Naslov
Zaštita geološke baštine, zašto i kako ?
(Protection of geological heritage, how and why?)

Autori
Marjanac, Tihomir

Izvornik
Vijesti Hrvatskoga geološkog društva (1330-1357) 36 (1999), 1; 8-10

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
geološka baština; zaštita;
(geological heritage; protection)

Sažetak
Geološka su baština stijene od kojih su izgrađene naše planine i doline, naši otoci i podmorje, to su i fosili sadržani u njima, to su i minerali, rude, pa vodotoci, reljefni oblici (podsjetimo samo na dabrove, kukove, škrape, ponore, špilje itd ..., ali i poluotoci - npr. Zlatni Rat na otoku Braču), prirodni i umjetni izdanci stijena ... Ovim nabrajanjem nisu pokriveni svi objekti geološke baštine, ali su nabrojeni oni nama najznačajniji. Valja ukazati na činjenicu da je priroda stvarala Zemlju milijardama godina i da su plodovi tog stvaranja neponovljivi. Dakle, ako jednom izgubimo dokumente o stvaranju i razvoju Zemlje zapisane u stijenama i njihovim sastojcima (mineralima i fosilima), ostat će nam nepoznate brojne važne stranice iz zemljine duge povijesti. Šteta će biti neprocjenjiva. Da se to ne bi dogodilo moramo se potruditi da budućim naraštajima sačuvamo sve te dokumente kako bi se na njima moglo graditi iskustvo i znanje, pa čak i tada kad sami, ovog trenutka, te dokumente ne možemo odgonetnuti, dešifrirati. Znanost se razvija golemim koracima, pa danas možemo rješavati probleme koji su do nedavno izgledali nerješivima, ili analizirati naše uzorke metodama koje prije desetak ili više godina nisu bile poznate. Specifičnost geološke baštine je i u tome da se ona pojavljuje i na antropogenim, dakle umjetnim izdancima kao što su kamenolomi, cestovni usjeci, tuneli i rudnici. Da nije bilo tih ljudskih zahvata, o građi tog dijela naše domovine, niti o tom dijelu naše geološke povijesti ne bismo znali skoro ništa. Nakon perioda eksploatacije kamenoloma obično se planira njegovo zatrpavanje “da se reljef povrati u prvobitni oblik”. Na taj način opet skrivamo od očiju namjernika, studenata i istraživača one pojave koje se nigdje drugdje ne vide. Je li goriji slučaj kad se napuštene kamenolome pretvara u divlje ili planirane deponije otpada? Cestovni se usjeci često prekrivaju slojem cementa (torkretiraju) čime se prikrivaju stijene u kojima se može nalaziti vrijedan dokument o geološkoj evoluciji našeg prostora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA