navode se pristupi preventivnim programi u akoli, programima utemeljenim na dokazima, znanstveno utemeljenim programima. Na kraju rada govori se o perspektivi preventivnih ulaganja u odgojno obrazovne institucije  akolsko okru~enje. Klju ne rije i: prevencija kao znanost i praksa, poremeaji u ponaaanju, rizi na ponaaanja, preventivni programi u akolskom okru~enju Uvod Iako ljudski ~ivot predstavlja neprocjenjivu vrijednost, mi uvijek postupamo kao da je neato drugo vrjednije od njega. (Antonie de Saint-Exupery) Kada se zna da se danas viae nego ranije vode pregovori i dogovori, postavljaju ili ratificiraju mnoge deklaracije (jedan od njih je svakako i Konvencija o pravima djeteta, 2002), donose preporuke koje idu u smjeru zaatite djece i obitelji, osiguravaju prava na sretno djetinjstvo i sveopu dobrobit danaanjeg djeteta/mladog ovjeka i zaatitu njegovog djetinjstva postavlja se osnovno pitanje - Osjeaju li to danaanja djeca? Osjeaju li to u dovoljnoj mjeri i djeca u Hrvatskoj? U kojoj mjeri je njihova dobrobit dosegla o ekivane rezultate, odnosno u kojoj mjeri je dosegnuta dobrobit koja podrazumijeva i emocionalnu i psiholoaku i socijalnu dobrobit djece i mladih (njihovo mentalno zdravlje). Imajui u vidu da se radi o postignuima za svakoga, posebno ranjive skupine kao ato su djeca i mladi, pitanje danaanjeg konteksta njihovog ~ivljenja i zadovoljavanja njihovih prava i potreba to je va~nija. Kako danaanji kontekst mo~e promovirati dobrobit djeci i mladima? Koje osobe tog konteksta daju smisao toj dobrobiti? Jesu li primjerice akole kontekst koji dovoljno promovira dje ju dobrobit? Jesu li u akolama uspostavljeni odgovarajui napori za pozitivan razvoj, razvoj prema dobrobiti djece? Imaju li odgovarajue prilike u itelji/stru ni suradnici i osoblje akole da ka~u i u ine neato konzistentno s orijentacijom prema dobrobiti djeteta? Ili su/smo uglavnom usmjereni na konkretno individualno dijete koje je  problem , jer je agresivno, nemotivirano, povu eno ili u strahu od neuspjeha? Moglo bi se rei da se uglavnom radi na na in popravljanja onoga ato se popraviti dade. Je li to u inkovito? Odgovor bi vjerojatno trebao biti  Nije! Danas imamo i mo~emo koristiti podatke mnogih istra~ivanja koji ukazuju na postojanje druatva u riziku, druatva pogodnog za razvoj rizi nih ponaaanja djece i mladih te rizi ne imbenike prisutne u socijalnim okru~enjima (Baai, 2009). Podatci o prisutnosti razli itih oblika poremeaja u ponaaanju djece i mladih, ali i odraslih, osnova su za planiranje preventivnih strategija, a kod njihovog planiranja treba svakako imati u vidu: broj obitelji/djece koja ~ive u siromaatvu, stope razvoda braka, broj djece koja ~ive s jednim roditeljem, broj djece /mladih koji su zanemareni i zlostavljani, stope napuatanja akole, nezavraavanje akole i prognoza za zapoaljavanje mladih, zlouporaba droga/alkohola, seksualnu aktivnost prije 16. godine, nezaatiene seksualne odnose, esto mijenjanje partnera, maloljetni ke trudnoe, maloljetne obitelji, djecu ~rtve kaznenih djela odraslih, djecu/mlade po initelji kaznenih i prekraajnih djela, nasilje u zajednici, vranja ko nasilje, nasilje u obitelji, vandalizam u zajednici, akoli, suicidi djece i mladih (Baai i Feri, 2004). Imajui u vidu navedeno rizici za pozitivan rast i razvoj djece i mladih o iti su, njihovi razmjeri na~alost joa nisu u dovoljnoj mjeri ni ispitani ni prezentirani na adekvatan na in stru noj i drugoj javnosti. Uz postojanje odreenih znanja i u prevenciji (smanjivanje rizi nih imbenika i poveavanje zaatitnih imbenika) i u tretmanu rizi nih ponaaanja i poremeaja u ponaaanju djece i mladih u Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj odgovarajuih programa ija je u inkovitost utemeljena na znanstvenim dokazima. Prevencija se definira kao proces kojim se ~eli smanjiti incidencija i prevalencija poremeaja u ponaaanju i rizi nih ponaaanja djece i mladih. U rje niku prevencijskih termina (Prevention Term Golossary,  HYPERLINK "http://preventionpartners.samhsa.gov/resources_glossary_p2.asp" http://preventionpartners.samhsa.gov/resources_glossary_p2.asp ) prevencija se definira kao proaktivni proces koji osna~uje pojedince i sustave da zadovolje izazove ~ivotnih dogaaja i promjena kreirajui i ja ajui uvjete kako bi promovirali zdrava ponaaanja i ~ivotne stilove. Filozofski temelji za prevenciju (prema The Midwest Forum, 1994) nalazi se u krajnjim ciljevima prevencije kojima se ~eli: razviti intelektualne, osobne i socijalne kompetencije djece i mladih i to sveukupnim preventivnim naporima, kojima e pomoi akolama i zajednicama promovirati razvojne ciljeve, dispozicije, znanje i kompetencije koje e poveati sposobnost sve djece i mladih da ih vode i zaatiuju kroz sadaanji ~ivot i ~ivot u budunosti. Prevencija je nov ano isplativija, posebno komparirajui je se s tretmanom i naknadnom brigom. Isto tako prevencija je humani imperativ, jer razli ita rizi na ponaaanja djece i mladih proizvode veliku bol i patnje ne samo djeci i mladima nego i cijeloj zajednici na razli ite na ine. Prevencija kao znanost i praksa Prevencijska praksa prema povijesnim pokazateljima po inje prije viae od 100-tinu godina i uglavnom se vezuje za podru je medicine, to nije javno zdravstvo, posebno u podru ju infektivnih bolesti, a kasnije i u podru ju mentalnog zdravlja, socijalne psihijatrije, prevencije ovisnosti, kriminaliteta, & Koncept javnog zdravstva postaje i ostaje i do danas jedna od klju nih teorijskih i prakti nih postavki prevencije poremeaja u ponaaanju i rizi nih ponaaanja djece i mladih. Upravo radi ugro~enog mentalnog zdravlja i bavljenje njegovim posljedicama na airu populaciju stanovniatva po inje intenzivnije tra~enje u inkovitih preventivnih aktivnosti (proaktivnih). Najprije se po inje kroz osnivanja komisija, savjetovaliata, a kasnije i mobilnih akolskih timova koji pou avaju u itelje kako prevenirati razli ite poremeaje u podru ju mentalnih i ponaaajnih poremeaja djece i mladih. Tada su sredinom proalog stoljea stru njaci drugih pomaga kih struka i profila, osim medicinskih, dobili  pravo glasa u podru ju prevencije poremeaja u ponaaanju i rizi nih ponaaanja djece i mladih. Ako se promatra prostore Republike Hrvatske onda se prvi pisani i va~an dokument za prevenciju na razini dr~ave donio sredinom 70-ih godina proalog stoljea (Program akcija za sprje avanje i suzbijanje druatveno neprihvatljivog ponaaanja, 1975, prema Singer, Mikaaj-Todorovi, 1989). Moglo bi se rei da prevencija kao praksa u Hrvatskoj zapravo po inje sredinom 90-ih godina, potpomognuta razvojem civilnog druatva i pritiscima problema u druatvu koji se zna ajnije izra~avaju i/ili uva~avaju kao posljedica ratnih dogaanja, razmjerima traumatskih i stresnih dogaaja i ugro~avanja svakodnevnog ~ivljenja i djece i mladih i odraslog stanovniatva. Tome doprinose i osnivanja razli itih povjerenstava i komisija na razini Republike Hrvatske ili posebno nekih ministarstava, ali i na razinama pojedinih gradova i mjesta. Mnogi dokumenti vezani za dobrobit djece i mladih, obitelji, kao i prevenciju poremeaja u ponaaanju djece i mladih po inju se stvarati, pisati ili tiskati krajem 90-ih godina proalog stoljea i nastavljaju do danaanjih dana. Prevencijska znanost/ istra~ivanja/ razvoj znanosti u svjetskim razmjerima pa i kod nas datira od ranih 90-ih godine proalog stoljea (Coie i sur., 1993) kada se uo ava zna ajan porast broja programa koji se primjenjuju u preventivne svrhe. U svijetu se sve viae evidentira i porast broja preventivnih programa koji dokazuju svoju u inkovitost (evidence-based i science-based programi/praksa). Za neka prevencijska istra~ivanja bi se moglo rei da po inju ve sredinom 80-ih godina, intenzivnije 90-ih godina proalog stoljea jer postaje jasno da je nu~no utemeljiti preventivne programe iji e rezultati biti vidljivi, mjerljivi, ponovljivi, prenosivi iz jedan kulture u drugu kulturu, ato zna i da e biti utemeljeni na dokazima, odnosno iji u inci dokazuju potrebu za njihovom primjenom i koriatenjem u airokoj primjeni. Tako po inje vrijeme prevencije utemeljeno na znanstvenim dokazima za koji su mnogi autori ranije smatrali da njeno vrijeme tek dolazi. U stru noj i posebno znanstvenoj javnosti postaje potpuno jasno kako su istra~ivanja u inkovitosti preventivnih programa neophodna. Taj trend se nastavlja te se inaugurira nova znanost  prevencijska znanost (Coie i sur., 1993). Prema Durlaku (1997, 1) prevencija je multidisciplinarna znanost koja je koncipirana unutar temeljnih i primijenjenih istra~ivanja iz najmanje 15 disciplina: obrazovanja, psihologije, medicine, njegovateljstva, javnog zdravlja, sociologije, politi kih znanosti, poslovnog sektora, komunikacijskih znanosti, kriminalnog pravosua, socijalnog rada, zdravstvene edukacije, in~enjerstva i ekonomije. Prevencijska znanost, odnosno istra~ivanja, prema Kellamu i Reboku (1992) ogledaju se u nekoliko tipova istra~ivanja: Epidemioloaka istra~ivanja - prevalencija i incidencija, socijalni kontekst; Etiololoaka istra~ivanja  rizi ni i zaatitni imbenici (individualni, obiteljski, akolski, u zajednici  kontekstualni); Istra~ivanja preventivnih programa (u inkovitost - ishodi, implementacija  evaluacija procesa, airenje, institucionalizacija  odr~ivost). Za razumijevanje intervencijskog spektra u kojem se razli itim razinama prevenciji zajedno s promocijom mentalnog zdravlja daje zna ajan  prostor prikazan je kroz intervencijski spektar kako ga opisuju Mrazek i Haggerty (1994) te Barry i Jenkins (2007) (slika 1). Slika 1. Intervencijski spektar Pristupi prevenciji u zajednici Zaato prevencija u zajednici? Najjednostavniji odgovor nalazi se u postavci - Zajednica (podrazumijeva u~e podru je ~ivota stanovniatva po evai od susjedstva, sela, garda do ~upanije i dr~avne razine, ipak u ovom slu aju pod zajednicom se podrazumijeva lokalna zajednica ato zna i ~ivotno okru~enje u kojem ~ive odreeni ljudi i koje povezuje pripadnosti istoj) koja je u vlasniatvu svojih problema na najboljem je putu za njihovo rjeaavanje, prevenciju i brigu za dobrobit svojih graana. Imajui u vidu da se preventivni programi i pristupi tim intervencijama odvijaju u razli itim domenama kao ato su: programi usmjereni na djecu, mlade, vranjake; programi usmjereni prema roditeljima/obitelji; programi usmjereni prema akoli/akolskom okru~enju lako je zaklju iti kako sve te usmjerenosti zapravo zna e ulaganje u dobrobit i funkcioniranje zajednice i njenih stanovnika ili institucija. Zna aj programa u lokalnoj zajednici ogleda se u obuhvatu svih navedenih domena, ulaganja u zajednicu kao popriata svih dogaanja u njoj. Za u inkovitost programa u zajednici nu~ni su: odgovarajua spremnost i mobiliziranost zajednice, resursi, znanje o problemima i potrebama, te preuzimanje odgovornosti za probleme i na ine njihovih rjeaavanja (od klju nih ljudi do svih drugih odgovornih u zajednici). Odnosno tra~i se: podraka lokalne zajednice, usmjerenost na procjenu potreba, sposoban, stru an i motiviran tim ljudi, suradnja svih dionika, redovito planiranje, razvijen sustav praenja provoenja preventivnih intervencija, sustav evaluacije, financijska i tehni ka podraka. Pristupi preventivnim programima u akolskom okru~enju Zaato prevencija poremeaja u ponaaanju i rizi nih ponaaanja djece i mladih u akoli? Postoji nekoliko zna ajnih imbenika koji prevenciju u akolskom okru~enju potenciraju i vide izuzetno klju nom. Iako navedeno nije nepoznato ipak je va~no naglasiti: sva djeca obvezni su polaznici osnovne akole, veinom nastavljaju akolovanje i u srednjoj akoli, vrijeme provedeno u akoli mjeri se godinama, u enje i ~ivotno iskustvo u akoli je veliko, ta razvojna dob vrlo je zna ajna za formiranje djece, i u odnosu na njih same (njihove osobnosti, ponaaanja, stavovi, vrijednosti) i u odnosu na njihov odnos i snala~enje u tom istom ili prema drugim okru~enjima, u akoli su mnoge stru ne osobe (viae ili manje kompetentne) te mogu posredovati znanja i ulaganje u ~ivotne/socijalno-emocionalne vjeatine djece/u enika koje se posreduju kroz odgojne i socijalizirajue te posebne aktivnosti s djecom u okru~enju u kojem za to postoje ili bi trebali postojati svi preduvjeti. Razlozi za implementiranjem preventivnih programa u i izvan akolskog okru~enja akole nalaze se u  teakim statistikama (pora~avajui podaci o djeci i problemima njihovog odrastanja). Svakodnevna preventivna praksa meutim, iji su rezultati naj eae nepoznati, puna je implementacije velikog broja razno-raznih i razli ito usmjerenih programa i prema promocija pozitivnog razvoja i preventivnim programa u akoli i akolskim i predakolskim okru~enjima. Podaci pokazuju da su implementaciji preventivnih programa unutar akolskog okru~enje u svjetskim razmjerima danas  izlo~ena mnoga akolska i predakolska djeca. 74% svih objavljenih prevencijskih studija koje su imale za cilj utjecati na ponaaanja bile su usmjerene na akolu (Durlak,1995). Kada govorimo o Hrvatskoj - Znamo li koji su to programi? Znamo li rezultate, ishode, njihove utjecaje? Na~alost programi nisu proali znanstvenu evaluaciju te se ne znaju njihova djelovanja, u inci, bilo da su oni pozitivni, negativni ili ak i  ugro~avajui . Treba li tako ostati? Razlozi za uvoenje preventivnih programa utemeljenih na dokazima nalaze se u ozbiljnom porastu znanja u prevencijskoj znanosti, nedostatku dokaza njihove u inkovitosti, odnosno evaluacije dostignua kroz empirijski evaluirane programe, izostaju istra~ivanja u inkovitosti primjenjivanih programa. Obuhvat djece/u enika tim preventivnim programima je upitna - mnoga djeca 02468N  0 4 оxhhYJ;,h!_hACJOJQJaJh!_hHCJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_hT^CJOJQJaJh!_hT^CJOJQJ\aJ"h!_h5CJ OJQJ\aJ "h!_h!_5CJ OJQJ\aJ "h!_hT^5CJ OJQJ\aJ h!_h9UCJOJQJ\aJ"h!_h!_5CJOJQJ\aJhT^5CJOJQJ\aJ"h!_hT^5CJOJQJ\aJh!_5CJOJQJ\aJ246N NP8 # $da$gd!_ $da$gd!_$d^a$gd!_ $da$gd $da$gd!_ $da$gd!_ $da$gd!_4  ( >2FH`n~.Fx>rⵦėėĈėėėėėė񵗵xӵh!_h{U5CJOJQJaJh!_hPMCJOJQJaJh!_hbgCJOJQJaJh!_hQfCJOJQJaJh!_h{UCJOJQJaJh!_hT^CJOJQJaJh!_hrCJOJQJaJh!_hACJOJQJaJh!_hitCJOJQJaJ-Pn4ln.2F&T *B~²£”£v£vg”Xh!_hQfCJOJQJaJh!_h|CJOJQJaJh!_hrCJOJQJaJh!_hPMCJOJQJaJh!_h5XCJOJQJaJh!_hpCJOJQJaJh!_hHCJOJQJ]aJh!_h CJOJQJaJh!_h CJOJQJ]aJh!_h{U5CJOJQJaJh!_h9UCJOJQJaJ"~bRv"$DHRbjlz|. 2 6 8 !(!! """""2#:#L#R#`#b#####$◦ӗӗӗėӗyh!_hl4CJOJQJaJh!_hbECJOJQJaJh!_hK,/CJOJQJaJh!_hQfCJOJQJaJh!_hrCJOJQJaJh!_h|CJOJQJaJh!_hPMCJOJQJaJh!_h CJOJQJaJh!_h5XCJOJQJaJ/##$r$$%%%t&&''''':((,46667? $da$gd!_ $da$gd!_$ & Fda$gd!_$ & Fda$gd!_$$%%&,&8&:&&&'.'((:)<)^)p))>*~***++$,&,,,@-0.4.6...L/N/P/r1t144d5566ĵēuh!_5CJOJQJaJ h!_hWwB0JCJOJQJaJh!_hWwBCJOJQJaJ%jh!_hWwBCJOJQJUaJh!_hPMCJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_hbECJOJQJaJh!_h CJOJQJaJh!_hl4CJOJQJaJ-666777777778$808888889(9`99:F:Ƿ{l{]{N?Nh!_hc1CJOJQJaJh!_h9UCJOJQJaJh!_h|CJOJQJaJh!_hQfCJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_hrCJOJQJaJh!_h CJOJQJaJh!_hbECJOJQJaJh!_hbE5CJOJQJaJ5h!_hbEB*CJKHOJPJQJaJnHphtHh!_h{U5CJOJQJaJh5CJOJQJaJF:t::::::; ;;;;;;6<|<<<=^=t==X>f>>>> ?>???(@h@r@@@@AvBxBBBӵӵӦӗӗyӦjh!_hCJOJQJaJh!_hWwBCJOJQJaJh!_hrCJOJQJaJh!_h CJOJQJaJh!_hQfCJOJQJaJh!_hfVCJOJQJaJh!_hbECJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_h9UCJOJQJaJh!_h.jCJOJQJaJ)BBCCCCCCCDDDEEEF4G@GGHdHxHHHHHIIIJJJ\KKK LLӵӗӦyӵjh!_hc1CJOJQJaJh!_hhVCJOJQJaJh!_h|CJOJQJaJh!_h CJOJQJaJh!_h.jCJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_hQfCJOJQJaJh!_h9UCJOJQJaJh!_hfVCJOJQJaJh!_hCJOJQJaJ$?GWYYZ Z ZZZZZZZZZZ Z"Z$ZdZffgii$ & Fda$gd!_ $da$gd!_ $da$gd!_LLjMlMMMM$N(NNNOO@PPP,Q.Q4QQQTTDTFTVTpTrTtTTTTTBU`UUUUVVWW◇xxxӦxӦӦh!_hncCJOJQJaJh!_h6CJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_h CJOJQJaJh!_h'8CJOJQJaJh!_h.jCJOJQJaJh!_hc1CJOJQJaJh!_hfVCJOJQJaJh!_hrCJOJQJaJ)WWWWpXXXXXYYYYYZZZ ZZZZ$ZǸo_OBh!_5CJOJQJaJh!_hnp5CJOJQJaJh!_hQf5CJOJQJaJh!_hRY5CJOJQJaJh!_h{UCJOJQJaJh!_CJOJQJaJh!_h'8CJOJQJaJh!_hnpCJOJQJaJh!_h,;CJOJQJaJh!_hRYCJOJQJaJ4jh!_h'8CJOJQJUaJmHnHtHuh!_hbECJOJQJaJ$ZdZnZZ[8] _0_F_v_x_|______`:`n``|aaRcccccddde"enere³³࣓sssss`%h!_hnQ6CJOJQJ\]aJh!_hnQCJOJQJ\aJh!_h>iCJOJQJ\aJh!_hdCJOJQJ\aJh!_hqCJOJQJ\aJh!_hdCJOJQJaJh!_hqCJOJQJaJh!_hnQCJOJQJaJh!_h5HCJOJQJaJh!_h{U5CJOJQJaJ"reteeeeeDfJfjfpfffffghh8i>iii8jtjvj|jjjjjjj4l6l8lLlvllnnξtttttttttth!_hp CJOJQJaJh!_hnpCJOJQJaJh!_hnQCJOJQJaJh!_h{U5CJOJQJaJh5CJOJQJaJh!_h#CJOJQJ\aJh!_hnQCJOJQJ\aJh!_hdCJOJQJ\aJ"h!_hnQCJOJQJ\]aJ&ij8lnvh0xƢ£ҥTD*$ & Fda$gd!_ $da$gd!_$ & Fda$gd!_$ & Fda$gd!_nnnfopotooooopppqhqqq,r.r0r^rrsslsps(t.tntrtttt@uBuxvvvtwwwwww x~xxxx yxyy\؝"fƷƷƷƷƷƷƷƷƙƷƷƨƷƷըUh!_h>iCJOJQJaJh!_h'wCJOJQJaJh!_hdCJOJQJaJh!_hnpCJOJQJaJh!_hp CJOJQJaJ5h!_hp B*CJKHOJPJQJaJnHphtH9koja trebaju pomo na~alost je ne dobivaju ili ne dovoljno rano i to ne samo u obrazovnim sustavima nego i drugim sustavima kojima je takoer imanentna briga o djeci, mladima. S druge strane vidljiva je dosta velika financijska potpora preventivnim programima bez kontrole isplativost preventivnih ulaganja? Kao ato je ranije re eno svrha preventivnih programa je utjecati ili pospjeaiti pozitivan razvoj, osna~iti djecu i mlade, razviti potrebne/odgovarajue socijalne vjeatine, prevenirati prve manifestacije rizi nih ponaaanja. Za to je potrebno viae  ulaza kroz: Programe pozitivnog razvoja Programe prevencije poremeaja u ponaaanju kroz razli ite sadr~aje/ciljeve programa: komunikacijske vjeatine, socijalno- emocionalne vjeatine, ~ivotne vjeatine, otpornost, osna~ivanje, rjeaavanje problema, donoaenje odluka, vranjaci za vranjake, mentorski programi Specifi ne programe za odreene oblike poremeaja ili rizi na ponaaanja (npr. - agresivnost, nasilje, maloljetni ke trudnoe) Preventivne programe prema razinama prevencije (univerzalnu, selektivnu ili indiciranu prevenciju). Sustavna preventivna ulaganja u akole pretpostavljaju istovremeno usmjeravanje na nekoliko podru ja djelovanja (Hawkins, 1997, Durlak, 1995, Kran~eli Tavra 2003): 1. Voenje akole Podr~avajua uprava i kvalitetno voenje akole Jasne procedure promatranja i modificiranja programa i akolske politike Podr~avajua atmosfera 2. Akademska postignua Akademski naglasak i fokus na u enju Obostrani osjeaj smisla i vrijednosni sustava koji naglaaava akademske standarde, suradnju svih djelatnika i pozitivne odnose u itelja i u enika Visoka o ekivanja, u itelji izra~avaju visoka o ekivanja i pokazuju predanost akademskom uspjehu svih u enika Praenje napretka u enika, napori u itelja i u enika ulo~eni u u enje prepoznaju se i podr~avaju, djelatnici pokazuju brigu i potporu za intelektualno i osobno razvijanje u enika 3. Disciplinske standarde Jasni disciplinski standardi koji su vrsto, pravedno i dosljedno postavljani Nagraivanje i motiviranje ili jasan sustav nagraivanja za akademska postignua Koriatenje zajedni kog planiranja i dosljednog pristupa u enicima (dosljedna o ekivanja) 4. Uklju ivanje svih djelatnika i u enika Aktivno uklju ivanje u enika u funkcioniranje akole Postojanje prilika i motivacije za trajnu uklju enost u proces u enja, za sve u enike i sve djelatnike postoje prilike i motivacija kako bi postali aktivno i trajno uklju eni u proces u enja Razvijanje osobne odgovornosti, meu svim djelatnicima i u enicima promi e se razvijanje osobnih odgovornosti te socijalne i emocionalne kompetentnosti 5. Suradnju unutar i izvan akole Suradnja i povezanost u akoli i izvan nje Uklju ivanje roditelja u funkcioniranja akole Obitelj i aira zajednica uspjeano su uklju eni u rad akole i edukaciju njihove djece  Sigurno fizi ko okru~enje, dobro odr~avano i odiae dobrodoalicom. `kolski preventivni programi vezano za akolsko okru~enje mogui su na: razini u~e i aire zajednice, razine akole, razine razreda i razine u enika/pojedinca. Promjene na razini u~e i aire zajednice - utje u i na akolsko okru~enje - aktivnosti kojima e se promovirati ili podr~avati: mjere kako bi zajednica bila podr~avajue i sigurno okru~enje za pozitivan razvoj djece i mladih, akcije razvoja zajednice koja vide djecu i mlade ne kao problem nego kao potencijale zajednice, razvoj zajednice koja uklju uje mlade u prosocijalne aktivnosti i omoguava koriatenje njihovih kognitivnih i socijalnih vjeatina i kompetencija, radnje za razvijanje potrebnih (razli itih) resursa koji e pomoi njenim stanovnicima zadovoljiti njihove (razli ite razine rizika i potreba) potrebe, partnerske odnose i suradnju izmeu obitelji, akole i zajednice, odnose podrake, pomoi i meusobne odgovornosti pri rjeaavanju postojeih problema, partnerstva izmeu formalnih (vladinih) i nevladinih organizacija u rjeaavanju problema djece, obitelji, zajednice & kampanje na razini zajednice kako bi se utjecalo na norme u zajednici vezane za razli ita rizi na ponaaanja, strategije zajednice za ograni avanje dostupnosti sredstava ovisnosti i drugih rizi nih iskustava, strategije zajednice za ograni avanje pristupa mladih sredstvima ovisnosti i oru~ju. Programi na razini akole naj eae se razrauju kroz tri koncepcije: programi u akoli (programi se odvijaju u akolskoj zgradi) programi povezani sa akolom (programi koji su smjeateni u blizini akole, suradnici su esto iz akole ili sa akolom surauju) i programi u zajednici (programi u zajednici koji su velika podraka i resursi potrebni akoli te opslu~uju i njene potrebe) Nadalje pristupi na razini akole podrazumijevaju: intervencije kojima se nastoji restrukturirati aire akolsko okru~enje kako bi se na najbolji mogui na in zadovoljile razvojne potrebe u enika procijenjene potrebe u enika, procijenjen kontekst akole ciljeve koji modificiraju, poti u, dodaju ili uklanjaju uvjete koji e promicati socijalne kompetencije svih u enika. Od utjecaja na strani akole smatraju se programi koji podr~avaju: opu klima u akoli  kako se osjeaju ljudi u akoli, naglasak na u enju, osjeaj fizi ke i psihi ke sigurnosti, odgovarajue financijske uvjete, specifi ne programe kao primjerice dopunsku nastavu i mentorstvo, intervencije povezane sa socijalnim vjeatinama, savjetovanje, jasna misija akole, sveobuhvatan kurikulum, koordinirano djelovanje i sl. Prema nekim autorima radi se o: postavljanju normi ponaaanja, unaprjeenju vjeatina voenja razreda i pou avanja, intervencijama u podru ju upravljanja akolom i odr~avanju discipline te reorganizaciji razreda. Za to je potrebno da u iteljski kadar i stru ni suradnici imaju odgovarajue: vjeatine i znanja, edukacije, tehnike procjenjivanja, metode i tehnike pou avanja, vjeatine davanja povratnih informacija o u enju i napredovanju, vjerovanja i stavove o u enicima i svojem poslu. Programi na razina razreda imaju za cilj unaprijediti socijalne i kognitivne vjeatine rjeaavanja problema i regulacije emocija kod svakog pojedinog u enika te posebne programe kojima se poma~e u enicima u iti nove vjeatine i primjenjivati ih u stvarnim ~ivotnim situacijama. Programi na razini u enika kao naj eae pristupe navode: djelovanje na razini promjene ponaaanja pojedinca/u enika, koriatenje viae strategija, pou avanje vjeatinama u podru ju kognitivnog i emocionalno-socijalnog funkcioniranja te vjeatinama odolijevanja, instrukcijskim programima, sigurne i nadgledane alternativne aktivnosti za u enike u riziku. Meu tim programima naj eai su i naju inkovitiji programi socijalno-emocionalnog u enja. Zaato? Misija socijalno-emocionalnog u enja obuhvaa podjednako programe i na razine akole i na razini razreda i na razini u enika/pojedinca, jer se promatraju kao integralni dio ukupnih napora u akoli za postizanje akademskih postignua te socijalne i emocionalne dobrobiti u enika. Prema Elisu i suardnicima (1997) akole e biti uspjeanije u svojoj misiji obrazovanja kada integriraju napore prema promoviranju dje jeg akademskog, socijalnog i emocionalnog u enja. Jedan od najpoznatijih preventivnih programa koji koristi socijalno-emocionalno u enje je PATHS program (Greenberg i sur., 2004). Tablica 1. Klju ne komponente programa socijalno emocionalnog u enja (prema Zins, Weissberg, Wang, Walberg, 2004) Samo-svjesnost Identificiranje i prepoznavanje emocija To nost samopercepcije Prepoznavanje snaga, potreba i vrijednosti Samou inkovitost Duhovnost Socijalna svjesnost Imanje perspektivnosti Empatija Prihvaanje razli itosti Poatovanje drugih Odgovorno donoaenje odluka Identifikacija problema i situacijska analiza Rjeaavanje problema Evaluacija i refleksija Osobna, moralna i eti ka odgovornost Samoupravljanje Kontrola impulsa i upravljanje stresom Samomotiviranost i disciplina Postavljanje ciljeva i organizacijske vjeatine Upravljanje odnosima Komunikacija, socijalna uklju enost i izgradnja odnosa Kooperativni rad Pregovaranje, odbijanje i upravljanje konfliktima Tra~enje pomoi i  pobrinuti se za (brinuti se o)  Umjesto zaklju ka Preporuke perspektivnim ulaganjima u preventivnu praksu i preventivna ulaganja u akole odnose se istovremeno na implementiranje programa koji ulaze u redovitu akolsku praksu a koji trebaju biti programi za svu djecu  fakultativni programi (univerzalna prevencija), kao i na programe na selektivnoj i indiciranoj razini. Te programe valja utemeljiti na praenjima potreba i rizika, dokazanim ishodima, povezivanju akole i zajednice, povezivanju znanosti i prakse. Na kraju ovoga rada navodi se deset principa na kojima se trebaju zasnivati prevencijski napori kako bi bili u inkovitiji: Glavna misija akola i drugih institucija i agencija za mlade je pomoi mladim ljudima da izbjegnu visoko-rizi na ponaaanja. Stavovi, znanja i vjeatine neophodni za izbjegavanje visoko-rizi nih ponaaanja glavni su sadr~aj obrazovanja za 21.stoljee. Uspjeana prevencija najbolja je promocija izbjegavanja visoko-rizi nih ponaaanja (prije nego se pojave) posebno zlouporabe alkohola i doga te nasilja. Prevenciju treba adresirati na viaestruke razloge (rizike, potrebe, stanja, okolnosti) uklju ivanju u razli ita visoko-rizi na ponaaanja. U inkovita prevencija je i strategijski i na rezultat usmjerena prije nego pragmati ki i na aktivnost usmjereni napor. Uspjeana prevencija mijenja sustave i norme. Prevencija mora biti sustavna i  stvarana u hodu , a ne fragmentirana i povremena. U prevenciji je kontekst jako va~an. Kako bi prevencija bila u inkovita va~no je da dosegne sva obilje~ja okru~enja u kojima e biti primijenjena, uklju ujui strategije za identificiranjem i izgradnjom snaga i resursa. Prevencijske strategije se postavljaju na ideji  initi neato ato e rei da mladima, primjerice pomoi im da izaberu pozitivne izbore u svim aspektima njihova ~ivota, prije nego tra~iti od njih ono ato mi ~elimo da oni ne rade. Uspjeana prevencija usmjerena je podjednako i na odrasle i na mlade. Da bi se podr~ao razvoj mladih potrebno je adresirati se na stavove, znanja, vjeatine, ponaaanja i vrijednosti odraslih i mladih istovremeno u svim socijalnim okru~enjima. Prevencija zahtjeva suradnju meu mnogim akterima. Prevencijske inicijative uklju uju pojedince, akole i zajednice, ali i partnerstvo izmeu akola, drugih institucija, agencija, organizacija i poslovnog sektora. Za prevenciju je klju no u enje i iz istra~ivanja i iz prakse. Prevencijske strategije i priru ni materijali moraju biti temeljeni na najnovijim konceptima, informacijama i strategijama iz istra~ivanja i prakse. Uspjeana prevencija ne postoji bez evaluacije, evaluacija je klju ni dio uspjeane prevencije. Evaluacija, u ovom slu aju, zna i sveobuhvatnu evaluaciju strategije koja daje okvir za planiranje i implementiranje, kao i procjenu u hodu (The Midwest Forum, 1994). Literatura Barry, M., Jenkins, R. (2007) Implementing Mental Health Promotion. Edinburgh, London: Churchill Livingstone Elsevier Baai, J., Feri, M. (2004) Djeca i mladi u riziku  rizi na ponaaanja. (u): Baai, J., Koller-Trbovi, N., Uzelac, S. (ur): Poremeaji u ponaaanju i rizi na ponaaanja: Pristupi i pojmovna odreenja. Zagreb: Sveu iliate u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 57-72 Baai, J. (2009) Teorije prevencije: prevencija poremeaja u ponaaanju i rizi nih ponaaanja djece i mladih. Zagreb: `kolska knjiga Coie, J.D., Watt, N. F., West, S.G., Hawkins, J.D., Asarnow, J.R., Markman, H.I., Ramey, S.L., Shure, M.B., Long, B. (1993) The Science of Prevention. A Conceptual Framework and Some Direction For National Research Program. American Psychologist, 48, 10, 1013-1021 Durlak, J.A. (1995) School-Based Prevention Programs for Children and Adolescents. Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage Publications Durlak, J.A. (1997) Successful Prevention Programs for Children and Adolescents. New York, Boston, Dordrecht, London, Moscow: Kluwer Academic/Plenum Pulishers Elias, M.J., Zins, J.E., Weisberg, R.P., Frey, K.S., Greenberg, M.T., Hayness, N.M., Kessler, R., Schwab, :m:e., Shriver, T.P. (1997) Promoting Social and Enotional learning. Guidelines for Educators- Alexandria,VA. Association for Supervision and Curriculum Development Greenberg, M., Kusche, C.A., Riggs, N. (2004) The PATHS Curriculum: Theory and Research on Neurocognitive Development and School Success. (in): Zins, J.E:, Weissberg, R.P., Wang, M.C., Walberg, H.J. (eds): Building Academic Success on Social and Emotional Learning. What does the Research Say? New York and London: Teacher College Columbia University, 170-188 Hawkins, J.D. (1997) Academic Performance and School Success: Source and Consequences. (in): Weissberg, P.R., Gullotta, P.T., Hampton, L.R., Ryan, A.B., Adams, R.G. (eds.): Enhancing Children's Wellness: Healthy Children 2010. Thousand Oaks, London, New Delhi: Sage Publication, 278-305 Kellam, S.G., Rebok, G.W. (1992) Building Developmental and Etological Theory through Epidemiolgically Based Preventive Intervention Trials. (in): McCord, J., Tremblay, R.E. (Eds): Preventing Antisocial Behavior: Intervention from Birth through Adolescence. New York: The Guilford Press, 162-195 Kran~eli Tavra, V. (2003) Programi prevencije poremeaja u ponaaanju i ranih intervencija u akolskom okru~enju. (u): Baai, J., Jankovi, J. (ur.): Lokalna zajednica  izvoriate Nacionalne strategije prevencije poremeaja u ponaaanju djece i mladih. Zagreb: Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremeaja u ponaaanju djece i mladih, 104-116 Mrazek, P.J., Haggerty, R.J: (1994) Reducing Risk for Mental Disorders: Fronties for Preventive Intervention Research. Washington DC: National Academy Press The Midwest Forum (1994). MRC Philosophical Foundation for Prevention- Midwest Regional Center for Drug-Free Schools & Communities and North Central Regional educational Laboratory, 4, 1 Singer, M., Mikaaj-Todorovi, Lj. (1989) Delinkvencija mladih. Zagreb: Globus; Udru~ena samoupravna interesna zajednica socijalne zaatite grada Zagreba; Fakultet za defektologiju Sveu iliata u Zagrebu Zins, J.E,, Weissberg, R.P., Wang, M.C., Walberg, H.J. (eds) (2004) Building Academic Success on Social and Emotional Learning. What does the Research Say? New York and London: Teacher College, Columbia University      PAGE \* MERGEFORMAT 10 fhΞО؞(,\`ŸƟ*,.jtvΡҡ "&LPpt£֤ΥХҥإӦӦӦӦӦӦӦӦӵӵⵗyh!_hc1CJOJQJaJh!_h,wCJOJQJaJh!_hdjCJOJQJaJh!_h ziCJOJQJaJh!_h>iCJOJQJaJh!_hdCJOJQJaJh!_hp CJOJQJaJh!_h'wCJOJQJaJh!_h.jCJOJQJaJ/إ@D$&*nrȰ̰|~&*,ЋНЯ|aRh!_h\@CJOJQJaJ5h!_h\@B*CJKHOJPJQJaJnHphtHh!_h.jCJOJQJaJ"h!_hd5CJOJQJ\aJ"h!_h zi5CJOJQJ\aJ"h!_h>i5CJOJQJ\aJh!_h ziCJOJQJaJh!_hdCJOJQJaJh!_hp CJOJQJaJ"h!_hp 5CJOJQJ\aJ*ƫhrڭX̰ ~,pܺ|&$ & F da$gd!_$ & Fda$gd!_ $da$gd!_$ & Fda$gd!_&0<Lvij:@ĸƸغں"$&óóóó⡌}b}O}$h!_hdCJOJQJaJmH sH 5h!_h\@B*CJKHOJPJQJaJnHphtHh!_hdCJOJQJaJ(h!_h\@56CJOJQJ\]aJ"h!_h\@5CJOJQJ]aJh!_h\@5CJOJQJaJh!_h,w5CJOJQJaJh!_h,wCJOJQJaJh!_h\@CJOJQJaJh!_h>iCJOJQJaJ&(6Xhj*Xz|2L|`b 8:ôô⤕zk\M\Mh!_h2_5CJOJQJaJh!_hqfCJOJQJaJh!_h>iCJOJQJaJ5h!_h\@B*CJKHOJPJQJaJnHphtHh!_hdCJOJQJaJh!_h\@5CJOJQJaJh!_h,wCJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_h,w5CJOJQJaJh!_h\@CJOJQJaJh!_h.jCJOJQJaJ&$$|:*FH.0P$d$Ifa$gd!_$d^`a$gd!_ $da$gd$ & F da$gd!_$ & F da$gd!_ $da$gd!_:Pz&(xz l68BJR:>@ (*,ĵĵĵ▆vvӵvӵӵh!_hqf5CJOJQJaJh!_h#5CJOJQJaJh!_h\@5CJOJQJaJh!_h#CJOJQJaJh!_hqfCJOJQJaJh!_h,wCJOJQJaJh!_hdCJOJQJaJh!_h\@CJOJQJaJh!_h^BCJOJQJaJ),:^`fh*HL*.HJ\dѳ¤uf¤¤¤¤¤¤Q(h!_hd56CJOJQJ\]aJh!_h^BCJOJQJaJh!_h\@CJOJQJaJh!_hdCJOJQJ]aJh!_h2_5CJOJQJ]aJh!_hdCJOJQJaJh!_h2_5CJOJQJaJh!_hqfCJOJQJaJh!_hqf5CJOJQJaJh!_hKa5CJOJQJaJh!_hKaCJOJQJaJ@DFH^,.0L^ "VVXZzdfhķvvvvvvvvfVh!_h#5CJOJQJaJh!_h zi5CJOJQJaJh!_hKaCJOJQJaJ"h!_hKa5CJOJQJ\aJh!_hKaCJOJQJ\aJh!_h.jCJOJQJ\aJh!_CJOJQJ\aJhh!_CJOJQJaJh!_h\CJOJQJaJh!_hdCJOJQJaJh!_hqfCJOJQJaJ P&J^"ZZ\~$ & F d$Ifa$gd!_$ & Fd$Ifa$gd!_$ & Fd$Ifa$gd!_$d$Ifa$gd!_ & Fd$Ifgd!_h$$ & Fd$Ifa$gd!_$d$Ifa$gd!_$ & F d$Ifa$gd!_wwwwwwgggg$ & Fda$gd!_ $da$gd!_{kd$$Ifl0#$$ t0644 laytd .z.T2BDZ~tueh!_h zi5CJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_hc1CJOJQJaJh!_h|CJOJQJaJh!_h2_5CJOJQJaJh!_h#CJOJQJaJh!_hjCJOJQJaJh!_hqf5CJOJQJaJh!_h#5CJOJQJaJh!_hp 5CJOJQJaJ#tv@Bhldۼ˝rccTcTcTEEh!_hhVCJOJQJaJh!_hQfCJOJQJaJh!_hCJOJQJaJ *h!_hQfCJOJQJaJh!_h,;CJOJQJaJh!_CJOJQJaJh!_h{U5CJOJQJaJh!_h#CJOJQJaJh!_h|CJOJQJaJh!_hc15CJOJQJaJh!_hc1CJOJQJaJ)h!_hc1B*CJOJPJQJaJph`D2R"`0$;^`;a$gd!_$;d^`;a$gd!_ $da$gd!_ $da$gd!_$ & Fda$gd!_ 022<68Nn "J ^`bz<.ttiih!_h,;CJaJh!_hhVCJaJh!_hdjCJOJQJaJh!_hdjCJaJh!_CJaJh!_hqfCJaJh!_hCJaJ *h!_h,wCJOJQJaJh!_hCJOJQJaJh!_hnpCJOJQJaJh!_hncCJOJQJaJh!_CJOJQJaJ'.0f 6 8 L               . 0 4 6 : ثskgkgkgkg_[_R_[hmHnHuhT^jhT^UhM,jhM,UhT^h{UCJOJQJaJh!_hqfCJaJh!_CJaJh!_h^BCJaJh!_hCJaJh!_hqfCJOJQJaJh!_hhVCJOJQJaJh!_h{UCJOJQJaJh!_CJOJQJaJh!_hWwBCJOJQJaJ *h!_hqfCJaJ08           8 : < > @ B D F H gdRY$a$ dgdT^ $dha$gd$;^`;a$gd!_$;d^`;a$gd!_: < > B D F H hT^h{UCJOJQJaJhdhKahRYhM,hbg21h:p. A!"#$% @=/Wo!|8Y*ش(Quhz/x] xml@aaX"Ȓ #l"dB'PQ65.Pၼʰl"EvPTЖm0uOWݪU$)iZ1š"͝湳K{M+弦iq% H G(4mI*Lwi B8vC C`%"BၰlcoaQ. 5-PEcM ;մGA،_W+q36?ތg9P/j+ M}q *muNRo}sx.9_Oo_^E1~Z=LW?;7NO=s/j-';m|_At%771ۛO:Wmqhkl@HK$R.ۣhhэ)YU?֧N}޷fAYo?U|w[3518K Nd_c,:@JA@Zc"F{V/~GZUX'6VVaC EJu_y Gc=9X7(fua./Kރ BG9[j֒ZEX 'Bg^a6ߞo;.X/KԳ p~ԣ/F.4,Gm_׿y6Yzo'g5l䟶}u] u(QlM`+}zW k?ti-Gƃ=q3/W6%Q +թ%'7xċ(vAz.Ҿ߬AqNѻm_~~8{]q)|5 rܗiTqwTx5;x| H4S&ju"3,qA(wC j0\ _pbJ})'91co՟G}2+fͭ?9w>Zﱥ?se_+߀a-6L>7_ߘ~ec;Wn\KΌ)>^uÊ [jQ9FZb#"6U~1hnZl84ת_'ݫu?Rẃ~hY pGW}?GgX b\@88x/tԟtlJA}֝?XzROeV/CQgj[ors*w̪_^+t-@[KO%\e>$.ї!18O>4 *~X^54fzk Ӣ?bg uޯw֛-k_H }/AugYc5k٬K1'6_ửW9q%nGq*M[S1'6+ rs!n SbƮԟ.웢?v>:}6wk|'`U'VS?~&x:/pq `m\I[u;wj,Ș wiuL0qvHsGAzA@dj&7]#OWYDےGDT=bs#>jPG NW,o[r~jҶ 8xxHEH&Q 1@ӎ!I} FX)> q/<#_˱d $kO|KC_[U-:c]yqO2;8n- <AʱK) Iē1( <Or]<]3CӲ YU/p+ \S`pRwc` ӌS0Jv ' ,qFW\3];. M4OyTcz@QqVPr)E)5Nq^s(H?uZ mrZuiἙ"ߢ9RuJqŽy#Mtfc'UlOfUAeл@&7(9M4ቢ&"2T[okz[fOoFf-V8" ƴR8^; d|̈́Xfcފ{R&rP1=Rp\{ (۳ {m5q+Bۜqv(smF!41SZ%VL\#2&)YF>Uw3 DuoxΨ}8 O~!qvׇE_ 7'&Ym;~jOӼҫyX9Mgv)/N[yFF);km >7 |&N|F`n=13E!pƳ8A)xVZwG R\f rõkAR{:^ZSO˱<@[(;׆DrZn)).tvn9q hZ֤t1ƀQ~h4 9Exje/ut_Wplim'6r]H44 _m!l&5:ȝ_賞:Dy6($cn;\k"||owV =q]^=&0ۓ:r3BG1ꢿc@L9` QO˱<@[yò {d셲b 5O_REݸfͧOIT A|z.\Wxmaϛv2%'-5uv(ù:Rfn ppZס[a83P& "9C?~az΃n|auvP]g߆sr·ۼxĴ\ vwa6oP8ssoQv{¹cΟꞍv%s%tp@NbCǑ,?$c a]@:zyk} ~Ӄ2z`G?wW {k=?ݯ)|"S؅+mXp:;z.aw ^+~j;TNUݏ !9 ~_PnxrןkYk}wϡ(o^FDŽz!t쵽I4.d99y#:^{P;`jCoUwb`Lz?>%г^țN4z5׽o?ufڃyd`!8}pث?ؾo3 e}\|ͽF*p1AuƱ5"%B R"tw!3q2FX.3O[ \psLw #'\7 |RL]o#w])fǙra1vptM(gm{}`8F\7;Y_z`pSgǙrcn30C\ 7;Nu|~T8?Ngm߈[fA9H4UoٍcۭaY?sMߗug=q;dM.iOk-L Y?0t@C!Éĝ2ݙ"0ox3ןp% ~g*xxR-* =<pQ}.Ա˳Pe\Ǹ*>pMq@3ba(ύfgkQ@L\gdpCWuƱ5D({B I0r3RAd -ဓ1ۖ#_vNֽ4!ƶ0mrOHFC8kZOƯ(1fxNP;Α(gm;튁1¹ʦΎ3myGV8B'a9嬜gU8AWqG9kۿD46P8鏚8VX9 mvH<]c|&{lA]\H|θRdÄ} D-qh.04.# _ؓB[eV .W:DNBn7qX]={2,Ў˦l= qk5n ϒqΰ!n\,-8| pN#ϘI\=9πVsȇL'b8DgqH$ȶ?"qWBv}a˸~y>^ǎ0DWAvi/9cߟqBk= aXft!Øgj=n383Poak?]7ׄc 'ץΎSK;g'2v@H4_o:7Yd5`~_C/ )VYd~ׇk| Z`'wx΄&by(1z~ ׆ƚ(d?(waOm/ .m@ͼ'U HTkG#Wf\&x9'`}n кv5a6eX5fs~`֒ćtpta-׎G֎D\k )vc̣nnrys2~&B|d>7{AMspvݳ&L3 ^pɘym'g| 9vrʺ۵},mg? 9Z9{#󊩳T~*}{'k{wd^E~8_9нe@k{nt#+{:zn9:T~X 4r^d1<"'28:;α(c'#Z1`4=[ g2tpCk=,| tc_*)}ꀓ{+'v{T8 >mM{9@uZ@Ѽy~`1Y9e8ZO}xBaSg9^d,9W8G@(=!c=joްa#:ﭫ AJTs#:G5tzZ~eG yo,/e@`0vo/Y>@oX=}%x HvWڹx3οp>7]^9-?6sw׾ Oa`QT٣뽡qG3/'=G\4n7hː 7uvs'؜nL{cCm{ߜicXl's쾆E#9TŰ;S Jd|g*|veܓmױ (6>>>`832r`9t\HXZ|6aǩحfvs2_:;N>js~Ϥ8h޺ʹB~^}tvrVX_58އ6^r~]Sw?O=Zs0ȶsv܋JMб j0x69z(qAd=9f!i/9ngem{}7N5g˂~stծ{\,;a^ǎc !9~n8D?9.Ύ32VNΕ; |ʴ{cӃL1hHqa, Ǽqp ]e(!yL;ܛg# 5Cv AF5F #߿H(צ@ozi,0_`hL_ۧ ԊOCEs_|wү~cL܌7S]n,w:ͫ@1.:;1(cdc?rn^2%'E<`; ;ͳ ')QZBy¹:_k{@\ 1Q8n:;LL˜Șz<'~o8팩cLݭpv8ed=S?^֓g:X1t@t-}nڮOƿe δroaǙaɶs,p~[i8>\Yc*\mV|l.^=Ezq}w@uA;GD9_ fd=lSgWX998״_C7q0~~S@dOKΎȵ칞ڭv"?Yp 孥eP|ÕhSoӪ6޲O2zj_^Tn ˽M`pCӺ20i͇=Ngd<-0;S`n7j5>Y S L .wb5u9ۏ+k~{G=u,Sc:xwp|wn q=#0 =\ gkQ@=ù ?WDm 4n̟(:G]#!rN`WvΒq9|N֥[juKNNhKN38GL$ɔq/I CrvQemnt,3#817n^rNyu^nd [%Ozp}:I!@I%I?eGW}ٶgz{E'0Z+ Ҩ'}>h ފ{TJI fc vl-$.wzEyxlb{ 2<\{:=O"Z"@U`O]N%ڰ® Y8ǂ3RO%l83flxqeKN}pzưk @;ɺwuֳiKNֽ \3[P`pZk !9Sm;׷c!9vtɵ$ɔkw3 psm Nݝ8Y5 e;%g tN}=@s8RO֝lgR t]OmA[OYX-xA>0d}̼?Tnjc.ƲHN{r!7ꏅ͆ #q EFH~i-P[d{q!Oz<&OA*94D ,qt XAL;iƷ2p52n'Î,&(og8p;. '8 'c%cl'ch) 'ce1vJNƼ4[| 3!Hy=,W~4k;=CTHvj~k ̭@=ş=g/+{nCEʢ 9l4#]'RDAs).ᙣo.70ڙP/WoW{~jsM6DScP"7Q@bK߹)~qWƟ ,|OƋ m$ۥ$ ^aCs @֓=-.=/0w\_X}N,́<7 &>Nù?󙵯e}r\w}$WmAc\{p'ӱcᮅieoHA^M 0tPڢrcT`2ކ|(RjS&{?Cp,| odA fc|[^N3^? ~C @_Sr,v_ oB*by >f-kqzZ~$\ 9C`1tvcn ]ck3N|!Ap.N.A[p]9ݮp(D֓v`i/j.9LG9k=C/?+Bw`r͇`¹383QYu@Y'mНrs+i/9@w'Y61It8T۾v_$PI֓uZ\my816o%Q^rα(g \"t{pҟL1hwnZ~'-}zl'CEY#k{`kS*Z5\}n`Vk))J|TkW[Us]B w.!kԱ˳wuZ6\ұ]q3Zvk.[eiuteۭe >4nej: d]˺AO'%½HO3Yls|qrlLg sD-28Lq ; KLϒdr/|FL{YvY4uvmymoL+ [AwN^l&PtN?t|0]W`k=t-p2X^=[.n gm=95{]Eo kgG.3.BR^~/KB52Z\] ԇ<5z7xq ~3/No`Exhxמ3ls.X@1uL9s(s{@"1e+q`cstupr[9îޮp_s5U 4P)k3( õ3eS.F?r5||(>y;΀vօq'`7xpZɺxaw5d;ꮧ _:~;?B[dD]`gp<|{!%bI'(`'6GA)?}8+d]îd m==8Ϥy[[ 5/ !Hyk7iaֹ/ҺxɿڧvG%0Z/^+K qӀq~pZ&卭p^=(9K9>GFC9ƾcLaLRcfĔul.)|6ȫ6dĔ X4`Ǻp-[cvl Îs-㡝?xʺŵ¹:8yźg*78օ1,p~qk µk;c: ?bcaREtMTgab"&ӅX(VV6)bma!hh!ha[]] s73{۹{w>S#f'aΦm7 6/c ŷKZo_}|ϻ D:5^Y q!pr/=5|eXCg{0䯄C PO&<;&xah['}eAOe,Ox0e21nb?c2۩E?9 !~y.TM򝇆Kp%q1~CVY'8`?zk(mbM#)nѦrVŦm@I9(Mo)4n߬_rX9Lm;M wn+6󑫧mZOq0G ة_r6[-Jhs-lVs.z?Nnay#=pMRh{z>rmnx:T75A]O砮"1]w21X A#!.~p$$If!vh5$5$#v$:V l t065$ytdj 666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J Normal dCJ_HaJmHsHtH >A`> Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa DD T^0 Zaglavlje p#d44 T^0Zaglavlje CharB @B T^0Podno~je p#d2!2 T^0 Podno~je Chard^2d 0Standard (Web)ddd[$\$CJOJPJQJaJtH@B@  Odlomak popisa ^>R> p0 Tekst fusnoteCJaJ@a@ p0Tekst fusnote ChartH >&q> p0Referenca fusnoteH*6U@6 WwB0 Hiperveza >*B*phdB@d hV Tijelo tekstad5$7$8$9DH$CJOJPJQJaJLL hVTijelo teksta CharOJPJQJtH NN hV Char1 dCJOJPJQJaJmH sH tt KaReaetka tablice7:V0PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] pp 4 +++.4 ~$6F:BLW$Zrenfإ&:,t.: H =?@ACDEFHIJKM#?i*&P0H >BGLgpX $'.!/X"$Wo!|8Y*/44"$dΞr[8S# @(  |  c 8A ??Object 4#" ??B S  ?'pk t   ,6a e 3!;!F>ZEfE(F4FMMSS8UUGUIUMUOUVUUUUUV"V.W>Wbcc c$c)c/c6cBcNcOcUc]cfchcqccccddd1e5e7e:ePeSeVe]e_ebeeeleneqete{e}eeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeff&f;fAfCfFfOfUfVf[f\fffgfoftf|f}fffffffffffffffffffffggggg%g.g8g>g@gFgGgOgWg`gagfghgkgngrgtgwgzggggggggggggggggggggggggggggghhhhhh(h*h4h9hDhIhThUhXhYhchdhohhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhhiii i iiiii"i$i'i*i1i3i6i9ik?kEkFkMkNk^k_kdkpk|k}kkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkll llll"l+l,l1lllmmmmmmmmmmmmmmn n nn#n/n0n8nRnYnZn_n`ncndnkn~nnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn o oo'o-o.o7o9o;oooooooooppp p pppppp1p9p:pApEpKpLpOpPpYpZpbpdphpipmpnpqprpzp{p~pppppppppppppppppppppDFNO&'opr  89op9:fgJKLMh@A]`''(())1)2)W/Y///0000F1G122Q3R3S7T799_:`:;; ;!;*<+<<< = =======9>:>P>Q>i>j>>> ?!???A@B@\@]@@@@@UAVAAAAAsBtB C C-C.CWCXCCCCCD!DXCXUXWX'Z(ZZZ[[2\3\4]5]]]^^w_x_i`j`=a>abbcc#c$cccdd0e1e:f;fff`gagphqhiijj!l"lmm_n`nooooppppppppppppp p:g(()2)T00:!;==:>j>B@]@VAA C.CXCCTT`UWW Xhccf;f9hqhk"l`nznpppppppppppppp01N75Zj%ZtMH=<e k:w(۸<}$Pܚ+*8**/r8NO2V}u=GH7@z {JL`)3L$8LyO"!Ur.D]H<.[eB]tg>@4m|r[2x$n}oxpTZGMy*;Jy`/}}謂mh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-hp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhP^P`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hH^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-hp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhP^P`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" h^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-hp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhP^P`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh8^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh ^ `OJQJo(hHhx^x`OJQJ^Jo(hHohH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hH<}$t<.[e+*yO@Jy}}.D]}u=[2x)3Lk:w>@4m}oxNO2tg01!UGMy{JLe */5ZlJFFVXE Omrl]"k4v~FFlJlJO NM}xbFTP 6dlJFlJlJlJFlJlJlJlJlJlJlJlJlJlJk  )B+j>.\'9rzi~^B>0?%`9 _8@#sTkO"5rXy6Z:kA})lJs> f+ >`\H ?%`x3 eE p!E0 .\ k `- }w#` _6ks+ EMRF.5tv#sDh&vr}&=07O O#H+nO^#sUT<#)G[DUB)B+j7:+$wp!HZ@#E@#}p!;>8@#uEM}wx8@#sG[DU<2~~s7:+#skEM _6ksx)t*st`tv#s.&=#+/U4x3 #?]EMzlF.#Vp!O$8@#!@_6ksnO^#MHH@#@sr %OJ_% kA}H+ {TU#'%!_6ks!;'s !>`p!4j1"O"5rc#EMiiP#F.#|#2~~s pm%>`?%, &FC{`:&>`;'TJ(?%`G)rz])rzt*%*)lJsq;*+/#@+ %O`,7:+#E ,_6ks@l-8@#A"|-EM>-7:+#s6/>`/v#6/O O#~0k `c0;'sg0_6ks&0{TU#1k `FG1O"5r 1p!rh2kA}S2V<3~^B(3;'sN#5?%`J75 5.\v6.\ {8;'s#:v#>;nO^#f;TKV^;J75?y;2~~sT<Y EMz>((?7:+#}Vi?F.#1?{TU#8@>@k' [W%A}w#EA@#~^BsZCTKX4UDx3 #NwDtv#sMkDy6Db7Et*s=Ek `r4F %O1yFHh&vr}tHCKIkA}XI)lJsoQGJt*snHJ2~~s)lJWJ@#BnJT<#hK~^BmtKv#TKOHK2~~sALnO^#\LJ75 Lk ``[MEMlKxMp!_-NQnN>`O O %ONOQ`xNO?%`% ORPPQi P.\P.\yP)B+j Q@# 3MQkA}QM!R?%`ZR?%`"&Sh&vr}. SF.#>NSk `}dS.\-bS_6ks7 UO"5rG[DU;JUncU@#{TUk{V~^Bz4YdBZ7:+#LaZRKZ8@#bZkA}k' []([Q[nO^#,q\@#x8]8@#+|]7:+#A ^p!nO^]_p!_}w#r-`EMc<`>`0a~^BbnO^#kbQ`Zc_6ks57ek `:7eRlUg;'s`h>` hTK)B+j_6k/%k)B+jkt l_6ks|^m@#nv#vbn)B+jLDo_6ks ovoEMO"5r mrsk `M%,sO"5rk~s{TU#Ns;'s. tO"5r+trzVYtG[DUaw,u;'s1Ou7:+#h&vtvlwk `ZxnO^#~3yEM[^y7:+#N7zk' [rzFC{9R{+/#e{h&vA!_|E}QkA}2~~m~F.#=~R^qTKBA'wHp p8nQM,K,/{/c1l42_5'8\@WwBbE9UhVZVfVT^aa>i zi.j,w5Hnp,;bgd{U5X#\qfdjPMj |r^BRY\@Qf}%it:qKa!_ncTApp@pppp #$),14688pXX XXXXX X$X(X<XFXNXPXZX`XjXpXtXxXUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5+mn-ea7.@ Calibri5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsA BCambria Math"qcG'_ 9_ 9r0pp 3qHX $PT^2!xxjosipajosipax                      Oh+'0T    (4<DLjosipaNormaljosipa23Microsoft Office Word@":@JN@$9! _՜.+,D՜.+,H hp|  9p  NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSA ?http://preventionpartners.samhsa.gov/resources_glossary_p2.aspg   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      Root Entry F Y9!@Data 1TableZWordDocument cSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorej9!@r9!NW3EMTTC0WDQ==2j9!@r9!Item  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q