Naslov
BIOKEMIJSKA ANALIZA SJEMENE TEKUĆINE ČOVJEKA U PREDVIĐANJU FERTILIZACIJE IN VITRO
(SIGNIFICANCE OF BIOCHEMICAL ANALYSIS OF HUMAN SEMINAL FLUID FOR PREDICTION OF IN VITRO FERTILIZATION)

Autori
Tandara, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.12

Godina
1999

Stranica
92

Mentor
Suchanek, Ernest

Ključne riječi
Fruktoza; citratna kiselina; kisela fosfataza; seminalna tekućina
(Fructose; citric acid; acid phosphatase; seminal fluid)

Sažetak
CILJ: Ustanoviti da li određivanje razine fruktoze, citratne kiseline i aktivnosti kisele fosfataze sjemenoj tekućini čovjeka može imati ulogu u predviđanju uspjeha izvantjelesne oplodnje. ISPITANICI: 105 ispitanika kod kojih je izvantjelesna oplodnja primijenjena kao metoda liječenja neplodnosti. Ispitanici su bili podijeljeni u grupe prema parametrima koncentracije i/ili pokretljivosti spermija, također i prema uspješnosti izvantjelesne oplodnje (broju oplođenih jajnih stanica naspram aspiriranih). METODE: Uzorci ejakulata su dobiveni masturbacijom nakon preporučene apstinencije od 2 do 4 dana. Pokretni spermiji su izolirani swim-up metodom i korišteni u postupku izvantjelesne oplodnje, a u sjemenoj tekućini je određena razina fruktoze, citratne kiseline i aktivnost kisele fosfataze. Razina fruktoze je određena kolorimetrijskom metodom uz pomoć indol reagensa na 470nm. Aktivnost kisele fosfataze se mjeri kolorimetrijskom metodom u kojoj se kao supstrat koristi p-nitrofenolfosfat na 405nm. Enzimskom metodom na 340nm uz pomoć citratne liaze se određuje razina citratne kiseline. Vrijednosti parametara su uspoređivani s koncentracijom i/ili pokretljivošću spermija te uspješnošću oplodnje. REZULTATI: Razina fruktoze (p<0,001) i aktivnosti kisele fosfataze (p<0,05) bila je statistički značajno viša u ispitanika s normozoospermijom u odnosu s oligozoospermijom, dok razlika razine citratne kiseline nije bila statistički značajna. Statistički značajnu višu vrijednost sva tri parametra (p<0,05) imali su ispitanici s normozoospermijom u odnosu na ispitanike s oligoastenozoospermijom. Ispitanici s astenozoospermijom imali su značajnije višu razinu fruktoze (p<0,0001) u odnosu na oligoastenozoospermiju, nego li razina citratne kiseline (p<0,04) i aktivnost kisele fosfataze (p<0,04), dok je statistički značajna razlika vrijednosti između ispitanika s oligozoospermijom nađena za fruktozu (p<0,0001) i kiselu fosfatazu (p<0,002). Razina fruktoze (r=0,7383, p<0,0001) i aktivnosti kisele fosfataze (r=0,5593, p<0,0020) korelira s brojem spermija po volumenu ejakulata, dok razina citratne kiseline ne korelira. S obzirom na broj pokretnih spermija po volumenu ejakulata postoji korelacija razine fruktoze (r=0,9540, p<0,0001), citratne kiseline (r=0,3643, p<0,0208) i aktivnosti kisele fosfataze (r=0,9247, p<0,0001). Vrijednosti svih triju parametara pokazale su tendenciju rasta s obzirom na uspjeh oplodnje, međutim statistički značajnije razlike među grupama nisu nađene. ZAKLJUČCI: Uzorci sa smanjenim brojem i smanjenom pokretljivošću spermija pokazuju niže vrijednosti svih triju parametara u odnosu s uzorcima s većim brojem spermija i većom pokretljivošću spermija, a uzorci s nižim vrijednostima parametara pokazuju i smanjenu oplodnu moć.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA